Vlasnici poljoprivrednih gospodarstava sve su stariji, produktivnost niska, proizvodnja sve manja..., a ako su se i polagale nade u mlade generacije koje dolaze, dugogodišnji problemi hrvatskog agrara i stav kako se u nas ništa ne isplati, čini se, sve su im manja motivacija za visokoškolsko obrazovanje u poljoprivredi i šumarstvu. Sve manja zainteresiranost srednjoškolaca za fakultete poljoprivrede i šumarstva, kako ih popularizirati, koji su najveći izazovi, koliki je doprinos edukacije, stručnih i znanstvenih znanja na tom području, kakva suradnja sa sektorskim gospodarskim subjektima..., bile su tako samo neke u niz tema druge Agro debate Poslovnog dnevnika u kojoj su sudjelovali dekan zagrebačkog Agronomskog fakulteta prof. dr. sc Aleksandar Mešić, dekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije prof. dr. sc. Josip Margaletić te novoizabrani dekan osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti prof. dr. sc. Tomislav Vinković. Uskoro su novi upisni rokovi za te fakultete. Mešić kaže kako imaju različite promotivne aktivnosti kako bi studentima pokazali kako je agronomija lijepa i atraktivna struka i kako se od nje, unatoč brojnim problemima o kojima se često govori, može i dobro živjeti, a opet – lanjski je odaziv bio tek nešto malo iznad polovice upisne kvote. To, tvrdi on, nije samo problem njihova fakulteta nego dugoročni problem hrvatske poljoprivrede za čiji razvoj nedostaje dovoljno stručnog kadra. - Demografski trendovi su, nažalost, kod nas neumoljivi. Cijelo vrijeme je manji broj maturanata i vrlo teško je jednu struku koja u društvu nije prepoznata kao jako atraktivna za upis na fakultet privući veći broj studenata – ističe on.
Slična situacije je, čulo se, i na osječkom Fakultetu agrobiotehnoloških znanosti, dok je na šumarstvu, čini se, situacija dosta bolja. Fakultet šumarstva i drvne tehnologije ima sreću da je jedini fakultet na kojemu se održavaju prijediplomski i diplomski studiji šumarstva i drvne tehnologije te urbanog šumarstva, a potrebe hrvatskog šumarstva izuzetno velike, posebno za razdoblje od idućih 15 godina kada se očekuje smjena generacija,objašnjava dekan Margaletić. Samo u Hrvatskim šumama, koje su najveći poslodavac u tom sektoru, u idućih se pet godina očekuje smjena/umirovljenje 70% zaposlenih, od kojih je 40% s fakultetom, što su veliki iskoraci i veliki zahtjevi za strukom. Margaletić ističe kako su taj potencijal prepoznali još unazad 7-8 godina kad su "dotakli dno". Nakon toga krenule su intenzivne kampanje koje svake godine daju bolje rezultate. Lanjske akademske godine popunjenost kvote prijediplomskog studija šumarstva bila je 98%, drvne tehnologije 96, a urbanog šumarstva, koje je najmanje atraktivno zbog nekoliko sličnih studija, 61%. Čak 48% teritorija RH pokrivaju šumski ekosustavi, što najbolje govori o važnosti tih struka. A problem su u školarine. Izvođenje studija iz područja poljoprivrede je dosta skupo, a kako nije atraktivno gubi utrku s činjenicom da se zahvaljujući lokalnoj politici puno učilišta otvara i u lokalnim sredinama koje 'otimaju' studente Zagrebu i Osijeku. Stipendija ima, i od budućih poslodavaca i od lokalne uprave i samouprave, budućim studentima se pomaže i u pripremama za maturu kako bi se kasnije lakše upisali, ali to očito nije dovoljno. Osijek, k tome, ima privilegiju da sve studente biotehničkih znanosti iz Slavonije, Baranje i Srijema stipendira Ministarstvo poljoprivrede s 1327 eura po godini, što iz Zagreba smatraju nedopustivim.
– Studenti zagrebačkog Agronomskog fakulteta izuzetno su ogorčeni jer smatraju da ih Ministarstvo dovodi u jako diskriminirajući položaj spram drugih kolega. Trebalo bi ujednačiti takvu praksu i omogućiti i drugim studentima da ih na isti način dobiju – napominje Mešić. Tim više jer se radi o djeci koja dolaze i s potresom stradalih područja i s nerazvijenih područja, tako da je to nešto što bi im itekako puno koristilo, dodaje. No već pet godina, tvrdi, slušaju obećanja koja nikad nisu realizirana. Pritom valja istaknuti i kako je zagrebačka Agronomija u top 100 fakulteta na Šangajskoj listi. Da načini financiranja fakulteta te stipendiranja studenata trebaju biti bolji i izdašniji, slažu se sva tri dekana čiji studenti najvećim dijelom 'pokrivaju' ruralne krajeve. – Ako hoćemo govoriti o demografskoj obnovi, ako hoćemo govoriti konkretno općenito o privredi, poticanju i razvoju u tim krajevima, onda su to definitivno stvari koje moraju biti visoko pozicionirane i jasno definirane u strateškim ciljevima RH – slažu se dekani.To je i jedan od načina kako zadržati mlade nakon završenih studija, čulo se. Druga stvar je i suradnja s gospodarskim sektorom. Osječki fakultet, kaže Vinković, danas ima više od 40 ugovora s gospodarskim subjektima, prvenstveno za obavljanje stručne prakse studenata, tako da je, ocjenjuje on, povezanost između fakulteta i samih gospodarskih subjekata po pitanju budućeg zaposlenja jako dobra. Poslodavci tako sami sebi stvaraju određeni bazen budućih svojih zaposlenika, neki već i na drugoj ili trećoj godini faksa sa studentima naprave određene predugovore o zaposlenju, a neki kasnije uspješno vode svoje firme ili se vraćaju na obiteljska gospodarstva.
- Cilj bi nam svima zajedno trebao biti da za dobrobit hrvatske poljoprivrede potičemo poduzetništvo kod tih mladih ljudi. Zasigurno trebamo stvoriti kadar kvalitetan i za velika poduzeća kakva su prisutna u Hrvatskoj te za posao u ministarstvima koja vape za kvalitetnim kadrom i na taj se način kreira i poljoprivredna politika. No ono na što pokušavamo staviti težište, to je samozapošljavanje i otvaranje novih radnih mjesta, čime najviše možemo doprinijeti stabilnosti poljoprivredne proizvodnje, a isto tako i naseljavanju ruralnog područja. Puno veći problem od deficita studenata je to što Hrvatskoj nedostaje stručnjaka – ističe Mešić, koji se hvali kako njihovi studenti, primjerice, imaju šansu da praksu odrade u brojnim poduzećima u Hrvatskoj – i inozemstvu. Čak i u kalifornijskim vinogradima obitelji Grgić. Na zagrebačkoj Agronomiji, doznajemo, u ovome trenutku razrađuju i model "s fakulteta na polje", da se mlade potakne da sami osnivaju svoje OPG-ove i svoja poduzeća, te da se im se kroz postojeće mjere za poticanje ruralnog razvoja i poljoprivrede daju određene porezne olakšice te poljoprivredno zemljište. Glavni razlog niske konkurentnosti hrvatske poljoprivrede je nedostatak obrazovanih ljudi, upozorava Mešić, ističući kako je država jako puno vlastitog i europskog novca uložila u poticaje u poljoprivredi. No kome ga dati? Ako ga date obrazovanoj osobi, onda je ona u stanju oplemeniti taj novac i stvoriti dodanu vrijednost, inače uglavnom nema rezultata. Kad je riječ o stranim studentima, u Osijeku ih najviše privlači novi studij digitalne poljoprivrede koji se izvodi na engleskom jeziku. Dosta interesenata je iz Afrike, Azije..., no dosad nisu postojale studentske nego boravišne vize, koje su to otežavale. - Shvatio sam da je Ministarstvo vanjskih poslova sada dalo zeleno svjetlo za izdavanje studentskih viza pa se nadam se da će to promijeniti stanje broja stranih studenata, pogotovo kod nas. Evo već je ove godine, kada govorimo o studiju digitalne poljoprivrede, interes iskazalo već 70 stranih studenata izvan EU – objašnjava Vinković. Poruka mladima koji će ove godine upisivati fakultete? - Možda prvoj životnoj dobi nisu toliko interesantni agronomija i šumarstvo, no prema drugoj i trećoj životnoj dobi shvati se koliko je to sjajno zanimanje. Planirajte dugoročno. Pitajte svoje roditelje, djedove i bake, što bi danas možda studirali da imaju mogućnost promijeniti profesiju, vjerujte im i vjerujte da nećete pogriješiti. Uvijek smo morali i uvijek ćemo morati jesti – poručio je, među ostalim, Mešić.
FOTO Pogledajte kako je obilježena 34. obljetnica Hrvatske vojske: Milanović uručio odlikovanja i promaknuća
Otvori KEKS Pay
Mladi sve više zainteresirani za studij robotike, instagrama, jutubanja, tiktok izazova, kruva bez motike itd. Tako je to kad baciš u smeće proizvodno drušvto, i nasiliš društvo "usluga", čiji su vlasnici strane kompanije... Bravo.