Kada govorimo o stanovanju, što znači “dobar životni standard” i ”kvaliteta života”? Je li to kvadratura našeg doma, dizajn interijera ili možda lokacija? Odgovor nije jednostavan, a jasno je da danas, kada svi žive modernim užurbanim načinom života, prava kvaliteta života ovisi o onome što ne vidimo: zraku koji udišemo, svjetlu koje nas okružuje i tišini koja nam omogućuje mir.
Možda to zvuči otrcano, ali brojna istraživanja potvrđuju da upravo ti “nevidljivi i neopipljivi” elementi prostora izravno utječu na naše zdravlje, produktivnost i raspoloženje. Loša ventilacija prostora, neprirodna rasvjeta i stalna buka kojom smo izloženi mogu izazvati kronični umor, zdravstvene tegobe, manjak koncentraciju i probleme sa spavanjem. S druge strane, zdravi prostori nas doslovno liječe.
Zrak koji dišemo
Kvaliteta zraka u zatvorenim prostorima može biti i do pet puta lošija od one na otvorenom. Uzrok tome su izbor građevinskih materijala, vrste premaza koje se koriste u gradnji,, namještaj koji ispušta hlapljive spojeve, ali i nedovoljna izmjena zraka u prostorijama.
Zato se u novijim građevinama, bilo da je riječ o uredima, školama ili stambenim zgradama, ventilacija projektira jednako pažljivo kao i primjerice raspored soba. Sustavi koji automatski mjere koncentraciju CO2 i prilagođavaju dotok svježeg zraka postaju standard, a ne luksuz.
Sigurno vam je poznat osjećaj kad vam se iz čistog mira čini kao da ćete zaspati dok nešto radite, a dobro ste se naspavali i odmorni ste. Čak i manji pad razine kisika u zatvorenom prostoru može smanjiti našu mentalnu učinkovitost za 10 do 20 posto. Drugim riječima, ako nam zrak nije svjež, nisu ni naše misli.
Osvijetljenje prostorija
Prirodno danje svjetlo jedan je od najvažnijih, a često zanemarenih čimbenika koji čine prostor zdravim. Naš cirkadijalni ritam, tj. biološki sat koji upravlja spavanjem, energijom i raspoloženjem, ovisi upravo o danjem svijetlu. Zato se arhitekti prilikom stvaranja novog prostora sve više okreću rješenjima koje omogućuju maksimalnu količinu dnevnog svijetla poput orijentacije građevine, veličinom otvora prozora i pametnim sustavima sjenila koji prate kretanje sunca.
A jednom kad sunce zađe i prirodnog svjetla nema dovoljno, u pomoć dolazi tzv. biološka rasvjeta, odnosno pomoć tehnologije koja imitira prirodni dnevni ciklus i prilagođava temperaturu svjetla ovisno o dobu dana. Cilj takvih sustava je jednostavan, da se ljudi koji se nalaze u tom prostoru osjećaju prirodno.
Materijali koji dišu
Održivost više nije samo pitanje ekologije i zelene politike, nego i našeg zdravlja. Materijali bez toksina, prirodni elementi, reciklirani materijali i podloge koje “dišu” smanjuju emisije štetnih spojeva te čine prostor ugodnijim i zdravijim.
Posebna pažnja pridaje se i akustici, jer buka, koja nas najviše pogađa u urbanim sredinama, postaje sve ozbiljniji zdravstveni problem. Prekomjerna izloženost glasnom zvuku može uzrokovati stres, povišeni krvni tlak, pa i probleme s koncentracijom, posebno kod djece. Upravo iz tog razloga nove ustanove u kojima borave najmlađi, poput škola te poslovne zgrade se sve češće projektiraju s akustičnim panelima, višeslojnim prozorima i materijalim koje upijaju zvuk kako bi smanjili buku unutar prostorija.
Primjeri iz prakse: hrvatske zgrade koje postavljaju nove standarde
Da koncept zdravih i održivih prostora više nije tek teorija, potvrđuju i brojni domaći projekti koji su dobili međunarodno priznate DGNB certifikate. Među njima je Valamar Amicor Resort u Stari Gradu na otoku Hvaru – prvi turistički eko resort u Hrvatskoj s DGNB zlatnim certifikatom, koji spaja visoke standarde energetske učinkovitosti s ugodnim i zdravim boravkom gostiju.
Zlatnim DGNB certifikatom nagrađena je i zgrada sjedišta Erste banke u Rijeci, koja kroz održivo upravljanje nekretninama pokazuje kako poslovni prostori mogu biti energetski učinkoviti, ali i zdravi za zaposlenike.
City Center One Split također se može pohvaliti DGNB Gold priznanjem, dok su zagrebačke uredske zgrade Matrix C i Poslovni centar Heinzelova otišle korak dalje – obje su certificirane na najvišoj, Platinum razini. Matrix C posebno se ističe uravnoteženom kvalitetom u svih šest kategorija ocjenjivanja održivosti, dok je Heinzelova postigla impresivnih 90% u segmentu sociokulturne i funkcionalne kvalitete.
Ovi projekti pokazuju da i u Hrvatskoj sve više investitora razumije – zdrava i održiva gradnja nije trošak, već ulaganje u budućnost.
Zdravlje kao nova vrijednost u gradnji
Nekretnine više ne vrednuju samo po lokaciji ili veličini, “well-being certifikati” postaju novi čimbenik. Riječ je o međunarodnim standardima koji ocjenjuju kvalitetu zraka, svjetla, temperature, zvuka i materijala, a vlasnicima i investitorima daju mjerljiv dokaz da njihovi prostori doista čuvaju zdravlje korisnika.
U Hrvatskoj, kao što vidimo, već postoje takvi projekti, a trend pokazuje da ih možemo očekivati sve više. Za poslodavce to znači produktivnije zaposlenike, za škole koncentriranije učenike, a za stanare život u prostoru koji brine o njima i njihovom zdravlju.
Budućnost koja je već počela
Sve to pokazuje da pojam “zdravog prostora”više nije rezerviran za stručne rasprave i specijalizirane časopise već je postao “mainstream” tema. Nakon pandemije, potresa i sve većeg pritiska klimatskih promjena općenito, postalo je jasno da održiva gradnja nije samo pitanje energije i materijala, nego i ljudskog zdravlja.
Upravo o tome govorili su stručnjaci na panelu „Zgrade koje dišu – od udobnosti do produktivnosti”, koji se održao u sklopu 8. Središnje konferencije o održivoj gradnji, 30. listopada u Zagrebu, u organizaciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju (GBC Croatia). Razgovor je moderirao Marko Markić, voditelj certificiranja u GBC Croatia. Panelisti su se složili da kvaliteta prostora mora biti sastavni dio održivosti, a ne samo dodatak energetskim ili tehničkim kriterijima. Doris Wirth (Bluesave & Blueaudit) pojasnila je kako se u DGNB sustavu certificiranja udobnost i zdravlje korisnika vrednuju kroz mjerljive kriterije, koji sve više dobivaju na važnosti. Krešimir Benjak (Knauf Insulation) naglasio je rast svijesti o važnosti toplinske zaštite, ali i potrebu za boljom edukacijom izvođača, dok je Hrvoje Krapanić (Daikin) govorio o ulozi dizalica topline u elektrifikaciji zgrada i smanjenju emisija. Tomislav Kamenarić (Signify) predstavio je inovacije u pametnim sustavima rasvjete koji kombiniraju energetsku učinkovitost, vizualnu udobnost i digitalnu povezanost.
Jer zdravi prostori nisu luksuz budućnosti, nego preduvjet kvalitetnog života danas.
Sadržaj nastao u suradnji s Green Building Council Croatia.
Otvori KEKS Pay
