Pripadnici generacije Z postali su prva generacija otkako postoje mjerenja kognitivnog razvoja koja je, prema rezultatima testova, manje inteligentna od generacije svojih roditelja, a stručnjaci sada nude objašnjenje zašto, piše Daily Mail.
Dr. Jared Cooney Horvath, bivši učitelj i neuroznanstvenik, tvrdi da je generacija rođena između 1997. i ranih 2010-ih kognitivno usporena zbog pretjeranog oslanjanja na digitalnu tehnologiju u obrazovanju. Prema podacima koji se prate još od kraja 19. stoljeća, Gen Z je prva generacija koja bilježi pad rezultata u pažnji, pamćenju, čitanju, matematici, sposobnosti rješavanja problema i ukupnom kvocijentu inteligencije.
Horvath je američkom Senatskom odboru za trgovinu, znanost i promet rekao kako je do pada inteligencije došlo unatoč činjenici da današnji mladi provode više vremena u školi nego djeca u 20. stoljeću. Kao glavni uzrok naveo je masovnu primjenu tzv. obrazovne tehnologije (EdTech), uključujući računala i tablete.
Ljudski mozak, objašnjava, nije prilagođen učenju kroz kratke internetske videozapise i sažete rečenice koje zamjenjuju složene ideje i knjige. Više od polovice budnog vremena tinejdžeri provode gledajući u ekrane, iako su biološki programirani učiti kroz izravan kontakt s drugim ljudima i dubinsko proučavanje gradiva.
Znanstvenici ističu da problem nije u lošoj primjeni tehnologije, već u samoj tehnologiji koja ne odgovara načinu na koji mozak prirodno uči i pamti. Podaci pokazuju da su kognitivne sposobnosti počele stagnirati, pa čak i padati, oko 2010. godine – upravo kada je digitalna tehnologija masovno ušla u učionice.
Horvath navodi kako su slični negativni trendovi zabilježeni u više od 80 zemalja, a posebno ističe da učenici koji koriste računala pet sati dnevno za školske obveze postižu lošije rezultate od onih koji tehnologiju rijetko koriste. U SAD-u su programi u kojima svaki učenik dobiva vlastiti uređaj često rezultirali stagnacijom ili padom školskih postignuća.
Unatoč tome, mnogi mladi, tvrdi Horvath, nisu svjesni vlastitih poteškoća te precjenjuju svoju inteligenciju. Upozorio je i da se obrazovni sustavi sve više prilagođavaju alatima, umjesto da alati služe obrazovnim ciljevima. Stručnjaci su na saslušanju u siječnju problem nazvali „društvenom izvanrednom situacijom“ te preporučili odgađanje davanja pametnih telefona djeci, povratak jednostavnijih mobitela i uvođenje strožih ograničenja tehnologije u školama, po uzoru na skandinavske zemlje.
Europska država u strahu zbog onoga što se događa u blizini njihove granice