Američki potpredsjednik JD Vance ponovno je otvorio staru temu oko Grenlanda i odnosa Europe i SAD-a prema tom golemom, strateški važnom teritoriju. U razgovoru za Fox News poručio je da je Grenland "kritičan" za obranu SAD-a i Europe od mogućih ruskih ili kineskih raketnih napada te je pritom prilično jasno rekao da Europa i Danska "nisu dobro odradile posao" kada je riječ o sigurnosti tog područja. Njegove izjave dolaze u trenutku kada se u Washingtonu, prema navodima Bijele kuće, aktivno razgovara o mogućoj ponudi za kupnju Grenlanda ili čak o scenariju vojnog pripajanja Sjedinjenim Državama, piše BBC.
Vance tvrdi da je Europa premalo ulagala u obranu Grenlanda i da je ignorirala argumente Donalda Trumpa iz prvog mandata, kada je SAD već jednom pokušao kupiti otok. Po njemu, ljudi ne shvaćaju koliko je Grenland važan za globalnu sigurnost: od sustava ranog upozoravanja na raketne napade do nadzora Arktika. Podsjetio je i na to da je američka raketna obrana djelomično oslonjena upravo na položaj Grenlanda te otvoreno postavio pitanje jesu li Europljani i Danci učinili dovoljno da osiguraju da taj teritorij ostane sidro svjetske sigurnosti. Njegov odgovor je kratak – nisu.
S druge strane Atlantika reakcije su bile brze i prilično oštre. Danska i čelnici niza europskih država ponovili su stav da Grenland nije na prodaju i da o njegovoj budućnosti mogu odlučivati samo Grenland i Danska. Europski lideri poručuju da i oni žele sigurnost Arktika, ali da se ona mora graditi kolektivno, kroz NATO i uz poštivanje Povelje UN-a, suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Danska je otišla i korak dalje, upozoravajući da bi pokušaj aneksije Grenlanda značio kraj savezništva u NATO-u.
Istodobno, američka vojska je na Grenlandu prisutna desetljećima. Na bazi Pituffik u sjeverozapadnom dijelu otoka već je stalno više od stotinu američkih vojnika, a prema postojećim sporazumima sa Danskom, SAD može rasporediti i znatno veći broj. Uz vojnu dimenziju, u pozadini se nalazi i sve veći interes za prirodna bogatstva, od rijetkih metala i željeza do potencijalnih zaliha nafte i plina, koje postaju dostupnije kako se led topi zbog klimatskih promjena.
Dok visoka politika raspravlja o suverenitetu, prodaji i geostrategiji, iz Grenlanda dolaze i posve drukčiji glasovi. Zastupnica Aaja Chemnitz upozorila je da su poruke iz Washingtona jasan pritisak i da je "potpuno nepoštivanje" to što SAD ne isključuje aneksiju zemlje koja je već dio NATO-a. Istodobno, jedan lokalni lovac iz Qaanaaqa gotovo rezignirano kaže da bi to bilo samo "mijenjanje jednog gospodara drugim" te da se ljudi ionako osjećaju kao kolonija pod Danskom, boreći se s posljedicama topljenja leda i sve težim uvjetima za život.
Iz američke perspektive, ovdje se radi o ključnom geopolitičkom pitanju – Arktik, ruske i kineske ambicije, raketni štit i položaj Grenlanda između Sjeverne Amerike i Europe. Iz europske i danske perspektive, radi se o suverenitetu, međunarodnom pravu i jasnoj poruci da se teritoriji ne kupuju i ne pripojuju vojskom u 21. stoljeću. Vance je, međutim, vrlo otvoreno rekao ono što Washington već godinama misli: Grenland je prevažan da bi se prepustio, kako smatraju u SAD-u, europskoj nepažnji.
Otvori KEKS Pay
Grenland je Danski od 1380, 646 godine. Smdljive drzave amerike postoje ni 250 godina. Prije nego sto je posta Danski, Grenland je bija Islandski i Norveski. Grenland su osnovali i nasli Skandinavci ka i Island. Erik Crveni, Skandinavac sa Islanda je osnova i pronasa Grenland 986.