Naslovnica Vijesti Hrvatska

Mališani su u dječjem logoru umirali od gladi i hladnoće

Sisački mrtvozornik dr. David Egić službeno je zabilježio smrt 1152 djece, koja su pokopana u Sisku, a kasnija evidencija Ante Dumbovića utvrdila je smrt 1630 mališana
05. listopada 2013. u 17:09 0 komentara 2636 prikaza
dječje groblje sisak (1)
Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/7

Dvogodišnji Radoslav Marinković iz Kuljana kod Dobrljina jedno je od najmanje 1200 djece koja su od kolovoza 1942. pa do siječnja 1943. umrla u Dječjem logoru Sisak, jedinom takvom u Europi. Logor je formiran kao "Prihvatilište za djecu izbjeglica", nakon ofenzive na Kozari, a za svu nevinu djecu koja su od gladi, bolesti i iscrpljenosti umrli u logoru danas je održana komemoracija na Dječjem groblju u Sisku.

Na komemoraciji je bio i Milan Marinković, Radoslavov brat, koji je pri dolasku u logor imao 11 godina.

- Bili smo u zbjegu s Kozare, majka, trojica braće i sestra i uhvaćeni smo u skupini s 5000 ljudi pri proboju. Djeca su odmah ukrcana u kamione i završili smo u Sisku. Tu su mene i još neke starije odveli za Koprivnicu gdje smo radili u selu Ždale kod dobrih ljudi, no najmlađeg brata više nisam vidio. Bio je malen i gladan i umro je negdje u logoru - kroz suze nam je rekao Milan kojeg je jedan domobranski oficir na prolazu kroz Ždrale uzeo k sebi i vratio ga u Dobrljin gdje se krajem rata susreo i s majkom koja je preživjela rat.

Kroz logor u Sisku, koji se nalazio na nekoliko lokacija gdje su djeca, od novorođenčadi do mlađih tinejdžera, ležala na hladnoći bez kreveta i pokrivača uz slabe obroke evidentiran je u tih nekoliko mjeseci boravak 6693 srpskih dječaka i djevojčica s Kozare, Banije, Korduna i iz Slavonije. Nekima su roditelji završili u Jasenovcu gdje su ubijeni, a nekim na prisilnom radu u Njemačkoj. Sisački mrtvozornik dr. David Egić službeno je zabilježio smrt 1152 djece, koja su pokopana u Sisku, a kasnija evidencija Ante Dumbovića utvrdila je smrt 1630 mališana.

Sisački Dječji logor ostavio je i cijeli niz svjetlijih priča jer su se u spašavanje djece uključili mnogi Siščani i Zagrepčani predvođeni Dianom Budisavljević, čime je spašeno više od tisuću djece. Kako su neka djeca prilikom odvođenja u logor bila premalena da zapamte svoja imena mnoga su nakon rata teško saznavala svoj pravi identitet, obitelji su godinama spajanje, a neka su nastavila živjeti u obiteljima koja su ih udomila.

Spomen ploče na Dječjem groblju u Sisku ove su godine, nakon dugogodišnjeg zapuštanja, obnovljene a Srpsko narodno vijeće je uputilo početkom godine nadležnom konzervatorskom odjelu zahtjev da se područje tzv. Dječjeg groblja zaštiti kao memorijalno mjesto. Odluka Ministarstva kulture još se čeka.

>> Rekonstrukcija spomen-obilježja na Dječjem groblju

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.