Naslovnica Vijesti Hrvatska

Škola ne daje odgovor na pitanje tko je učenik

Đuro Hranić uputio je u srijedu poruku na početku školske, u kojoj ističe kako funkcionalni pristup obrazovanju ne postavlja pitanje o cilju i smislu života i o tome komu on pripada, niti o svrsi učenikovih nastojanja i rada.
22. kolovoza 2018. u 15:52 29 komentara 1711 prikaza
Đuro Franić
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL

Crkva je svjesna da u ovom trenutku škola ne nudi i ne daje cjeloviti odgovor na pitanje tko je zapravo učenik, a time ni odgovor na pitanje tko je doista čovjek“, piše u svojoj poruci pred novu školsku godinu mons. Đuro Hranić, nadibskup đakovačko-osječki i predsjednik Vijeća HBK-a za  katehizaciju i novu evangelizaciju, dodajući kako je „učenik subjekt obrazovnoga procesa, o čijem se znanju i vještinama vodi računa, ali ne i o njegovim vrijednostima.

Papa Franjo Darko Pavičić Zloduh klerikalizma razmahao je pedofiliju u Crkvi

 „Njegove će vještine biti ovisne i o njegovim mogućnostima, pri čemu mnogi od učenika neće, nažalost, moći 'držati korak' s potrebama društva i svijeta za čije se 'ovladavanje' pripremaju. Procesi individualizacije i globalizacije ne dopuštaju zadirati u vrijednosni sustav učenika, u njegovo tumačenje ili, pak, u njegovu preobrazbu. Bio bi to napad na vlastitosti pojedinca. Na taj se način mladoga čovjeka čak iskorjenjuje iz 'zemlje' iz koje je izrastao. Taj prikriveni himan individualnosti, koji pojedinca stavlja na pijedestal svih normi, istodobno će, po potrebi, biti protivnikom pojedinca ukoliko se on ne uspije sam održati na životu. Od čovjeka koji je sam sebi postao središtem ostat će krhotine neostvarene budućnosti“, piše mons. Hranić, dodajući kako zato „vjeronauk u školi, zajedno sa župnom katehezom, želi govoriti o ljepoti čovjeka i njegova dostojanstva“.

Međugorje Ivan Markešić Hoće li se u Međugorju i bez crkvenog priznanja ukazanja nastaviti hodočašća

On objašnjava kako suvremene tendencije obrazovne strategije u Hrvatskoj „u središte svoga poslanja stavljaju najprije učenika“.

„I dobro je da je tako. Predmeti unutar školskoga sustava, kao isječci stvarnosti u kojoj učenik živi, nastoje učenika osposobiti (učiniti kompetentnim) za rješavanje različitih problema, kako bi u životu postao uspješnim. Tomu će, smatra se, najprije pridonijeti primijenjeno i uporabljivo znanje, koje će, uz digitalnu opismenjenost učenika, biti temeljem životnoga uspjeha. Naravno, funkcionalni pristup obrazovanju i vjera u mjerljivost takva obrazovnog procesa božanstvo je neoliberalnoga mita, koji, premda stavlja učenika u središte procesa, ne postavlja pitanje o cilju i smislu njegova života, o tome komu on pripada te o svrsi njegovih nastojanja i rada. Stoga će papa Franjo s pravom upozoriti da onda kad nedostaje temeljna odrednica života, čovjekova narav teži stvaranju boga prema vlastitoj mjeri, a božanstvo postaje samo izlika kako bi čovjek samoga sebe „postavio u središte stvarnosti““, poručio je mons. Hranić.

 

VIP izdvaja za Vas

  • Avatar Ronin
    Ronin:

    Crkva i škola? Vjera i znanost? Ovako šta postoji samo u septičkim jamama od država.

  • acquasanta:

    Ne treba zaboraviti da je u Europi samo 30% ljudi bilo pismeno dok je Cerkva vladala Europom, sve do 1700 i neke, i to samo pismenih muskaraca bliskih Crkvi. Zene su sve bile nepismene, zamislite, 1700 godina. Pa nije Hrvatska ... prikaži još! za nista ovako nazadovala od '90-ih naovamo, nazadovala je zato sto oni vode politiku u zemlji, a njima je uvijek cilj bio drzati puk u mraku, da bi oni mogli vladati svijetom. Pa pgledajte te zemlje po Bliskome istoku na sto slice, gdje su im vjerski guru na vlasti. Sve do jedna su u kaosu i rasulu, kao i Turska sada kada im je pomahnitali precjednik zavio zemlju u crno sa religioznim fanatizmom. Kao i u susjednoj nam Bosni, na Kosovu i tako dalje.

  • Avatar kobildaface
    kobildaface:

    muškarac u haljini priča o maloj djeci