Izbori papa nekada su bili sve samo ne strogo regulirani. Intrige, prisila, nepotizam, pa čak i klađenje određivali su stoljećima izbor poglavara Crkve. Konklava kakvu imamo danas nije postojala, a njezin je prvi oblik uveo rimski senator Matteo Rosso Orsini. Naime, on je htio izvršiti pritisak na kardinale kako bi brzo izabrali papu nakon smrti Grgura IX. u kolovozu 1241. godine. Zbog toga je kardinale zatvorio uz vodu i kruh u blizini Koloseuma u Rimu, u ruševini. Uvjeti su bili toliko nehumani da je jedan od kardinala umro. Devet preživjelih brzo su se dogovorili oko pape Celestina IV., koji je, međutim, umro nakon samo sedamnaest dana.
Ideja o konklavi bila je rođena, a 1. lipnja 1270. vitez Raniero Gatti dao je odvesti 17 kardinala, koji su trebali izabrati papu u njegovom rodnom gradu Viterbu, sjeverno od Rima, i zatvoriti ih u gradsku palaču. Nakon smrti pape Klementa IV. u studenom 1268., kardinali su uzalud pokušavali izabrati novog pontifika. Stanovnicima Viterba već je bilo dosta opskrbljivanja kardinala koji su živjeli u luksuzu u svojim rezidencijama i samo povremeno odlazili u gradsku katedralu kako bi pokušali izabrati sljedećeg papu. Budući da kardinali i dalje nisu pokazivali volju za dogovorom, iako su bili zatvoreni, Raniero Gatti dao je skinuti dio krova, navodi Focus.
Kardinali su tako bili izloženi suncu i kiši, ali se i dalje nisu slagali. Kardinalima je trebalo do 1. rujna 1271., gotovo tri godine, da se konačno dogovore oko novog pape, a izabran je Grgur X. S obzirom na dugotrajni papinski izbor u Viterbu, Grgur X. došao je na ideju da uspostavi pravilo. Tada je odredio ono što vrijedi i danas, da kardinali tijekom papinskog izbora ne smiju napuštati konklavu.
Još početkom 20. stoljeća manipulacija papinskim izborima bila je uobičajena. Na konklavi 1903. činilo se da kardinal Mariano Rampolla vodi u utrci, prikupivši mnogo glasova. No, tada je intervenirao car u Beču i preko kardinala iz Krakova na konklavi objavio da car Franjo Josip I. ne želi kardinala Rampollu. Kardinal Giuseppe Sarto izabran je s titulom papa Pije X.
Kako bi se takvo što spriječilo, trenutno važeće pravilo papinskog izbora propisuje da će svaki pokušaj kardinala da uspostavi kontakt s vanjskim svijetom biti najstrože kažnjen ekskomunikacijom. Kako bi se onemogućio bilo kakav kontakt, u Vatikanu se čak postavljaju ometači signala. Pravila o tajnosti poprilično su opsežna. Kardinali moraju predati sve mobitele, televizori i radiji zabranjeni su, kao i bilo kakva upotreba interneta.
GALERIJA Od galeba koji je ukrao show do borbe kardinala: Ovo su najurnebesniji memeovi o konklavi
Otvori KEKS Pay
