Norveška je odlučila riješiti jedan od najvećih problema svoje razvedene obale na dosad neviđen način – umjesto da brodovi prolaze kroz jedno od najopasnijih morskih područja u zemlji, plovit će kroz tunel isklesan u planini. Riječ je o projektu Stad Ship Tunnel, prvom brodskom tunelu na svijetu namijenjenom prolasku velikih plovila.Izgradnja bi trebala započeti 2027. godine, a cilj projekta je omogućiti sigurniji i pouzdaniji pomorski promet duž norveške obale. Tunel će prolaziti kroz poluotok Stad, bit će dug oko 1,7 kilometara, dok će s prilaznim dijelovima ukupna duljina iznositi gotovo dva kilometra, piše N1.
Norveška obalna uprava (Kystverket) objavila je da je posao projektiranja i izgradnje povjeren tvrtki AF Gruppen, a završetak radova očekuje se početkom sljedećeg desetljeća. Potreba za ovim projektom nije slučajna. More uz poluotok Stad smatra se jednim od najizloženijih i najopasnijih dijelova norveške obale. Olujni vjetrovi i visoki valovi često prisiljavaju brodove da satima ili čak danima čekaju povoljnije vremenske uvjete, što uzrokuje kašnjenja i povećava troškove prijevoza. Tunel će biti dovoljno velik za prolazak trajekata, teretnih brodova, ribarskih plovila, obalnih putničkih brodova pa čak i pojedinih kruzera. Bit će visok 50 metara i širok 33 metra, a između razine mora i svoda tunela ostavljeno je još 33 metra prostora kako bi njime mogla prolaziti velika plovila.
Plovidba kroz tunel neće biti slobodna. Brodovi će unaprijed dobivati termine za prolazak, dok će signalna svjetla pokazivati kada je ulazak dopušten. Jedan od najvećih zagovornika projekta norveška je industrija uzgoja lososa. Kašnjenja zbog oluja mogu ozbiljno ugroziti isporuku svježe ribe europskim tržištima, pa bi novi tunel trebao osigurati pouzdaniji i brži transport.Osim toga, očekuje se da će projekt pridonijeti učinkovitijem prijevozu robe, smanjiti opterećenje cestovnog i željezničkog prometa te učiniti pomorske rute pouzdanijima tijekom cijele godine. Prema analizama Norveške obalne uprave, korištenje tunela moglo bi donijeti i značajne ekološke koristi. Ovisno o veličini broda i vremenskim uvjetima, potrošnja goriva i emisije ugljikova dioksida mogle bi se smanjiti i do 60 posto, dok bi kod najvećih brodova ušteda iznosila oko 30 posto.
Norveški parlament u lipnju ove godine odobrio je za projekt 8,588 milijardi norveških kruna, odnosno oko 879 milijuna američkih dolara. Sam ugovor za projektiranje i izgradnju vrijedan je oko 573 milijuna dolara, bez poreza. Tunel će se graditi klasičnim miniranjem stijene, a tijekom radova bit će uklonjeno oko 3,9 milijuna kubičnih metara čvrste stijene, odnosno približno 7,1 milijun kubičnih metara iskopanog materijala – količina koja odgovara teretu oko 750.000 kamiona. Ako sve bude teklo prema planu, pripremni radovi počet će ove godine, glavna izgradnja 2027., a prvi brodovi kroz planinu trebali bi zaploviti početkom 2030-ih godina. Norvežani vjeruju da će tako jedno od najopasnijih mjesta na njihovoj obali postati jedna od najsigurnijih pomorskih ruta u zemlji.
To nije nikakva lova. Kod nas u Topuskom se ulaže 50 milijardi za dve hale. Hahaha Evo još malo pa gotovo. Svi osjećamo te milijarde. Haha