Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 95
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Virginijus Sinkevičius

Litavac od tek 28 godina želi voditi energetiku u EU

Foto: CIRO DE LUCA/REUTERS/PIXSELL
27.08.2019.
u 07:48

Nova predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ovoga tjedna obavlja službeniju rundu razgovora s nominiranima za europske povjerenike, a s Dubravkom Šuicom već je razgovarala u tajnosti

Francuska i Italija jedine su preostale države članice koje do jučer, okvirnog roka do kojeg je nova predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen očekivala nominacije za europske povjerenike, nisu to učinile. Britanska vlada poručila je da neće nominirati nikoga jer očekuje da će izaći dan prije no što novi sastav Komisije preuzima posao, a sve ostale države članice nominirale su svoje kandidate. Među njima je 13 muškaraca, 10 žena i po jedan muškarac i jedna žena iz dviju država, Rumunjske i Portugala, koje su nominirale dvoje i prepustile Ursuli von der Leyen da odabere tko joj se od to dvoje više sviđa.

S fakulteta – kod premijera

Odabere li žene i iz tih dviju zemalja, to bi značilo da kolegij povjerenika u budućoj Komisiji zasad ima 13 muškaraca i 12 žena. Još se, dakle, čekaju nominacije iz Francuske i Italije, no očito je da prva žena na čelu Komisije u povijesti EU ide prema zacrtanom cilju da postigne spolnu ravnopravnost u svom timu.

– Ona naporno radi na postizanju tog rodnog cilja, ali na kraju to ovisi o državama članicama – komentirala je jučer glasnogovornica Komisije Mina Andreeva.

Ursula von der Leyen ovoga tjedna obavlja novu, službeniju rundu razgovora sa svima nominiranima, a nakon što intervjuira nominirane iz svih 26 zemalja razmišljat će i donijeti odluku o raspodjeli resora. Intervju je s nekima već prije obavila, pa će ovo biti po drugi put: primjerice, s hrvatskom kandidatkinjom Dubravkom Šuicom obavila je razgovor u tajnosti i prije nego što ju je hrvatska Vlada uopće nominirala. Novi intervju Ursule von der Leyen i Šuice održat će se do četvrtka, doznajemo neslužbeno u Bruxellesu.

Među nominiranima se po mladosti ističe 28-godišnji Litavac Virginijus Sinkevičius. Mladić je trenutačno, od 2017., ministar gospodarstva Litve, a počeo je karijeru, odmah nakon fakulteta, u uredu premijera. Dolazi iz vladajuće stranke zelenih, pa se spekulira da bi u Komisiji kao jedini iz redova zelenih stranaka mogao tražiti resor energetike, važan za borbu protiv klimatskih promjena, no taj će resor biti jedan od najvažnijih i za njega se otimaju puno veće i politički teže države članice, među njima, neslužbeno se govori, i Francuska. Francuski predsjednik Emmanuel Macron navodno oklijeva s nominiranjem jer prvo želi vidjeti koji resor mu se nudi.

Svi žele biti potpredsjednici

Hrvatska, neslužbeno se spekulira, može računati na neki od ovih resora: ribarstvo, regionalni razvoj i kohezija (fondovi) ili humanitarna pomoć. Resor proširenja teško da može biti dodijeljen nekome iz Hrvatske, a to je i inače resor za koji se države članice baš i ne otimaju, s iznimkom Slovenije, koja je iskazala interes.

Države se bore i za to da njihovi kandidati za europske povjerenike budu istovremeno i potpredsjednici Komisije, a i hrvatska vlada lobira da Šuica uđe u takav prestižniji, viši platni razred. Šuica dolazi s mjesta potpredsjednice kluba zastupnika Europske pučke stranke u Europskom parlamentu.

Nakon što Ursula von der Leyen obznani sva imena i pripadajuće resore, a to se očekuje početkom rujna, kreće procedura saslušanja svih predloženih povjerenika u Europskom parlamentu. Očekuje se da europarlamentarci neće štedjeti nikoga, a nagađa se da bi kandidat iz Mađarske, bivši ministar pravosuđa László Trócsányi, mogao biti izložen posebno žestokom rešetanju zbog problema koje Mađarska ima s Komisijom i Parlamentom u pogledu poštivanja vladavine prava. 

Komentara 1

Avatar nekakav
nekakav
09:46 27.08.2019.

samo dajte mladima zelenima da vode energetsku politiku. bude država davala ogromne novce proizvođačima automobila na struju! subvencije će činiti 70% cijene auta, i 90% profita! samo tako, javni novac bacajte milijarderima, a onda za uravnoteženje energetskog sustava dižite poreze i trošarine na naftu, jer za tolke elektroaute morate sagraditi dodatne kapacitete za proizvodnju struje, gdje vam baš vjetar i sunce nisu dovoljni za pokrivanje potreba... jedan auto godišnje posisa do 4.000 kwh... puta npr. 500.000 auta, je godišnje za rh 2.000 GWh. skoro 20% naše potrošnje struje (iz domaćih izvora i iz uvoza)... pa sad... .razmislite. zeleni ne žele nuklearke, koje su za okoliš najprihvatljivije. tih par nesreća što su bile ne znači generalno nešto loše. puno više kvarova imaju termoelektrane, pa o njima ne pišete, a radi se o ogromnim brojkama što se tiče zagađenje i utjecaja na okoliš. zeleni koji će imati utjecaj na energetsku politiku eu-a biti će pijuni u igri velikih. a jedini način da se proizvede dovoljno energije za sve veći broj električnih auta jest baš nafta i plin! najveću učinkovitost imaju elektrane, pa će i dalje nafta nesmiljeno teći, a mi umišljati kako smo ekološko osvješteni, i svojim električnim autićem skoro i da ne štetimo okolišu... i još ćemo mijenjati ton, zvuk, našeg auta, kojeg po novom mora biti...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije