Polako, ali sigurno više kamatne stope prelijevaju se na cjenike banaka. Premda u eurozoni one agresivno rastu od ljeta 2022., val snažnijeg dizanja kamata u Hrvatskoj nije se dogodio. U fokusu su dosad uglavnom bili inflacijom izmučeni štediše kojima su banke nevoljko bile spremne kamate na depozite “odlijepiti” od nule zahvaljujući moru likvidnosti koja im se odmrznula uvođenjem eura.
Da frustracija bude veća, banke su posuđeni novac istovremeno držale na računu kod središnje banke i ubirale maksimalnih četiri posto bez rizika ostvarujući vlasnicima rekordne profite. Posljednjih mjeseci trend se polako okreće. Trošak kamata na štednju raste, u pojedinim slučajevima dosegnuo je i tri posto, a banke gledaju kako ga proslijediti dužnicima koji otplaćuju kredite. Da “ni med cvetjem nema pravice”, cijeli proces, dakako, bitno je brži nego kod štednje. Dužnici su dijelom u zaklonu kišobrana fiksnih kamatnih stopa i zakonski reguliranoj dinamici ugrađivanja kamata u kredite. Prosječne kamate na oročenja u studenom su se približile 2,4 posto, dok su još u rujnu bile 1,2 posto.
Otvori KEKS Pay
