Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Linić je smijenjen zbog predstečajne nagodbe, evo kako bi ih popravili stručnjaci!

U trećem dijelu naše VL Inicijative otkrivamo kako bi stručnjaci poboljšali institut predstečajnih nagodbi
07. svibnja 2014. u 10:51 20 komentara 2591 prikaza
Slavko Linić
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL

Ključan argument za smjenu ministra financija Slavka Linića premijeru Zoranu Milanoviću bilo je kupovanje zemljišta u slučaju predstečajne nagodbe tvrtke Spačva u kojoj je zemljište koje je preuzela država bilo precijenjeno te je, prema riječima premijera, time oštećen proračun.

Tako je predstečajna nagodba, oko koje se koplja lome od njezina uvođenja, ministra Linića stajala funkcije, a Vladu i SDP gurnula prema daljnjim sukobima i nestabilnosti. U drugom dijelu naše VL Inicijative pitali smo vas kako poboljšati institut predstečajne nagodbe, na što ste odgovorili da treba bolje zaštiti dužnike u odnosu na vjerovnike, tražiti preispitivanje vlasnika i uprava koje su dovele poduzeća do predstečajnih nagodbi te bolju zaštitu za radnike. Kritike su išle i prema činjenici da preveliku ulogu u cijelom procesu ima Ministarstvo financija i FINA te da veliki dio brige za njih treba prebaciti trgovačkim sudovima.

"Dužnik potpuno uništava svoje vjerovnike"

Otkad je uveden institut predstečajne nagodbe, zakon i uredbe kojim se on regulira promijenjen je više puta što znači da niti samo Ministarstvo nije bilo sigurno u početni koncept. Kao najžešći kritičar tog instituta u javnosti se pojavio sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić koji tvrdi da su predstečajne nagodbe gore od pretvorbe i privatizacije te navodi kako u njoj "dužnik potpuno uništava svoje vjerovnike".

Upozoravao je i da je Ministarstvo financija u sukobu interesa jer "imenuje tijela koja će nagodbu pravno voditi, odlučuje o žalbama na odluke tih tijela", a uz to je najčešće i jedan od najvećih vjerovnika u postupku i odlučuje kome će nešto naplatiti, a kome će oprostiti i u kojem postotku. Ključni njegovi argumenti za popravljanje Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi je manji utjecaj Ministarstva financija i veći utjecaj sudova u cijelom procesu.

– Najveći je problem što nisu propisani kriteriji po kojima postupa Ministarstvo financija. Zašto se nekada sprečavaju nezakonitosti u postupku utvrđivanja tražbina, a nekad ne te zašto se prihvaćaju neki financijski planovi, a drugi gotovo identični ne? Državno upravno tijelo ne bi smjelo imati takvu diskrecijsku ovlast bez donošenja obrazloženog akta koji bi podlijegao ocjeni zakonitosti jer nas to dovodi do potpune arbitrarnosti – kazao je u intervju Večernjem listu sudac Kolakušić.

U zakonu treba stajati da se prijedlozi za nagodbu podnose trgovačkom sudu

Ugledni pravni stručnjak Mihajlo Dika, kao i Kolakušić, smatra da cijeli koncept predstečajnih nagodbi, a pojedina "zbunjujuća" rješenja posebno, nisu u skladu s Ustavom.

– Uvjeren sam da će se relativno brzo postupak predstečajne nagodbe povjeriti sudovima – kazao je u intervju za Večernji list Dika u listopadu prošle godine. Upozoravao je da će se zbog naše inventivnosti u tom procesu dogoditi "da će velik broj vjerovnika biti ekspropriran i proći lošije nego u stečaju". – Loše je i to što pravo glasa za vjerovnike koji nemaju ovršnu ispravu ovisi o milosti dužnika, koji odlučuje hoće li im priznati tražbinu ili ne. A moguće je i da dužnik s nekim trećim konstruira neku tražbinu – tvrdi Dika, a upozorava i na problem rokova u predstečajnim nagodbama.  

– Sve one muljaže, stotine milijune kuna duga koje su velike tvrtke nabile i svi ti pravni poslovi i radnje kojima su isisana sredstva iz nekih velikih tvrtki neće se moći pobijati zbog isteka rokova. Vidjet ćete koliko će navodno saniranih tvrtki ponovno završiti u stečaju – upozoravao je Dika koji je istaknuo i da prema zakonu nema kriterija po kojem Ministarstvo "spašava" tvrtke i oprašta dugove. – Cijeli proces vodi nagodbeno vijeće koje imenuje Ministarstvo financija, a Ministarstvo je istodobno i glavni vjerovnik. Ministarstvo također kao glavni vjerovnik odlučuje o žalbama – kazao je Dika te problematizirao i temu da u velikom broju tih "spašenih tvrtki" vlasnička struktura i menadžment ostaju isti.

U jednoj rečenici sažeo je način na koji država može popraviti zakon: – Samo treba izmijeniti zakon i reći da će se novi prijedlozi za predstečajnu nagodbu podnositi trgovačkom sudu te izmijeniti rješenje prema kojem o milosti dužnika ovisi hoće li netko moći glasovati o predstečajnoj nagodbi ako nema ovršnu ispravu".

Tražbina ne smije ovisiti samo o dužniku

U veljači ove godine saborsko Antikorupcijsko vijeće je raspravljalo o predstečajnim nagodbama, a tom prigodom je ministar financija Linić najavio da će u budućnosti umjesto nagodbenog vijeća tražbine utvrđivati sud u strogo propisanim rokovima, no ta promjena se do danas nije uvrstila u zakon. Na toj sjednici akademik Jakša Barbić upozorio je na priznavanje lažnih tražbina kojima dužnik u procesu može oštetiti stvarne vjerovnike te predložio da se zakonom propiše stroga dokumentacija i čvrsti rokovi za njihovo utvrđivanje. Naglasio je i da sudužnicima i solidarnim jamcima treba onemogućiti pravo glasa.

Profesorica Pravnog fakulteta Jasnica Garašić smatra kako se predstečajna nagodba ne smije voditi u sklopu upravnog postupka, kao što je sada, te joj je sporna činjenica i da postupak predstečajne nagodbe pokreće isključivo dužnik, a vjerovnik pri tome nema pravo glasa. Dodala je da je pogrešno što tijekom nagodbe dužnik može upravljati svojom imovinom i naglasila da tražbina ne smije ovisiti samo o dužniku.

"I ministar je u opasnosti da netko izmisli 'vi ste nekome otpisali potraživanja'"

Porezni stručnjak Vlado Brkanić  iznio je svoj stav da je to neprirodan zakon koji se bavi "teškim bolesnicima i mrtvacima koji teško mogu opstati u gospodarskom smislu", a poručio je ministru da bi se bojao na njegovom mjestu jer bi, zbog tako napisanog zakona, pojedini sudionici predstečajnih nagodbi mogli biti optuženi za koruptivno djelovanje. Posebno je istaknuo uloge predstečajnog povjerenika, kojeg bi se moglo optužiti da je pogrešno procijenio je li neka dokumentacija u postupku fiktivna, vjerovnik ili pak čelnici ispostave porezne uprave.

– Netko može biti okrivljen zašto se nešto nekome otpisalo. To je pitanje tržišnog natjecanja kada se prisilno otpišu tražbine vjerovnika, tada je tržišno natjecanje ugroženo jer nisu svi na tržištu jednaki. I ministar je u opasnosti da netko izmisli 'vi ste nekome otpisali potraživanja – kazao je tada Brkanić.

Poduzetnika Branka Roglića u cijelom procesu je zabrinjavala pojava fiktivnih tvrtki među vjerovnicima, a predlaže i da se utvrdi privatna imovina vlasnika i menadžmenta zbog onih koji su "isisali" novac iz tvrtke dužnika. – Na primjer, oni izvuku novac, stave na svoje račune, pa traže predstečajnu nagodbu, a imaju vile i jahte – upozorio je tada u Saboru Roglić.

Samo u dva posto poduzeća promijenjen menadžment

Željko Ivanković je u tekstu za Večernji list, komentirajući najnovije istraživanje Hrvatske udruge banaka, ustvrdio da predstečajne nagodbe "cementiraju gospodarsku strukturu koja je dovela do krize i njoj pridruženi klijentelizam". Dvije autorice istraživanja o predstečajnim nagodbama, Suzana Koščak i Maja Bešević, su u tekstu za banka.hr iznijele podatke da je u samo dva posto poduzeća u kojima je provedena nagodba promijenjen menadžment dok je vlasnička struktura promijenjena u 37 posto poduzeća.

Upozoravaju da je vlasnička struktura promijenjena površno, "najčešće zamjenom potraživanja za udjel i uglavnom tako da se ne dira većinski vlasnik", što znači da "praktički uopće nema svježeg kapitala i ulaska novih investitora". Navele su i da su planovi poslovanja poduzeća nakon provedbe predstečaja loši i nerealni, da Uprave prepisuju jedna od druge, "bez obzira na to što su u različitim djelatnostima, pa se u mnogim planovima kao ključan argument ističe 'da za njihov proizvod postoji tržište'".

Smijenjenog ministra financija Slavka Linića funkcije je stajala predstečajna nagodba u tvrtki Spačva, a očito je kako će se i njegov nasljednik Boris Lalovac morati "pozabaviti" s tim institutom zbog nemalog broja prigovora stručnjaka i rezultata koje nagodbe postižu i posljedica koje će ostaviti na hrvatsko društvo i ekonomiju.

Recite svoje mišljenje, komentirajte i sudjelujte i u ostalim našim VL Inicijativama.

EU fondovi Bjelovar
PRIJAVITE SE
Konferencija o atraktivnim mjerama za razvoj poduzetništva
Olival
PRIČA O USPJEHU
Od obiteljskog biznisa do pozicije regionalnog lidera u proizvodnji prirodne kozmetike
  • _Slavonac_:

    Pa i Linić je stručnjak...za kriminalne radnje :))

  • Avatar Carrera
    Carrera:

    jedini način za popravak ovog teškog stanja u hrvatskoj je raspisivanje prijevremenih izbora i sastavljanje nove i sposobne vlade, ovi nas vode u propast

  • lea3010:

    Nama ni stručnjaci ne mogu pomoći dokle god su ovi na vlasti.. Nema tu pomoći! Ne znam što se čeka sa raspisivanjem prijevremenih izbora... Svaki dan je bitan!