Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Lobisti - moćni i uspješni ljudi iz sjene

Traže donošenje Zakona o lobiranju jer ne žele biti “lovci u mutnom”
12. veljače 2012. u 14:00 64 komentara 1433 prikaza
\'dubravko_nnn_ned_090212\'
Foto: Arhiva VL
Pogledajte galeriju 1/3

Oni su produžena ruka biznisa i politike, a javnost ih često percipira kao ljude iz sjene koji se šuljaju hodnicima najmoćnijih institucija diljem globusa. Sada kad je Hrvatska na pragu EU, znači li to da je njihov posao završen ili nam njihove usluge trebaju više no ikad? Ovo potonje, slažu se trojica profesionalnih hrvatskih lobista s kojima smo razgovarali. Njihov posao tek počinje: valja pomoći našem gospodarstvu da se što bolje pozicionira na tržištu od 500 milijuna ljudi.

– Hrvatska se prilično dobro snalazi na vanjskopolitičkom planu, ali slabo na poslovnom i gospodarskom. Ušli smo u UN, NATO, a uskoro i u EU. No, na investicijskoj karti svijeta nas nema. Tu se može jako puno napraviti – tvrdi Natko Vlahović (36) i potom pristaje otkriti poneku tajnu svog zanata. Tijekom karijere, vodio je ured Hrvatske obrtničke komore u Bruxellesu i bio akreditirani lobist u Europskom parlamentu. Školovao se u SAD-u, Sloveniji i Hrvatskoj. Njegovi klijenti su kompanije, udruge, zaklade i razne interesne skupine. Kako je postao lobist?

– Postupno. Svidjela mi se interakcija politike, biznisa i prava. Moj prvi posao nakon studija u Americi bio je u hrvatskom veleposlanstvu u Washingtonu gdje sam radio na pripremi investicijskog foruma Republike Hrvatske u Teksasu. U Hrvatskoj obrtničkoj komori radio sam europske poslove i predstavljao najveću poslovnu asocijaciju u zemlji, otvarali smo mogućnosti našim ribarima na Malti i proizvođačima u Omanu – kaže Natko, kojeg smo zatekli u Washingtonu gdje je trenutačno na usavršavanju u jednoj američkoj firmi. Kontakte u svijetu politike i biznisa, otkriva, stekao je dugotrajnim radom i upornošću.

– Hrvatskoj trebaju novi kontakti u svijetu i međunarodna promidžba. Često štedimo na tim stvarima i tu radimo grešku. Ja bih rado vidio Donalda Trumpa kako gradi najljepši golf teren na Mediteranu upravo u Hrvatskoj, ali na tome netko treba raditi i to košta – kaže Natko Vlahović.

Mreža kontakata i znanje

Ističe važnost uloge lobista u novijoj hrvatskoj povijesti, ali i sve veću potrebu za njima, zbog čega je prije četiri godine zaživjelo Hrvatsko društvo lobista.

– Imamo blizu stotinu članova, ali nisu svi profesionalni lobisti. Ljudi raznih profila učlanili su se u HDL da nauče nešto o ovom zanimljivom poslu. Hrvatska ima desetak profesionalnih lobista, no mnogi se ljudi bave lobiranjem a da toga nisu niti svjesni – kaže Natko. Slaže se s njim i Dubravko Miholić (38), đak zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, usavršavan u Sloveniji, "izdrilan" u Washingtonu, Bruxellesu i Londonu. Danas je izvršni direktor tvrtke Hauska&Partner i profesionalni lobist, kojega je Vlada RH 2005. imenovala članom radne skupine za pripremu pregovora o pristupanju EU za poglavlje 20, "Poduzetništvo i industrijska politika".

– Kako volim komunicirati s ljudima, imam dobar "network" i širok spektar znanja o ekonomiji, politici, komunikaciji, PR-u. Bilo je mnogo poslova tijekom godina, o nekima ne mogu govoriti, o nekima ne želim, a ima mnogo onih na koje sam ponosan – kaže Dubravko Miholić, iza kojega je desetogodišnje iskustvo savjetovanja članova uprava i tvrtki, poput IBM-a, Nestlea, Procter Gamblea i Vipneta.

– Struka je doživjela prvi val ekspanzije i profesionalizacije osnivanjem Društva, a idući val i rast lobiranja očekujem ulaskom Hrvatske u EU u 2013. godini. Najbolji lobisti morat će djelovati na relaciji Zagreb – Bruxelles - upozorava Dubravko koji nimalo ne dvoji jesu li lobisti Hrvatskoj, sada kad smo bliži EU, više ili manje potrebni.

– Svakako da će biti još potrebniji jer zakonodavstvo se seli iz Zagreba u Bruxelles gdje je potrebno vrlo složeno, dugotrajno lobirati, ali svakako niz bitnih odluka donosit će se i u Zagrebu, no najčešće će to biti kombinacija lobiranja u oba grada. U Hrvatskoj je dosad praksa bila da se kretalo s pozicija "lako ćemo", a kada bi se zaglibilo u dubokom snijegu, tada bi se zvalo lobiste da spašavaju i riješe problem preko noći. Najvažnija je priprema "za zimske uvjete", a kod nas se još uvijek na put kreće s "ljetnim gumama i velikom brzinom" – kaže Dubravko Miholić. Marijan Banelli, 58-godišnji vlasnik privatne tvrtke za konzalting i lobiranje, slaže se da Hrvatskoj na pragu EU i te kako trebaju lobisti.

– Naše gospodarstvo izlazi na novo, golemo tržište i zato trebamo osnovati i "hrvatsku lobističku kuću" u Bruxellesu kako bismo na "licu mjesta" imali direktan utjecaj na sve odluke EU koje će se sada i te kako ticati naše zemlje – kaže Banelli, kojega pitamo kako izgleda jedan tipičan dan profesionalnog lobista.

– U našem poslu nema stereotipa, svaki dan donosi nove susrete i nova poznanstva. To obuhvaća tzv. minglanje, odnosno naći se na nekom fancy mjestu, prilaziti ljudima koje ne poznajemo i ostvarivati prve (poslovne) kontakte. Na takvim okupljanjima ljudi su gotovo uvijek opušteni i otvoreni za upoznavanje, što vam omogućuje da se povežete, dogovorite sastanke i poslove ili samo razmijenite informacije. Dan je ispunjen sastancima s klijentima ili određenim interesnim grupama, političarima i gospodarstvenicima. Nipošto nije dosadno, ali zna biti jako naporno – priznaje Marijan Banelli.

'Siva zona' korupcije

Sva trojica naših sugovornika dobro su upoznati s percepcijom javnosti o lobistima kao "lovcima u mutnom", po njima pogrešnoj, ali ne zamjeraju onima koji ne prave razliku između profesionalnih posrednika i u nas raširenog običaja potplaćivanja političara. Kako izbjeći da lobist ne uđe u 'sivu zonu' korupcije? Poštovanjem etičkog kodeksa, odgovaraju uglas. No, kako bi njihov posao postao transparentan, iznimno je važno da Hrvatska donese Zakon o lobiranju.

– U današnjem svijetu teško je zamisliti da lobiste pokreće idealizam. Lobiranje se obično shvaća kao prijevara i protuzakonita djelatnost, što se događa kad se lobisti koriste potkupljivanjem. No, lobiranje može imati pozitivan efekt u razbijanju strankokracije koja vlada u parlamentima, time postaje način razvijanja demokracije i učinkovitijeg gospodarskog razvoja. Zato je takvu djelatnost nužno staviti u zakonske okvire i time spriječiti svaki oblik zloupotrebe – kaže Marijan Banelli. Stoga hrvatskim lobistima preostaje učiniti nešto i za sebe, pogurati što brže donošenje Zakona o lobistima, onako kako to najbolje znaju – lobiranjem.

Nada Šarić
LJEKOVITI SLATKI PELIN
Navala na pripravke iz Hercegovine: Ljudi su zvali i zahvaljivali da im je to spasilo život
HEINEKEN Hrvatska
UTJECAJ KRIZE
Kafići su i dalje omiljena mjesta za druženje, a evo kako na izazove pandemije gledaju hrvatski ugostitelji
  • -obrisani-:

    ko da slusam sitnog lopova koji objasnjava nacin svoga krada i svojega pogleda prema svijetu ali sve to na malo vecoj razini krada:) moramo shvatiti da imamo ljudi kojima je na prvome mjesti profit pa i po cijeni kradje a ... prikaži još! s druge stane ljude kojima je pravo prijateljstvo i postenje vaznije. nazalost ova druga grana odumire.

  • Avatar Bjeda
    Bjeda:

    To su obicni smugleri i paraziti kojima pogoduje \"demokratsko\" drustvo. Spremni za zatvor svi do zadnjeg.

  • revolucionar53:

    To su ljudi obicno smece preko kojih politicari isisuju novce iz proracuna,nesto slicno ko Sanaderova Jurakica