Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Kako Mrsić misli zaposliti mlade? Radom bez plaće!

Novosti: Dvije godine neće plaćati zdravstveni doprinos zaposli li mlade bez iskustva ili one koji su dugo na burzi
11. travnja 2012. u 12:00 316 komentara 105 prikaza
\'burza_pxl_gra\'
Pogledajte galeriju 1/5

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić pripremio je prijedlog novog zakona o poticanju zapošljavanja koji želi donijeti po hitnom postupku kako bi uveo tri velike novosti u sustavu zapošljavanja.

Rad bez radnog odnosa

Prva je novost da poslodavci neće morati dvije godine plaćati doprinos za zdravstveno osiguranje ako zaposle mlade bez radnog iskustva ili dugotrajno nezaposlene s burze. Prema našim informacijama, najviše primjedbi na taj prijedlog stiglo je iz Ministarstva financija i sindikata. Financijaši tvrde da je to preskupo te podsjećaju da i sada država jednu godinu oprašta plaćanje svih doprinosa, osim mirovinskog, za sve novozaposlene radnike bez mirovinskog staža. Sindikatima je pak sporna činjenica da se pravo na oslobađanje od plaćanja doprinosa osigurava i za rad na određeno. Njihov je prijedlog, kaže Ana Milićević Pezelj, da to bude samo za ugovore na neodređeno.

Drugi bi prijedlog mogao izazvati revoluciju među mladim nezaposlenim ljudima, ali i probleme na tržištu rada jer se na velika vrata promovira “stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa” za sva zvanja. Svi će poslodavci, i država i javni sektor i privatnici, dobiti pravo da s mladim ljudima zaključuju ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa. Za to vrijeme oni ne bi dobivali plaću, a poslodavac bi za njih plaćao samo mirovinski doprinos. Stručno osposobljavanje za mlade s visokom stručnom spremom može trajati jednu godinu, a za obrtnička zanimanja dvije godine.

U prijedlogu zakona spominje se mogućnost da im za to vrijeme država osigura 1600 kuna novčane naknade, ali nigdje ne stoji da bi taj novac bio isplaćen svakom tko pristane na taj novi oblik zapošljavanja. Prema sadašnjim propisima, obveza stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa rezervirana je samo za mlade ljude kojima je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili drugim propisom kao uvjet za obavljanje poslova kao što su, primjerice, liječnici, stomatolozi i drugi koji moraju položiti stručni ispit. Njima se sada to vrijeme priznaje kao staž, a primaju i određenu naknadu.

Rad bez plaće i bez garancije zaposlenja nakon što prođe ta godina poslodavci su dočekali objeručke, a sindikati su u pregovorima dobili tek ustupak da nezaposleni kojima država ne osigura 1600 kuna naknade neće biti brisani s burze ako odbiju “stručno osposobljavanje”.

– Bojimo se da se time legalizira rad bez plaće – kaže Ana Milićević-Pezelj iz SSSH.

Ministar Mrsić izjavio je jučer kako zakon predlaže s namjerom da mladi ljudi koji su na burzi steknu radno iskustvo kako bi se poslije mogli kandidirati za posao. Država je i lani uključila stručno osposobljavanje u svoje mjere, što su poslodavci očito prepoznali kao najbolju priliku na tržištu jer jeftiniju radnu snagu naći neće.

Spriječiti zloporabe

Ugovor o stručnom osposobljavanju 2010. potpisalo je 448 osoba, a lani deset puta više – 4760. Državna je uprava lani dakle masovno usavršavala svoj kadar, a sad se ta prilika pruža i privatnicima. Hoće li je zlorabiti? Hoće li besplatni rad postati preduvjet za bilo kakav posao? Danijel Nestić, analitičar Ekonomskog instituta, kaže da će poslodavci uvijek tražiti najbolje rješenje za sebe, a na državi je da spriječi zloporabe.

Sociolog Teo Matković jedan od problema vidi u tome što “stjecanje znanja i vještina” nije institucionalizirani oblik osposobljavanja i ne postoje instrumenti praćenja.

– Nije jasno određeno što bi bio ishod učenja ili obveza poslodavca prema tom ugovoru. Dakle, može se dogoditi da ti “volonteri” slažu robu na police, kuhaju kave i obavljaju druge periferne poslove – kaže Matković.

Nove mjere za poticanje zapošljav

Nove mjere za poticanje zapošljavanja

1. Za novozaposlene s burze dvije godine oslobođenja od plaćanja svih doprinosa, osim mirovinskog, uz uvjet da poslodavac isplaćuje plaću i ne otpušta radnike. To smanjuje bruto cijenu 15,3 posto.

2. Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, ali i bez plaće, proteže se na sva zvanja te na privatni sektor. Hoće li godina ili dvije besplatnog rada biti preduvjet za stalni posao?

3. Vaučeri za sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi. Sezonski će radnici imati posebne knjižice u koje će lijepiti dan po dan lijepiti kupone, koje će poslodavac kupiti od države.

Digitalna komora
JESTE LI ISPROBALI
HGK: Naša Digitalna komora sada nudi sve bitne informacije za pokretanje poslovanja
  • loza:

    SDP traži način da statistički smanji nezaposlest. Lijepo, lijepo.

  • scary:

    bolje da i tako dobiju neko radno iskustvo, nego kao i do sad - nikako. pred desetak godina, dok kriza još nije grizla, a mnogi su poslovi mnogima bili nedovoljno dobr i prijezira vrijedni, kolega je tražio da volintira u ... prikaži još! jednoj firmi. radio godinu dana badava za njih, nakon toga ga uzeli jer se pokazao dobrim radnikom, stekao iskustvo i već su navikli da mogu računati na njega. dan danas kad ljudi nemaju posla, i svi kukaju da im je teško, ne znam niti jednu mladu osobu koja bi to bila u stanju napraviti. pa mnogi mladi žive starcima na grbači i čekaju da im posao padne u krilo. poslodavcima takvi nisu interesantni, a ja ne mogu reći da ih krivim.

  • Avatar Čitatelj300
    Čitatelj300:

    Bez novih investicija ovo je samo prelijevanje iz šupljeg u prazno. Hrvatskoj treba industrija, tvornice, proizvodni pogoni a ne nekakve olakšice i vaučeri. Dovedite strane investitore to će nam pomoći.