Krađa identiteta pretvorila je svakodnevicu 75-godišnjeg muškarca u pravu agoniju. Zbog prometnih prekršaja koje nikada nije počinio gomilaju mu se dugovi, a mirovina mu je blokirana. Kazna zataknuta pod brisač, fotografija s radara u poštanskom sandučiću ili opomena zbog nedovoljnog razmaka – malo je vozača koji barem jednom nisu dobili novčanu kaznu. Za većinu je to neugodnost koja se plati i zaboravi. No ono što se jednom francuskom umirovljeniku događa već godinama prelazi svaku mjeru. Njegova priča pokazuje kako jedan trenutak digitalne neopreznosti može pokrenuti lanac događaja koji čovjeku potpuno preokrene život, i razotkriva nemoć institucija pred složenim administrativnim sustavom, piše Fenix.
Christian Derrey živi u mjestu Étainhus, nedaleko od Le Havre na sjeveru zemlje. Njegov e-mail račun hakiran je 2019. godine. Napadači nisu stali samo na pristupu lozinci – u starim poslovnim porukama pronašli su kopiju njegove osobne iskaznice koju je nekoć poslao kao privitak. S tim dokumentom nepoznate osobe počele su zloupotrebljavati njegov identitet, predstavljajući ga čas kao vlasnika vozila, čas kao poreznog obveznika s dugovima. Vrhunac je uslijedio u studenome 2024. godine, kada je pod njegovim imenom osnovana fiktivna tvrtka CJM-Automobile. Putem te tvrtke u samo nekoliko dana registrirano je čak 3.000 vozila. Svaki prekršaj, od prolaska kroz radar do nepropisnog parkiranja, automatski se vezao uz Derreya. U jednom razdoblju dnevno mu je pristizalo između 25 i 40 kazni, a ukupan iznos dugovanja narastao je na 180.000 eura.
Francuske porezne vlasti pokrenule su prisilnu naplatu. Derrey tvrdi da mu je u Saint-Étienne blokirano 2.950 eura, dok mu je u Marseille zamrznut dio mirovine. Novac mu se, kako navodi, skida s računa bez prethodne obavijesti, bez sudskog ovršitelja i bez preporučene pošte. Svakoj instituciji mora iznova objašnjavati što se dogodilo, prikupljati dokumentaciju i dokazivati da nije odgovoran za prekršaje. Lokalna žandarmerija u Saint-Romain-de-Colbosc pronašla je privremeno rješenje: kazne koje stižu, uz njegovu suglasnost, prosljeđuju stvarnim počiniteljima. No riječ je tek o kratkoročnom rješenju. Umirovljenik je još ranije podnio kaznenu prijavu i nastavlja borbu, ponajviše zbog svoje djece kojoj ne želi ostaviti dugove. Smatra da bi trebalo osnovati posebnu jedinicu specijaliziranu za ovakve slučajeve jer, kako upozorava, pogođenih ima na tisuće.
Sličan obrazac poznat je i istražiteljima u Njemačkoj: ukradeni identitet, lažno poduzeće i masovna registracija vozila. Prema anketi YouGov-a, svaki deseti korisnik interneta u Njemačkoj već je doživio krađu identiteta. Stvarne brojke vjerojatno su i veće jer se brojni slučajevi otkriju tek kada stignu opomene, zahtjevi za naplatu ili kazne koje osoba nikada nije skrivila. U Njemačkoj krađa identiteta nije posebno definirana kao zasebno kazneno djelo, već se procesuiranje provodi kroz druga kaznena djela, poput krivotvorenja isprava ili prijevare, uz mogućnost zatvorske kazne do deset godina. Stručnjaci upozoravaju da se osjetljivi dokumenti, primjerice kopije osobnih iskaznica, ne bi smjeli slati nešifriranom e-poštom. Preporučuju i redovitu provjeru bankovnih izvoda te kreditnih podataka, kao i trenutačno podnošenje kaznene prijave pri svakoj sumnji na zloupotrebu. Jer, kako pokazuje slučaj iz Normandije, kada prijevara jednom uzme maha, žrtvi ju je iznimno teško zaustaviti.
Otvori KEKS Pay
