Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

'Makedonci ne postoje, oni su produkt Titova inženjeringa'

Osam specifičnih zahtjeva odnosi se na bugarsko tumačenje kako bi trebala u praksi izgledati primjena potpisanog sporazuma o prijateljstvu sa Sjevernom Makedonijom.
22. listopada 2020. u 07:30 218 komentara 36257 prikaza
Merkel at Western Balkans summit in Poznan
Foto: Monika Skolimowska/DPA/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Nakon što je u ožujku, tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora o pristupanju Europskoj uniji, Sjeverna Makedonija očekuje da bi se do kraja godine, tijekom njemačkog predsjedanja, mogla sazvati prva međuvladina konferencija u pregovorima, što je događaj na kojemu se formalno otvaraju prva poglavlja, no ovaj put blokadom prijeti Bugarska. Među ostalim, Bugari traže da se makedonski jezik ne naziva makedonskim, nego isključivo “službenim jezikom Republike Sjeverne Makedonije”. Bugarska ostavlja dojam da članstvo u EU koristi za negiranje makedonskog identiteta.

NORTH MACEDONIA-SKOPJE-PARLIAMENTARY ELECTIONS-SDSM-VICTORY potpisan koalicijski ugovor Zaev ponovo premijer Sjeverne Makedonije, dio stranaka najavljuje bojkot

Jezik najveći problem

“Proces proširenja ne smije legitimizirati etnički i lingvistički inženjering koji se dogodio za vrijeme bivših autoritarnih režima”, napisala je bugarska diplomacija u jednom dokumentu podijeljenom ostalim državama članicama, u koji smo imali uvid u Bruxellesu. Iz Skoplja, pak, poručuju da ne mogu pristati na poniženja i dopustiti negiranje makedonskog identiteta i makedonskog jezika.

– Naš makedonski jezik i makedonski narod upisani su u UNu, priznaje ih cijeli svijet – rekao je premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev i dodao da očekuje da to priznaju i “prijatelji iz Bugarske”.

Odbor stalnih predstavnika (Coreper), u kojem sjede veleposlanici svih država članica EU, jučer je raspravljao o tom pitanju na sastanku u Vijeću EU u Bruxellesu. Bugarski predstavnik distribuirao je “memorandum pojašnjenja” u kojemu iznosi bugarsku verziju povijesti u kojoj pridjev “makedonski” ne označava nacionalni identitet nego zemljopisno porijeklo jer “zemljopisno i povijesno Makedonija je područje koje danas leži unutar granica šest država”, objašnjavaju Bugari. Dodaju kako je Josip Broz Tito nametnuo “novi identitet” ljudima koji su se prije izjašnjavali kao Bugari, Srbi su ih poslije htjeli identificirati kao “južne Srbe”, a Tito ih je proglasio Makedoncima.

Zagreb: Predsjednik Vlade Plenković susreo se s Draganom Čovićem i Bakirom Izetbegovićem Ministarstvo vanjskih i europskih poslova: 'Hrvatska je unatoč izazovima pandemije uspjela vratiti i održati pitanje proširenja u fokusu EU'

I to je učinio, pišu Bugari, inspiriran odlukama Kominterne. Bugarska bi se mogla naći pod pritiskom ostalih država članica koje žele nagraditi službeno Skoplje za mukotrpan rad na početku pregovora s EU. Vlada premijera Zorana Zaeva pristala je i na promjenu imena države kako bi uklonila prepreke početku pregovora, koje su dolazile iz Grčke, a prije sporazuma s Grčkom potpisan je i sporazum o prijateljskim odnosima s Bugarskom, koji je trebao ukloniti bugarske prepreke. No, Bugari i dalje prijete vetom. Diplomati u Bruxellesu nadaju se da će se sve izgladiti do 10. studenog, kada bi odluku o sazivanju prve međuvladine konferencije u pregovorima trebalo usvojiti Vijeće za opće poslove EU.

Nade se polažu i u činjenicu da se tog dana u Sofiji održava i summit Berlinskog procesa, kojim trenutačno kopredsjedaju baš Bugarska i Sjeverna Makedonija. Berlinski proces jačanja suradnje na zapadnom Balkanu osmislila je i snažno gura Njemačka, koja je bila ključna i za proljetnu odluku o zelenom svjetlu za vrijeme hrvatskog predsjedanja, a još je važnija sada kao trenutačna predsjedateljica Vijećem EU.

No, bugarski uvjeti Sjevernoj Makedoniji su brojni i prilično tvrdi. “Nijedan dokument, stav ili izjava EU i europskih institucija ne može biti tumačen kao priznanje postojanja posebnog takozvanog ‘makedonskog jezika’”, i Bugari u memorandumu.

Zagreb: Andrej Plenković sastao se s ministrom vanjskih poslova Sjeverne Makedonije PLENKOVIĆ ZADOVOLJAN Ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije u posjeti Banskim dvorima

Osam zahtjeva Sofije

Osam specifičnih zahtjeva odnosi se na bugarsko tumačenje kako bi trebala u praksi izgledati primjena potpisanog sporazuma o prijateljstvu sa Sjevernom Makedonijom.

Makedonci trebaju pristati na to da u Bugarskoj ne postoji nikakva makedonska manjina. Trebaju se rehabilitirati žrtve jugoslavenskog komunističkog režima koje su stradale jer su se izjašnjavale kao Bugari. A kroz rad zajedničke komisije povjesničara i drugih stručnjaka dvije se vlade trebaju dogovoriti o “ključnim osobama i događajima iz naše zajedničke povijesti do 1944.”.

Zaprati kanal Večernjeg | Autor :

Franka Batelić
tužna vijest
Velika tuga u obitelji Franke Batelić: 'Otišla je sama, iznenada,u tišini...'
Aquaestil
PROMO
Preživjeli smo sve krize, stvorili međunarodni brend i proširili posao, a sada otvaramo nova radna mjesta
  • mrkvax:

    Produkt Titova inženjeringa su i Bošnjaci pa sad zatiru autohtone Hrvate...

  • Avatar NenadNikolic
    NenadNikolic:

    Srbija, Bugarska i Grčka su uvijek negirale postojanje Makedonaca kao naroda i zatirale svaki spomen makedonskog jezika. Srbija je to činila zbog svojih ekspanzionističkih ciljeva i Makedoniju je nazivala južnom Srbijom a makedonski jezik i silom zatirala. Prva knjiga na ... prikaži još! makedonskom jeziku u Kraljevini Jugoslaviji tiskana je u Samoboru, "Beli mugri" pod pseudonimom autora Kočo Racin. U Makedoniji je velikosrpska politika preferirala novoosnovanju Srpsku pravoslavnu crkvu (osnovana poslije I svjetskog rata) iako je Ohrid bio od davnina crkveno sjedište s dužom tradicijom od srbijanske države i sa svim svojevremenim ovlastima. Bugarska je zbog bliskosti jezika i običaja također zatirala svaki spomen imena Makedonija a konačni obračun sa makedonskim domoljubima je bio u dva svjetska rata za vrijeme bugarske okupacije Makedonije uz rezultat jačanja partizanskog pokreta u Makedoniji. Grčka iako je dala najpoštovanije ljude zaslužne za slavenske jezike, svetog Ćirila i svetog Metoda je u novije vrijeme vodila također negativnu politiku zatiranja Makedonaca i jezika na svom teritoriju. Za vrijeme vojne diktature trojice pukovnika u drugoj polovini 20. stoljeća kao odjek građanskog rata je i izbrisano ime grčke pokrajine Makedonije na grčkom teritoriju i nazvali su je Sjeverna Grčka. Kasnije se vratilo to ime, asimilacijska politika je ublažena. Nevjerojatno je kako su Makedonci uspjeli zadržati svoj jezik, običaje i identitet. Ove sirove bugarske pretenzije nisu dobrodošle.

  • Avatar jojordan
    jojordan:

    Podrška makedoncima.