Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 0
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Na današnji dan 1974. godine

Najteža nesreća u povijesti Hrvatske: Fatalni drijemež dvojice strojovođa odnio je 167 života

storyeditor/2023-08-29/imgVL.jpg
30.08.2023.
u 09:02

Zbog težine ozljeda neki putnici nisu mogli biti identificirani, pa je njih 40 pokopano u zajedničkoj grobnici

Toliko mrtvih na jednome mjestu nikada nisam vidio. Neke su trebali izvlačiti iz vagona, pa je u pomoć stigla i vojska. Dok sam obilazio teren, čuo sam jaukanje preživjelih i teško ozlijeđenih. Pomagao sam identificirati žrtve – riječi su kojima je umirovljeni kriminalistički tehničar Ljubomir Gudelj svojevremeno novinarima Večernjeg lista opisivao prizore koji su ga dočekali na zagrebačkom Glavnom kolodvoru tog petka 30. kolovoza 1974. godine. Kasno navečer prije točno 49 godina izvanredni međunarodni vlak Direkt Orijent koji je vozio na relaciji Atena – Zagreb – Dortmund dojurio je na kolodvor brzinom od 104 kilometra na sat, dvostruko brže od dopuštenog, pa je zbog prevelike brzine na zavoju ispred kolodvora svih devet vagona iskliznulo iz tračnica.

Fatalni drijemež

Poginulo je 167 putnika, a ta je nesreća do danas najteža željeznička havarija koja se dogodila na području bivše Jugoslavije te treća najveća u Europi. U vlaku je bilo oko 400 putnika, od kojih velik broj gastarbajtera koji su se s godišnjeg odmora vraćali na rad u Njemačku. A živote svih njih na duši su nosila dvojica ljudi – strojovođa Nikola Knežević i njegov pomoćnik Stjepan Varga. Njih dvojica preuzela su tog dana oko 19.45 sati u Vinkovcima upravljanje nesretnim vlakom, zakvačili za kompoziciju svoju lokomotivu te krenuli prema Zagrebu. Na putu se vlak zaustavio samo dvije minute u Slavonskom Brodu i sve je izgledalo uobičajeno. Nitko nije slutio da su obojica kronično premorena i da će ih fatalni drijemež uhvatiti upravo kad vlak uhvati vrtoglav zalet nadomak sljedećem odmorištu. Eksperti koji su rekonstruirali nesreću utvrdili su da je vlak kriznu situaciju imao i šezdesetak kilometara prije ulaska u Zagreb, kada je u zavoj između stanica Ludina i Novoselec također ušao neprimjerenom brzinom većom od 100 kilometara na sat, ali je taj put pukom srećom izbjegao iskliznuće.

VEZANI ČLANCI: 

Na željezničkom nadvožnjaku na Držićevoj aveniji u Zagrebu, kod Autobusnog kolodvora, strojovođa i pomoćnik shvatili su da prebrzo jure i hitro su se razbudili, no bilo je prekasno: tamošnji pad pruge dodatno ih je ubrzao, a do kobnog zavoja preostalo im je manje od 300 metara. Jureći 105 na sat, trebalo im je još barem 550 metara zaustavnog puta da smanje brzinu za siguran ulazak u kolodvor. Na zavoju su između niza vagona od naprezanja popucale kuke, a lokomotiva se odvojila od kompozicije koja je izgubila stabilnost. Ona je kroz skretnicu prošla uspješno se držeći na šinama, s 98 na sat, no vagoni, od kojih su mnogi datirali od prije Drugog svjetskog rata, nisu izdržali. I Knežević i Varga prošli su gotovo bez ogrebotine, baš kao i njihova lokomotiva, koja se poslije uredno koristila u željezničkom prometu sve dok nije završila u Hrvatskom željezničkom muzeju.

– Desetak minuta prije nesreće izišao sam iz kupea da malo protegnem noge u hodniku i tu sam našao suputnika s kojim sam popušio cigaretu. Odjednom je vagon postao brod i počeo se jako ljuljati. Zagrlili smo se da ne padnemo i tada je počeo pakao. Vagon se prevrnuo, ali nastavio je klizati bočnim dijelom, gdje su prozori. Iz kupea, u kojem nas je bilo sedmero, začuo se vrisak i zapomaganje. Kad je sve stalo, počeo nas je gušiti dim. Vrata kupea nisu se dala otvoriti, pa smo razbili staklo. Prišao sam supruzi Dragici i počeo je izvlačiti. Na svoj užas, vidio sam da ne pokazuje znakove života. Mislio sam da je onesviještena, no nažalost bila je mrtva. Sjedio sam pokraj njena tijela i tek tada spoznao da je raskomadana – prepričao je legendarnom Večernjakovu novinaru crne kronike Mladenu Stražimiru putnik Milan Ivoš.

Strojovođi 15 godina zatvora

Zbog težine ozljeda neki putnici nisu mogli biti identificirani, pa je njih 40 pokopano u zajedničkoj grobnici na zagrebačkom Mirogoju. Zanimljiva je i činjenica da su neki pokušali iskoristiti priliku te su, dok su vojska, hitna, milicija i sve druge službe nekako pokušavale uvesti red u nastali kaos, za to vrijeme uzimali torbice i novčanike koje su pronalazili na unakaženim tijelima. Iako to nikada nije službeno potvrđeno, navodno je vojska nekoliko takvih kradljivaca koje je uhvatila odvela u zgradu kolodvorske ložionice i tamo smaknula. Podosta bolje od toga prošli su Knežević i Varga – prvi je osuđen na 15, a drugi na osam godina zatvora.

Na stranici https://arhiva.vecernji.hr/ nalazi se najveća digitalna arhiva izdanja dnevnih novina u Hrvatskoj, ali i u regiji. Pretplatite se danas i dobivate uvid u više od 60 godina hrvatske povijesti.

Komentara 3

Avatar PANEM
PANEM
10:28 30.08.2023.

Jest, vidi osobnu iskaznicu prvo piše Socijalističke Republika Hrvatska a tek onda SFRJ. Dakle država u državi.

DJ
djeri2023
10:22 30.08.2023.

Najteža nesreća u povijesti Hrvatske,1974...Gospodo novinari,Hrvatska nije bila drzava 1974

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije