Naslovnica Vijesti

Košatka: Reći 'ne može' ćirilici znači biti i protiv Čeha

Za zemlje EU nema pravila, ali Unija kontinuirano radi na unapređenju prava manjina.
18. prosinca 2013. u 22:00 8 komentara 1128 prikaza
martin košatka
Foto: Davor Javorović/VLM

U Hrvatskoj se gotovo 10 tisuća stanovnika izjasnilo kao Česi. Što za te hrvatske građane znači mogući referendum o manjinskim jezicima i pismu kojim se traži da nacionalna manjina ostvaruje prava na jezik i pismo kad njezini pripadnici čine najmanje 50 posto stanovništva jedinica lokalne samouprave, a ne 30 posto, kako je sada, te kako su manjinska prava regulirana u Češkoj, objašnjava češki veleposlanik u Hrvatskoj Martin Košatka.

Koji je postotak manjinskog stanovništva u Češkoj potreban da manjine dobiju pravo korištenja svog jezika u nekoj lokalnoj jedinici?

Iznosi 10 posto. Znači, ako se 10 posto stanovništva općine izjasnilo kao pripadnici nacionalne manjine, nazivi općina, njezinih dijelova, ulica, kao i oni na državnim institucijama i institucijama lokalne uprave bit će i na jeziku manjine.

ćirilica Dvojezičnost EK: Referendum o pravu manjina nije dobro rješenje vuk 'Na redu je Sabor' Stožer uz pjesmu predao potpise za referendum o ćirilici

Je li, općenito, podizanje praga sa 30 na 50 posto napad na prava nacionalnih manjina? Neke države imaju taj prag.

Iako su pokretači referenduma inicijativu nazvali “Vukovar – ne ćirilici”, namjeravaju ograničiti prava svih nacionalnih manjina u Hrvatskoj. To je kristalno jasno. Zbog imena inicijative te zbog načina na koji je predstavljena, mnogi koji su je podržali nisu shvatili da su potpisom zapravo izrazili želju da ograniče prava svih nacionalnih manjina koje žive u Hrvatskoj, što uključuje i češku manjinu. Zagovornici referenduma i neki političari tvrde kako će se podizanjem praga sa 30 na 50 posto Hrvatska prilagoditi nekim “EU praksama ili standardima”. No primjer Češke, gdje je granica postavljena na 10 posto, potvrđuje da su u krivu. Kad govorimo o minimalnom postotku pripadnika nacionalne manjine da bi u nekoj jedinici manjinska zajednica imala sva prava nacionalnih manjina, u državama EU ne postoji standard. Budući da je demografska slika svake države kompleksna i vrlo različita, postoje i različite prakse među članicama Unije. Stoga, prag od 50 posto sam po sebi ne bi bio problem. No kad već govorimo o standardima Unije, ako postoje bilo kakvi standardi, onda se oni odnose na kontinuirani rad na unapređenju prava manjina te na zadržavanje visokih standarda manjinskih prava. Svakako se ne odnose na uskraćivanje ili ograničavanje prava, tako da je (u slučaju referenduma, nap. a.) problem negativan smjer. U tom kontekstu, moramo spomenuti i međunarodne ugovore koje je Hrvatska potpisala te obaveze koje je preuzela u pristupnom procesu Uniji.

Kako komentirate mogući referendum?

Smatram da bi održavanje referenduma o pravima nacionalnih manjina bilo izuzetno nesretno rješenje. Stoga pozdravljam što su predsjednik, premijer i drugi političari u Hrvatskoj istaknuli slično gledište te činjenicu da Vlada pokazuje jaku želju da spriječi referendum. Predstavljanje nacrta ustavnih amandmana je pravi korak.

Što bi za češku zajednicu značilo podizanje praga na 50 posto zastupljenosti? 

Na posljednjem popisu stanovništva gotovo 10 tisuća državljana Hrvatske izjasnilo se kao Česi. Uglavnom je riječ o naseljenicima pristiglim u prvoj polovini 19. stoljeća. Većina ih živi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, u Daruvaru i oko njega. Promjena praga sa 30 na 50 posto značila bi da Česi gube pravo na dvojezične natpise, čak i u općini Končanica u kojoj su, sa 47 posto, najbrojnija nacionalna skupina.

Hoće li službeni Prag reagirati ako do referenduma dođe te ako on prođe?

Neću odgovoriti na špekulativno pitanje. Siguran sam da promjene neće biti.

Hrvata je u Češkoj samo 1125 i nigdje ne čine 10% stanovništva

Koliko je Hrvata u Češkoj te koriste li hrvatski jezik?

Pripadnika hrvatske nacionalne manjine samo je 1125. Raspršeni su tako da ni u jednoj općini ne čine 10 posto stanovništva pa ne ostvaruju pravo na jezik...

Kako češka vlada štiti manjinska prava?

Vladino vijeće za nacionalne manjine glavno je tijelo u tom području. Ono savjetuje, daje smjernice i inicijative te koordinira manjinske politike. Obično mu je na čelu potpredsjednik vlade.

Biznis akademija
PROMO
Besplatne video edukacije o digitalnom poslovanju
  • argonaut11:

    ---Našao se pravi za davati ovakve izjave.Koliko znadem vi ste u češkoj dali puna prava sudetskim njemcima,ciganima i hrvatima...daj molim te ne drami,znadeš vrlo dobro da prijepor oko manjinskih prava imamo samo kad su u pitanju srbi a siguran sam ... prikaži još! da i ti kao i cijela EU znade zbog čega pa stoga ne laprdaj.

  • jura.nanuk:

    Ne dirajte prava manjina. Mađari, Česi i Talijani nemaju veze sa sukobom Hrvata i Srba oko ćirilice. O upotrebi ćirilice u Vukovaru neka se dogovore Hrvati i Srbi u Vukovaru. No zbog sukoba oko ćirilice bilo bi glupo ograničavati prava ... prikaži još! i slobode svih ostalih nacionalnih manjina u Hrvatskoj.

  • sta_reci:

    I ja mislim da bi referendum trebalo ograniciti na Vukovar kao mjesto najveceg stradanja, i da je sve ostalo podvala. Stozer za obranu Vukovara se trebao ograniciti na to stu mu u imenu stoji i zabraniti cirilicu u Vukovaru do ... prikaži još! daljnjega, nepoznato mi je zasto zele mijenjati uvjete za uvodenje dvojezicnosti za sve ostale manjine, mislim da to nije u redu.