Potpora potrošača bojkotu bila je u petak, 7. siječnja, nešto slabija u usporedbi s prijašnjim tjednima. Josip Kelemen iz platforme "Halo, inspektore!" navodi kako je dio potrošača podlegao marketinškim potezima posljednjih dana. "Doživjeli smo izuzetno agresivnu marketinšku kampanju. Potrošači su pozivani na sve moguće popuste, akcije, čak i jednodnevne akcije. Bili su to dani kada su ljudi dobili mirovine, plaće i ljudi su jednostavno prihvatili taj poziv. Dio tih koji su poziv prihvatili ispričavali su se nama. Objašnjavali su da su morali otići, posebno umirovljenici, koji su rekli da ima mnogo znači uštedjeti 10-20 eura, jer da im je to preživljavanje još 2-3 dana. To zapravo govori o hrvatskoj slici danas, gdje građani, potrošači doslovno preživljavaju s 4-5 eura. To je ono što je najstrašnije", kazao je Kelemen u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog".
Govoreći o bojkotu, naveo je kako su potrošači poslali "jednu i gromoglasnu poruku svima onima koji trebaju odlučivati". "Problem je u tome što danas svi govore, svi pametuju. Međutim, prošle su gotovo dvije godine kako mi upozoravamo na snažan rast cijena, na inflaciju i stalno pozivamo tijela javne vlasti da se aktiviraju. Trebalo se sve ovo dogoditi da netko počne konačno nešto poduzimati. I još uvijek nismo zadovoljni, naravno, kao potrošači", kaže.
Predstavnik malih trgovaca u Hrvatskoj udruzi poslodavaca i njezin potpredsjednik Mirko Budimir bojkot trgovina gleda iz pozitivnog i negativnog aspekta. Negativnim smatra to što je potrošeno 108 milijuna eura manje. "Ono što je pozitivno na neki način, je da s razbila ta jedna stigma kako su trgovci izvor svih zala, da su uzročnici svega toga što nam se loše događa, pa i rasta cijena. Mi se namjerno nismo uključivali u polemike ova dva tjedna", kazao je te dodao kako je malim trgovcima teško s bojkotom i bez njega.
Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže kako su se bojkoti trgovina događali od rimskoga doba pa nikad nijedan nije zaustavio cijene. "Naime, rast cijena i inflacija je monetarni fenomen, uvijek i svugdje", navodi Novotny i pojašnjava: "Potrošači raspolažu novcem i spremni su ga potrošiti bez obzira na rast cijena".
"Hrvatska trgovina na malo ima otprilike volumen negdje oko 8 milijardi eura, a slovenska oko 2 milijarde eura. U Sloveniji je potrošnja pala. Nije bilo nikakvih takvih masovnih prosvjeda i masovnih protesta protiv rasta cijena. Cijene su rasle svugdje, u cijeloj Europi", rekao je. Ne bi baš prihvatio tumačenje da su se potrošači u Hrvatskoj "počeli buditi". "Ne možete vi meni reći što ću ja kupiti. Ja ću sam odlučiti. Ja, recimo, osobno bojkotiram već godinama dalmatinska vina jer su cijene previsoke", ustvrdio je.
Otvori KEKS Pay
najbolja slika Hrvatske je ljeti - dosta je otici u neki bolji restoran (npr Bokeria u Splitu): nema jela ispod €25, na vratima ti se obrate na engleskom jer je nemoguce, barem ljeti, da tamo udje neki hrvat .. konobar ti da listu vina i pocnes gledati cijene domacih vina: nema teoretske sanse da nadjes domace vino za ispod €50 - o talijanskim i francuskim necu ni da govorim. ludilo - ti u Italiji mozes odlicno vino naruciti u dobrom restoranu za €40.. u Italiji cija su vina poznata u citavom svijetu. i ja treba da neki Mali Plavac placam €65 - ma ni mrtav. eto derite glupe amerikance dok mozete samo i oni ne zaboravite ako potrose isto ovdje i preko puta Jadrana, uvijek ce izabrati susjede.