Zbog lošeg planiranja prilikom kupnje, pripreme preobilnih obroka, isteka rokova trajnosti ili nerazumijevanja oznaka “upotrijebiti do” i “najbolje upotrijebiti do” u Hrvatskoj se godišnje baci između 380.000 i 400.000 tona hrane, od čega više od 50% u kućanstvima, kaže ravnateljica Hrvatske agencije za hranu i poljoprivredu (HAPIH) Darja Sokolić.
Gleda li se proces “od polja do stola”, u nerazvijenijim su zemljama gubici hrane bliži polju, u razvijenijim stolu, pokazala su istraživanja. Stoga se, kako bi se povećala informiranost građana pri svakodnevnom odabiru namirnica, smanjilo bacanje te ukazalo na visoke EU standarde vezane uz sigurnost hrane, u Hrvatskoj i još pet EU zemalja odnedavno provodi intenzivna edukativna kampanja “EU bira sigurnu hranu”, objašnjava Sokolić, s kojom u povodu Svjetskog dana hrane razgovaramo i o masovnom povlačenju proizvoda s našeg tržišta posljednjih mjeseci, novom označavanju hrane, kvaliteti...
Gotovo svakodnevno se s polica trgovina povlače ili opozivaju proizvodi u kojima je utvrđeno prisustvo etilen-oksida. O čemu je zapravo riječ?
EU sustav sigurnosti hrane najstroži je na svijetu. Još su Uredbom iz 2009. propisani stroži kriteriji i viši standardi za ocjenu aktivnih tvari pesticida. Slijedom toga toga aktivna tvar etilen-oksid nije dobila produljenje odobrenja u EU zemljama zbog dokazanoMinistarstvo poljoprivrede objavilo je 85 obavijesti za potrošače o opozivu/povlačenju proizvoda, od čega se u 52 slučaja radilo o etilen oksidu (oko 61%).
Zbog uočenih povećanih količina u sjemenkama sezama iz Indije, povećana je kontrola na EU razini što je bio i glavni razlog većeg broja povlačenja proizvoda i opoziva te je postavljena granična vrijednost od 0,05 mg/kg za sjemenke sezama i proizvode koji ga sadrže. Dodatan razlog povlačenja proizvoda s tržišta je i činjenica da je etilen-oksid utvrđen i u aditivu rogačeve gume (E 410) i sličnim aditivima koji imaju vrlo široku primjenu. No kako se zbog nedostatka znanstvenih podataka potrebnih za postavljanje toksikoloških referentnih vrijednosti ne može provesti relevantna procjena rizika za potrošače, EK je donijela odluku o automatskom povlačenju tih proizvoda.
Puno se govori i o opasnostima akrilamida u hrani...
Akrilamid je kemijski spoj koji nastaje prilikom pečenja i prženja hrane bogate škrobom na temperaturama iznad 120°C. Može se naći u hrani poput kave, krumpirića, čipsa, keksa i krekera, žitarica i pekarskih proizvoda, a novija istraživanja su pokazala da ga sadrži i suho voće, pečeno povrće, crne masline i određeni prženi orašasti plodovi, čak i hrana za dojenčad. Rezultati istraživanja na životinjama utvrdili su da unos akrilamida tijekom dužeg vremenskog perioda predstavlja potencijalni rizik za nastanak karcinoma. No, nema potrebe iz prehrane izbaciti hranu bogatu škrobom. Nemoguće je u potpunosti ukloniti akrilamid iz termički obrađene hrane koja sadrži škrob, ali je moguće smanjiti njegovu količinu u hrani, na način da se takva hrana priprema do zlatno žute boje. Važno je dodati kako i u dimu cigareta ima akrilamida. Izloženost akrilamidu pušenjem daleko je veća nego putem hrane.
Može li se reći da je hrana koju jedemo u Hrvatskoj sigurna?
Apsolutno, sva hrana koja se nalazi na tržištu jest i mora biti sigurna. Sigurnost hrane jedno je od prioritetnih područja Hrvatske što dokazuje i činjenica da je Vlada ove godine povećala sredstva namijenjena ulaganjima u sigurnost hrane i daljnja poboljšanja zdravlja potrošača i javnog zdravlja na 26 milijuna kuna godišnje.
Govorimo samo o zdravstveno ispravnoj hrani ili i o kvaliteti?
Ako govorimo o kvaliteti, ona je dodana vrijednost proizvoda, ali minimumi kvalitete za određene kategorije proizvoda također su propisani brojnim pravilnicima. Kako bismo potrošačima olakšali izbor u velikoj ponudi proizvoda na policama, Ministarstvo poljoprivrede, zajedno s HAPIH-om, ulaže u sustave neobveznog označavanja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Tako se na policama mogu vidjeti proizvodi “Hrana s hrvatskih farmi i polja” i “Dokazana kvaliteta”. Na taj se način domaćim proizvođačima osigurava povećanje proizvodnje, a potrošači kupovinom dobivaju siguran i kvalitetan proizvod dokazanog podrijetla.
Koliko je kampanja EU bira sigurnu hranu važna za potrošače?
Ovom kampanjom želimo povećati informiranost potrošača pri svakodnevnom odabiru te im ukazati na znanost koja stoji iza visokih EU standarde sigurnosti hrane. Znanstvenici okupljeni oko EFSA-e svojim radom jamče da je hrana na europskom tlu, pa tako i na hrvatskom tržištu, sigurna. No isto tako, svaki je potrošač dio sustava sigurnosti hrane jer svojim odlukama i ponašanjem utječe na sigurnost hrane koju konzumira.
Zato ih na jednostavan i lako razumljiv način želimo informirati i savjetovati o važnim temama iz područja sigurnosti hrane: razumijevanje oznaka na hrani, pripremanje hrane s ciljem smanjenja akrilamida, pravilno održavanje higijene hrane, odabir hrane na temelju preporučenih hranjivih vrijednosti te gdje pronaći informacije o alergenima u hrani. EFSA je izradila i posebnu mrežnu stranicu #EUChooseSafeFood na hrvatskom jeziku na kojoj se mogu pronaći praktične informacije i savjeti.
Koje hrane najviše bacamo?
Najviše se baca hrane s kratkim rokovima trajnosti, zatim voća i povrća, pekarskih proizvoda, te mliječnih i mesnih proizvoda. Preporuke su jednostavne, i njih se zaista svi možemo pridržavati – kupite što vam treba i koliko vam treba, poslužite manje količine hrane, svi ostaci se mogu pohraniti u hladnjak i iskoristiti drugi dan, zamrzavajte ostatke hrane, pretvorite ostatke u kompost i naučite značenje datuma “upotrijebiti do” i “najbolje upotrijebiti do”.
Koja je razlika, koji proizvodi mogu trajati i nakon “najbolje upotrijebiti do“?
Navod “upotrijebiti do” odnosi se na sigurnost hrane. Riječ je o uputi da se hrana nakon određenog datuma više nije sigurna za konzumaciju, čak i ako nema vidljive promjene u izgledu i mirisu. To su primjerice svježe meso i riba. S druge strane, navod “najbolje upotrijebiti do” odnosi se na kvalitetu hrane. Takva je hrana sigurna za konzumaciju i nakon navedenog datuma, ako ambalaža nije oštećena i ako se čuva prema uputama na pakiranju.
Dosta se govori i o novom označavanju hrane na razini EU. Je li sadašnje označavanje hrane u Hrvatskoj zadovoljavajuće?
Informiranje potrošača o hrani na pakiranju najvažniji je oblik komunikacije subjekta u poslovanju s hranom s potrošačem. Ono mora biti takvo da ne dovodi potrošača u zabludu. Na razini EU razmatra se korištenje sustava “semafora” ili sličnih sustava koji bi olakšao izbor potrošačima te se planira donijeti prijedlog harmoniziranog označavanja. Donošenje odluke se očekuje u zadnjem kvartalu 2022. godine.
Kako pravilno držati i čuvati hranu u hladnjaku?
Idealna temperatura hladnjaka je od 3 do 5°C jer više temperature pogoduju razvoju bakterija što uzrokuje brže kvarenje hrane. Kod rasporeda u hladnjaku važno je spriječiti križnu kontaminaciju hrane, odnosno prijenos mikroorganizama i štetnih tvari s jedne vrste hrane.
Kako je odmrzavati? Je li točno da se jednom odmrznuta hrana ne smije više zamrzavati?
Zamrzavanjem hrane čuvamo nutrijente u hrani, a s druge strane usporava se ili zaustavlja rast i razmnožavanje mikroorganizama zbog kojih dolazi do kvarenja hrane. Najčešća greška koju činimo je da npr. ujutro izvadimo zamrznutu hranu iz zamrzivača i ostavimo je u sudoperu ili u zdjeli s toplom vodom kako bi se odmrznula do ručka. Odmrzavanje hrane na sobnoj temperaturi nije sigurno budući da se prilikom odmrzavanja bakterije nastavljaju razmnožavati nakon što se dostigne temperatura povoljna za njihov razvoj. Najbolje je hranu postupno odmrzavati u hladnjaku ili u mikrovalnoj pećnici. Jednom odmrznuta hrana ne bi se trebala ponovno zamrzavati jer se time povećava rizik od mikrobiološke kontaminacije i značajno narušava njezina kvaliteta.
Zašto je važno navođenje i čitanje referentnih prehrambenih vrijednosti na oznakama na hrani?
Navedene vrijednosti odnose se na udio pojedine hranjive tvari u proizvodu, u odnosu na preporučeni prosječni unos koji bi trebao zadovoljiti nutritivne potrebe potrošača. Ono je posebno važno za potrošače, kako bi mogli pratiti dnevni unos, u odnosu na važeće preporuke. Istraživanja pokazuju kako su se potrošači u pandemiji sve više okrenuli zdravoj prehrani i promišljanju o tome što jedu, a nadamo se kako će se taj trend i zadržati.
>> VIDEO Zagreb je dobio minijaturnu vatrogasnu postrojbu
To mi svi i radimo, i tako većina mesa dok dođe do nas je na zapadu istekao rok trajanja.