Gotovo sigurno poznajete nekoga tko je barem jednom bio na Dalekom istoku. Ili na nekom od američkih kontinenata. Popularna je i Afrika, a u Australiji, iako je na drugom kraju svijeta, za boljim su životom polazili mnogi s ovih prostora pa ste, lako je moguće, naišli na nekoga tko je tamo bio, ako ne strogo turistički, onda barem u posjetu bližoj ili daljoj rodbini. A koliko je ljudi iz vašeg okruženja nogom kročilo na Antarktiku?
Danas, kada svi putuju svugdje, taj je kontinent, površinom velik gotovo kao jedna i pol Europa, ipak ostao velikim dijelom „neoskvrnut“ hordama turista koje uzduž i poprijeko obilaze planet. Naravno da ima mjesta na svijetu na koja je kročilo tek nekoliko ljudi, puno opasnijih i neistraženijih od ledenog kontinenta, ali to su ipak – mjesta – a Antarktika je golem kontinent koji je do danas uspio zadržati tu neku vrstu ekskluziviteta među svjetskim putnicima. Brojke kažu sljedeće: početkom 1990-ih na Antarktiku je dolazilo oko 5000 turista godišnje. Veliki skok potom se dogodio 2007. godine, kada je kontinent posjetilo tek nešto manje od 50.000 ljudi, da bi ih prošle zime (kada je na Antarktici ljeto) bilo 103.000.
Kako funkcionira život na Antarktici: Nema gradnje trajnih nastambi, a sve što se unese na kontinent mora se i iznijeti
„Svi koji dođu na kontinent moraju proći potpunu sterilizaciju da ne bi prenijeli neku bakteriju, životinju ili biljku i zagadili ekosustav“, kaže Davor Rostuhar koji je sam prevalio 1163 kilometra hodajući na skijama od ruba Antarktike do Južnog pola i dodaje: „S Antarktikom će se dogoditi isto što s i Mount Everestom prije 20 godina, tamo se sada popne više od tisuću ljudi godišnje. Antarktika je autentična, nova, ekskluzivna, a istovremeno spektakularna“
Komentara 3
Nisam baš siguran da je ničija zemlja Tamo ima nekog ispod leda . Operacija Highjump (hrv. *Visoki skok*).krajem 1946. i početkom 1947. godine. Za ono vrijeme u nju je bila uključena velika količina vojne opreme i ljudstva. Šest helikoptera, šesttera, šest velikih vojnih hidroaviona tipa R4D, petnaest naoružanih zrakoplova, dva nosača hidroaviona, dva ledolomca, dva razarača, pet brodova za opskrbu i podršku, jedna podmornica i nosač zrakoplova USS Philippine Sea. Ovi su brodovi bili među najmodernijim i najsofisticiranijim brodovima američke mornarice. Opsluživalo ih je 4700 vojnika i časnika. Glavni organizator operacije bio je umirovljeni kontraadmiral Richard E. Byrd, a vodio ju je kontraadmiral Richard H. Cruzen. prošli kao bosi po trnju
Ako nadju fosilno gorivo za cas ce biti ruska ili americka zemlja
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
ko piše te zakone kad nije ničija zemlja?