Naslovnica Vijesti Svijet

Naftna kriza njima će najviše koristiti, proizvodnja im je pala 96%

Države koje najviše proizvode naftu poručile su jučer da će na tržište staviti svoje rezerve kako bi amortizirale naftni šok nastao napadom dronovima na dva velika naftna pogona
17. rujna 2019. u 22:31 9 komentara 13544 prikaza
Foto: Essam Al Sudani/REUTERS/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Države koje najviše proizvode naftu poručile su jučer da će na tržište staviti svoje rezerve kako bi amortizirale naftni šok nastao napadom dronovima na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji, zbog čega je cijena crnog zlata porasla u jednom danu čak 20 posto, što je najviše od siječnja 1991. kada su Sjedinjene Države ušle u 2. Zaljevski rat. Cijena barela nafte jučer ujutro porasla je oko dva posto, no popodne se situacija stabilizirala i barel je pojeftinio oko jedan posto na 67 dolara.

Nafta CIJENE NAGLO PALE Saudijska Arabija će obnoviti proizvodnju nafte brže od očekivanog

Amerikanci preuzeli vrh

Globalne zalihe sirove nafte mogle bi u kratkom roku amortizirati smanjenu opskrbu zbog napada na dva ključna naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji koja proizvode osam posto svjetske potrošnje.

– Procjenjujemo da ukupne zalihe iznose 6,1 milijardi barela, što je dovoljno za 61 dan opskrbe globalne potražnje – navela je u Caroline Bain iz kompanije Capital Economics.

Dodala je da će, ako najveća saudijska energetska kompanija Saudi Aramco u potpunosti obnovi proizvodnju sljedećeg tjedna ili u nekom kraćem roku, što je i najvjerojatniji scenarij, cijena barela Brent nafte do kraja godine pasti na 60 dolara po barelu, na cijenu koja je bila prije napada na saudijska postrojenja u subotu.

Prema sastavljenoj američkoj bazi podataka ukupna svjetska proizvodnja nafte u 2019. godini prosječno je iznosila 80.622.000 barela na dan. Otprilike 68% dolazi iz prvih deset zemalja, a 44% je prekrivalo četrnaest sadašnjih članova OPEC-a. Zemlje Bliskog istoka proizvode više od jedne trećine nafte na globalnoj razini, točnije 34 posto.

Saudijska Arabija: Dronovima napadnuta naftna postrojenja Kriza na Bliskom istoku VIDEO 'Iza napada na naftna polja stoji jedna sila, a ne Hutiji. Cijena nafte će rasti'

Prva su tri proizvođača Sjedinjene Američke Države, Saudijska Arabija i Rusija. Svaka od ovih zemalja imala je znatan pad proizvodnje u različitim vremenima u prošlosti, ali od 2014. sve tri proizvode gotovo svoju najveću stopu od deset do 15 milijuna barela dnevno. Saudijska Arabija i Rusija na vrhu su zemalja izvoznica nafte, a SAD kao najveći potrošač bile su prisiljene sve svoje kapacitete usmjeriti u frakiranje, dobivanje nafte iz škriljevaca složenim bušenjima koja jako štete okolišu, čime su prestigli Saudijce i postali prvi proizvođači nafte u svijetu.

Od europskih zemalja, Norveška je najveći proizvođač i nalazi se na 15. mjestu globalne ljestvice i danas je peti najveći izvoznik nafte te ima oko 1,4 posto svjetskih zaliha nafte. Najveće zalihe nafte na svijetu ima Venezuela. Čak 18% svjetskih rezervi nalazi se u ovoj državi na obali Karipskog mora. Sljedeća zemlja sa 16% udjela je Saudijska Arabija, a na trećem je mjestu po zalihama Kanada. Listu zemalja s najvećim poznatim količinama nafte čine još i Iran, Irak, Kuvajt, Ujedinjeni Arapski Emirati, Rusija, Libija i Nigerija.

Rast cijena nafte ovisit će o daljnjem razvoju situacije na Arapskom poluotoku i u Perzijskom zaljevu. Američki predsjednik Donald Trump koji je najprije izravno optužio Iran, kazavši da je američki “obarač spreman” i zaprijetivši vojnom intervencijom protiv Irana, nakon nekoliko sati promijenio je svoj stav. Na pitanje novinara u Bijeloj kući hoće li SAD vojno intervenirati, Trump je kazao da on nikada nije obećao da će zaštititi Saudijsku Arabiju, a ako bi do toga i došlo, Saudijska Arabija će morati svoju sigurnost i dalje skupo plaćati.

– Oni su nama platili 400 milijardi dolara, ali zauzvrat su dobili oružje. Hvala im na tome jer smo mi tim novcem otvorili milijun i pol radnih mjesta – kazao je Trump.

OPTUŽIO TEHERAN NATO 'krajnje zabrinut' zbog opasnosti eskalacije nakon napada na saudijska naftna postrojenja

I dok Saudijska Arabija tvrdi da su prve istrage pokazale kako su u napadu na saudijska naftna postrojenja korišteni iranski dronovi te da će kraj istrage pokazati i odakle su lansirani. Saudijci ne vjeruju da jemenski pobunjenici Huti (preuzeli su odgovornost za napad na sebe) mogu kontrolirati dronove 800 kilometara te su uvjereni kako su oni lansirani ili s juga Iraka ili s iranskog teritorija.Ruski predsjednik Vladimir Putin odmah je ponudio pomoć Saudijskoj Arabiji da zaštiti svoja naftna postrojenja.

– Spremni smo ponuditi odgovarajuću pomoć Saudijskoj Arabiji i bilo bi dovoljno da političko vodstvo te zemlje donese mudru odluku kao što su to učinili čelnici Irana kupivši S-300 ili kao što je to učinio turski predsjednik Erdoğan i od nas kupio najnoviji S-400 Triumph sustav protuzračne obrane – kazao je Putin.

Profitirati u kaosu

Ponovni rast tenzija na Arapskom poluotoku i u Perzijskom zaljevu više odgovara Iranu nego SAD-u. Naime, od kada je američki predsjednik Donald Trump postrožio stare i uveo nove sankcije prema kojima će svakoj zemlji koja bude poslovala s Iranom uvesti sankcije, izvoz iranske nafte drastično je pao, pogotovo nakon što su kineske, indijske pa čak i turske kompanije otkazale uvoz nafte iz Irana. Od četiri milijuna barela dnevno, proizvodnja iranske nafte pala je na samo 150 tisuća barela (pad od 96 posto) zbog čega bi u godinu dana Iran mogao izgubiti najmanje 90 milijardi dolara, s čime se Iran ne može pomiriti.

Iranci vjeruju kako bi svaka eskalacija i kaos Iran ponovno mogao vratiti na naftno tržište. 
Da Iran ide upravo prema takvom planu i eskalaciji sukoba, govori i činjenica da je iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Khamenei kazao da “Iran nikada neće razgovarati sa SAD-om bilateralno, ali bi mogao sudjelovati u multilateralnim razgovorima ako se Washington vrati nuklearnog sporazumu iz 2015.” prebacujući tako lopticu Trumpu u ruke – želi li rat ili 
mir.

FOTO Dronovima napadnuta postrojenja naftne tvrtke Aramco

1 / 3
Požar u rafineriji
Financije
Ja sam PMP
Znate li što je PMP i zašto se u svijetu smatra zlatnim standardom?
  • strsljen2013:

    Večernji list, članak 16. rujna 2019. u 17:38 Nafta poskupila 13% nakon napada. Večernji list 17. rujna 2019. nafta poskupila 20% nakon napada. Najvjerovatnije sutra 19.09.2019. Večernji list, nafta nakon napada poskupila 50%.

  • than:

    Profitirati u kaosu ? Ja se sjećam kada sam isao tamo još u osnovnu školu još. Rezerve nafte su se procjenjivale tada na 30ak godina - bar smo tako tada učili. Sada 30ak godina kasnije, vučemo više nafte nego ikada ... prikaži još! i ne vidimo kraj. Nema tu kaosa. Ovo je sve izrežirano...

  • Vlaskoulicanec:

    Ovo sve je izrežirano da poraste cijena sirove nafte!!! Pogotovo kaj ova postrojenja nemaju veze sa sirvom naftom nego opskrbljuju unutarnje tržište Saudijske Arabije derivatima!!!