Kad se spomene turski polutok Galipolje, prvo pomislimo na potresan film s Melom Gibsonom o mladom Australcu koji se nađe usred klaonice Prvoga svjetskog rata. Ovih dana, 9. siječnja, navršava se 95 godina od završetka te jedne od najgorih bitaka I. rata, poznate i kao Dardanelska operacija, u kojoj su se sukobile snage Antante (Velika Britanija, dijelovi njezina carstva Indija, Australija i Novi Zeland te Francuska) i Centralne sile (Njemačka, Austro-Ugarska i Osmanlijsko Carstvo). Poginulo je ukupno stotinjak tisuća ljudi (podjednako s obje strane), a skupa s ranjenima, kojih je više bilo na strani Centralnih sila, iz stroja je izbačeno oko 340.000 ljudi.
Zarobljeno brodovlje
Borbe su počele u veljači 1915. Sile Antante naumile su zauzeti Dardanelski tjesnac i Carigrad te izbaciti Osmanlijsko Carstvo iz rata, uspostaviti pomorske veze sa svojom saveznicom Rusijom i spriječiti njemački prodor do Bagdadske željeznice. Na taj način Velika Britanija i Francuska kanile su se opskrbljivati žitom i naftom iz Rusije, a jedan od ciljeva operacije bilo je i oslobađanje britanskih trgovačkih brodova - ukupne nosivosti oko 350.000 bruto registarskih tona - koji su ostali zarobljeni u Crnom moru. Operaciju je organizirao Winston Churchill, tada prvi lord britanskog Admiraliteta.
Napad je započeo s ratnih brodova Antante, koji su gađali vanjske utvrde Dardanela. Isprva su Saveznici imali uspjeha, ali tada je došlo do preokreta. U pješačkom napredovanju Britanci i vojnici iz njihovih kolonija, te Francuzi, naišli su na snažan otpor osmanlijske obrane. Njome su zapovijedali njemački general Liman von Sanders i turski general Mustafa Kemal, kasnije poznatiji po nadimku Atatürk (otac Turaka), utemeljitelj i prvi predsjednik moderne, sekularne Republike Turske.
Churchillova ostavka
Saveznici su stalno tjerali nove i nove redove vojnika u juriše, a dočekivali su ih i hametice kosili teški mitraljezi Turaka i Nijemaca.
Ni na moru Antanta nije bila bolje sreće. Tako su 18. ožujka 1915. pred Canakkaleom Britanci i Francuzi izgubili trećinu flote. Snažne borbe bjesnile su između pomorskih i kopnenih snaga, a trajale su do siječnja 1916., kad je Antanta morala priznati neuspjeh. Nakon toga, Churchill je dao ostavku i otišao na Zapadnu bojišnicu. Svoju slavu kao britanski premijer i uspješan ratni vođa stekao je tek u Drugom svjetskom ratu.
Bitka
Kraj pakla u Dardanelskoj operaciji - sto tisuća mrtvih
Turskom obranom zapovijedali su Kemal Mustafa Atatürk i Nijemac von Sanders. Poznata kao i Galipoljska bitka, jedna je od besmislenih klaonica I. svj. rata.
Komentara 4
MA
dobro da su nagradli churchilla za ovo klanje - jebiga malo se zeznuo - a to što je poginulo pun k..... ljudi - ionako ih je previše na zemlji.
KA
Uvijek sam mislio da je Rusija htjela osloboditi Grčku i vratiti joj teritodrije zajedno sa Konstantinopolom,a sebi osigurati izlaz na topla mora.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
... da ... Galipolje je jedan od boljih primjera britanske arogancije i nehumanosti samih prema sebi a kakvi su tek onda prema drugima ... što ih \"samo toliko izginulo\" krivo je oružje koje je u ono vrijeme bilo samo toliko učinkovito ... Turci su briljantno sa nemjerljivo manjim snagama zadali strahoviti udarac britansko-australskim snagama ... strava ...