Ministar rada i mirovinskoga sustava Josip Aladrović izvijestio je da je do petka u 17 sati 43 tisuće poslodavaca, u sklopu prvoga paketa mjera za pomoć gospodarstvu, prijavilo za minimalne plaće 253 tisuće zaposlenika, te istaknuo da nove najavljene mjere ne uključuju otpis poreza i doprinosa.
Aladrović je za RTL Danas izjavio kako se podatci o prijavama sustavno prate, objasnio da se poslodavci mogu stalno prijavljivati online tijekom 24 sata, kao i emailom, a i fizički od 7 do 17 sati u uredima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ).
>> VIDEO “Istraživanja su pokazala kako optimalna vlažnost zraka štiti od infekcije virusima, a evo što još možete učiniti“
Na pitanje je li iznenađen brojnošću prijava, ministar je odgovorio kako su prve projekcije ministarstva govorile da će se pitanje i traženje minimalnih plaća odnositi na oko 500 tisuća zaposlenika. Dodao je kako kumulativno i očekuju da će biti toliko prijava te podsjetio da je za minimalne plaće predviđeno između četiri i šest milijarda kuna.
"Ono što nas na neki način raduje je da su isplate već krenule u srijedu, što znači da HZZ ažurno rješava zahtjeve i ne očekujemo veće tehničke poteškoće i smatramo da je bitno da se do faze isplate plaće za ožujak svima, koji naravno ispunjavaju uvjete, odobri isplata", rekao je ministar.
Novi paket mjera ne uključuje otpis plaćanja poreza i doprinosa
Kada je pak riječ o novom, drugom, paketu mjera, a u kontekstu činjenice da prvi paket mjera pomoći gospodarstvu donosi odgodu plaćanja poreza, Aladrović je objasnio da se kroz prvi paket mjera željelo povećati likvidnost u gospodarstvu zbog novonastale situacije. Ponovio je kako je jedna od tih mjera i ta za minimalne plaće koja će u gospodarstvo dodatno 'gurnuti' pet ili šest milijarda kuna.
Podsjetio je da je druga od mjera iz prvoga paketa koja također povećava likvidnost odgoda otplate plaćanja poreza i doprinosa.
Na izravno pitanje hoće li novi - drugi paket mjera to uključivati, Aladrović je kratko odgovorio - u ovom trenutku ne.
Zakonske promjene samo uz suglasnost svih triju strana
Kada je pak riječ o promjenama primjene Zakona o radu, Aladrović je podsjetio da je danas održano Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV) u kojemu su udruge poslodavaca i sindikata, te vlada, te ustvrdio da se nikakve izmjene u zakonodavnom okviru neće donijeti bez suglasnosti svih triju strana.
"Želim vrlo jasno definirati da u ovom trenutku pripremamo sve scenarije koji se mogu dogoditi uslijed pandemije koronavirusa koja je izazvala neke šokove i na ekonomskom tržištu, ali dok to ne predstavimo socijalnim partnerima i s njima ne iskomuniciramo u kojemu smjeru treba ići kako bismo ih definirali, odnosno redefinirali ako bude potrebno, prerano je govoriti o promjenama radno-pravnoga zakonodavstva", istaknuo je ministar.
Dodao je kako su, naravno, s jedne strane poslodavci koji bi htjeli da se maksimalno liberalizira tržište rada u ovim trenutcima, s druge strane su sindikati koji bi željeli ipak ostaviti restrikcije koje su u ovom trenutku na snazi. Zato, ocijenio je Aladrović, i dalje moramo pratiti na dnevnom nivou što se događa s gospodarstvom i ekonomijom i tada ćemo znati procijeniti kako ćemo mijenjati bilo koji zakonski propis ili uredbu, neovisno o kojem se resoru radi.
Na primjedbu novinara kako je premijer Andrej Plenković rekao da je sadašnja kriza gora od one iz 2008. i 2009., Aladrović je rekao kako je definitivna činjenica da je ova kriza uzrokovana medicinskim razlozima, odnosno virusom.
Smatra da je ovu krizu teško uspoređivati s bilo kojom drugom, ali da u ovom trenutku procjenjuju da ona može imati veće implikacije od gospodarske krize iz 2008.
"Ali ono što nama, ni bilo kome u svijetu nije poznato je do kada će kriza trajati i do kada će se širiti epidemija, a to su sve preduvjeti kako bismo mogli znati i kakve će biti njezine ekonomske reperkusije", rekao je
Upravo zato, moramo se pripremati za scenarije koji nešto teži za ekonomiju i hrvatska Vlada to odgovorno priprema, zaključio je ministar Aladrović.
Ovim mjerama su uspjeli na par mjeseci smanjiti pritisak na HZZ, gdje bi već sad se prijavilo najmanje 150.000 ljudi. Ove mjere jedva da će nešto sitno pomoći gospodarstvu... A inače ne sumnjem da će se sindikati pobuniti te da će opet primanja i prava državnih i javnih struktura biti u potpunosti sačuvana. Radi takve politike još nismo niti izašli iz krize 2008. radi tih dogovora politike i javnih službi koje vode gospodarstvo na samom smo dnu EU-a... Koliko vidim opet idu potpuno iste mjere i za ovu krizu, znači mahnito zaduživanje, ne za gospodarstvo, već za državnu potrošnju, novi porezi, nove trošarine, nova davanja... To samo znači da će druge države koje stvarno pomažu gospodarstvu izaći odmah iz krize, dok ćemo mi pasti još dublje. To isto tako znači i neviđen egzodus kada ovo sve prođe jer će se svi drugi puno brže oporaviti... Očekuju nas stotine tisuća izgubljenih radnih mjesta u realnom sektoru i 2-3 puta toliki egzodus kada kriza prođe... Ono što mene fascinira jest da je dokazano loša gospodarska politika koja se vodi zadnjih 20 godina, gdje se štiti državna i javna služba na račun devastacije realnog sektora. I bez obzira na to, čvrsto se i dalje radi isto... A ta politika nas je dovela na samo dno EU-a, do gubitka stanovništva, do toga da smo otok gubavaca za investitore, do pada standarda itd. Postali smo uhljebistan bez presedana, gdje se struka i sposobni tjeraju, gdje je birokracija povlaštena korumpirana kasta. Postali smo zemlja bez ikakve perspektive...