Naslovnica Vijesti Hrvatska

Nesigurnost posla u Hrvatskoj: Gotovo 373.000 građana radi na određeno vrijeme

Od 10 radnika zaposlenih preko burze lani je njih 9 dobilo posao na određeno. Trend kritizira i MMF, a ne mijenjaju ga ni državne olakšice.
21. siječnja 2019. u 06:42 26 komentara 5458 prikaza
Foto: Hrvoje Jelavić/Pixsell

Preko ugovora o radu na određeno vrijeme u Hrvatskoj je krajem studenog prošle godine bilo zaposleno 372.758 radnika, odnosno jedna od četiri zaposlene osobe, pokazuju najnovije statistike Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Dan poslova u turizmu Pripreme za sezonu Velika potraga za sezonskim radnicima, evo koje se plaće nude

Otišlo 16% radne populacije

Ugovore na određeno vrijeme, najčešće do tri mjeseca, ima svaki četvrti zaposleni, što je dva puta više od prosjeka u EU i takav rad širi se u Hrvatskoj brže nego i u jednoj drugoj zemlji. Nedavno je čak i Međunarodni monetarni fond pozvao hrvatske vlasti da zaposlenima koji rade na određeno osiguraju veći stupanj sigurnosti zaposlenja, inače će napuštati zemlju u još većem broju. Procjenjuje se da je Hrvatska ostala bez 16 posto radne populacije, a lošije od nas stoji samo Rumunjska koja je ostala bez 20 posto radno aktivnog stanovništva. S druge strane iz Češke je otišlo samo 3 posto radne populacije, a Slovenije oko 4 posto. HZMO navodi da je 30. studenog ugovore na neodređeno vrijeme imalo 1,149 milijuna zaposlenih u Hrvatskoj, a ugovore na određeno 372.758 osoba. Najviše ljudi radilo je na određeno u jeku turističke sezone, u srpnju mjesecu, oko 421 tisuća.

Hrvatska se s udjelom zaposlenih na određeno od 25 posto gotovo izjednačila s europskim rekorderima Poljskom i Španjolskom gdje na određeno radi 26 posto zaposlenih! Takav rad nije bitnije uspjela destimulirati ni država poreznim olakšicama uvedenima u siječnju 2015. Tvrtke i poslodavci koji mladima ponude ugovor na neodređeno oslobođene su plaćanja doprinosa na plaće (od ove godine 16,5%, a do kraja prošle 17,2 posto na bruto plaću) idućih pet godina. Trenutačno poslodavci koriste tu olakšicu za 107.143 stalno zaposlena radnika koji su približno za petinu jeftiniji od radnika koji imaju ugovor na određeno. Trenutačno je u Hrvatskoj zaposleno oko 270 tisuća mladih u dobi do 30 godine, ali njih 60 posto i dalje ima ugovore na određeno vrijeme. Opisujući stanje u Hrvatskoj, čak je i MMF upozorio da dvojni sustav u kojemu poslodavci znatno manje ulažu u radnike s ugovorima na određeno vrijeme i pružaju im manju sigurnost “ne pogoduje ni radnicima ni poslodavcima”.

Gari Cappelli ministar turizma Satelitski račun turizma Turizam s 16,9 posto u BDV-u Cappellijev je as u rukavu

Najbolji Zagreb i Dalmacija

Inače, petogodišnje oslobođenje od plaćanja doprinosa za mlađe od 30 godina uvela je Milanovićeva Vlada, a to su pravo najbolje iskoristile tvrtke i ustanove iz Zagreba, koje su oslobođene plaćanja doprinosa za 36 tisuća radnika, te Splitsko-dalmatinske za oko 8800 i Zagrebačke županije za nešto više od 7000 zaposlenih. Polovica mladih za koje poslodavci ne plaćaju doprinose na plaću, među kojima je financijski najvažniji zdravstveni doprinos, rade u prerađivačkoj industriji, trgovini te hotelima i kafićima.

Pretpostavka za korištenje olakšice je da na dan prijave odnosno početka radnog odnosa, radnik nema više od 29 godina, 11 mjeseci i 29 dana života, da se zapošljava na neodređeno vrijeme te da prije toga nije bio zaposlen u istoj tvrtki na neodređeno. Ne smeta ako je radnik radio na određeno ili ako je kod istog poslodavca bio na stručnom osposobljavanju.

Slično rasterećenje odlukom Plenkovićeve Vlade iz 2017. godine primijenjeno je i na djecu smrtno stradalih ili nestalih branitelja stariju od 29 godina, ako ih poslodavci zaposle na neodređeno vrijeme. Ministar Marko Pavić hvali se da je, pored spomenutih olakšica, država ove godine osigurala i dvije milijarde kuna za poticanje zapošljavanja nezaposlenih osoba, što je doista puno novca koji u takvom obliku nikad nije bio dostupan poslodavcima. No, neovisno o državnim olakšicama, podaci s burze pokazuju da poslodavci i dalje prednost daju radu na određeno. Devet od 10 radnika koji su posredovanjem burze rada lani pronašli posao dobilo je ugovore na određeno, konkretno ugovora na neodređeno bilo je 16 tisuća, a 141.000 radnika zaposlenih s burze dobilo je ugovor na određeno.

Atrakcija na Kalelargi: Pogledajte koga je ovaj gospodin prošetao špicom

[video: 28777 / ]
ZDRAVI I U FORMI
Kako podići trčanje na višu razinu i pri tome se ne ozlijediti

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar Čitatelj300
    Čitatelj300:

    Male plaće su tu glavni faktor iseljavanja. Tako ti je svejedno da li si na određeno ili za stalno, ako firma upadne u "krizu" otkaze dobijaju i jedni i drugi. Sve ispod 6 tisuća kuna mjesečno je preživljavanje a ljudi ... prikaži još! ne žele preživljavati iz mjeseca u mjesec.

  • stefj:

    Jaka privreda koja generira puno radnih mjesta je osiguranje radnika, a ne ugovor. Činjenica da radnik, ako ostane bez posla, u roku tjedan-dva može naći novo radno mjesto jača je od bilo kakvog zakona... Pa pogledajte, imamo najrigidniji ZOR u ... prikaži još! EU, pa ipak ljudi masovno odlaze u zemlje s puno manjom zaštitom radnika... A što je taj ZOR napravio, zajedno sa sindikatima, vidi se jako dobro u državnim i javnim strukturama. Strukturama u kojima nije moguće dobiti otkaz, a iz kojih bi se moglo otpustiti 70% ljudi da se apsolutno ništa ne bi primijetilo, dok istovremeno nema 2 čovjeka koji mogu napisati smisleni projekt... I opet se izbjegava spomenuti najveći problem s iseljavanjem - iseljavaju visokoobrazovani tehničke struke iliti STEMM struke, to je osnovni problem. Svaki takav čovjek koji ostane u Hrvatskoj ima visoku plaću i generira do 5 dodatnih radnih mjesta. Neće zemlju spasiti tisuće konobara i sobarica ili sociologa i filozora, oni koji to mogu su inženjeri, liječnici, med. sestre, tehničko osoblje, oni s bilo kojom konkretnom strukom...

  • Stevo.Hasanbegovic:

    Sad će nam lažni domoljubi reći da ljudi odlaze zbog medija, a ne loših uvijeta