Naslovnica Vijesti Hrvatska

Iseljenici dobrodošli natrag – da biste dobili državljanstvo, nećete više morati znati hrvatski jezik

Potomci hrvatskih iseljenika do 21. godine moći će se prijaviti u knjigu državljana ako su to njihovi roditelji propustili učiniti do njihove punoljetnosti
26. listopada 2018. u 06:31 182 komentara 24578 prikaza
Davor Božinović
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Ministarstvo unutarnjih poslova u javno savjetovanje pustilo je nacrt izmjena i dopuna Zakona o hrvatskom državljanstvu kojim se predlaže znatno jednostavnije, lakše i brže stjecanje hrvatskog državljanstva hrvatskim iseljenicima kao oblik demografske mjere i afirmacije iseljeništva, odnosno lakši povratak u domovinu potomcima hrvatskih iseljenika.

Odlazak mladih Der Standard Iz Hrvatske se iselilo 14% stanovnika

Studenti koji su tu 18 mjeseci

Tako se prijedlogom izmjena zakona ukida generacijsko ograničenje za stjecanje hrvatskog državljanstva potomcima iseljenika u ravnoj liniji i njihovim bračnim drugovima, što znači da će se državljanstvo moći steći bez obzira na to kada su se ti preci iselili iz Hrvatske. Dodatno je olakšanje što se ista kategorija potomaka, dakle oni čiji su preci u ravnoj liniji bili hrvatski državljani, oslobađa obveze poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja, što je sadašnja obveza za stjecanje državljanstva.

Upravo su se treći i četvrti naraštaji hrvatskih iseljenika, koji su se željeli vratiti u Hrvatsku, žalili da im je prepreka u dobivanju državljanstva nepoznavanje hrvatskog jezika. Na to je u mjerama populacijske politike, kako je već pisao Večernji list, bila upozorila i predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović. Dodatno se prijedlogom izmjena zakona precizira pojam iseljenika iz Republike Hrvatske tako da se propisuje da se iseljenikom smatra osoba koja se iz Republike Hrvatske iselila prije 8. listopada 1991. godine.

Stjepan Šterc Od sljedeće akademske godine Prvi studij demografije i hrvatskog iseljeništva

Izmjenama zakona povećava se i dobna granica za prijavu u evidenciju hrvatskih državljana do navršene 21. godine za osobe koje su rođene u inozemstvu, a čiji je jedan roditelj hrvatski državljanin. Tako same mogu podnijeti prijavu za upis u knjigu državljana ako su roditelji to propustili učiniti do punoljetnosti djeteta, navodi se u zakonu. Normirana je i mogućnost stjecanja hrvatskog državljanstva podrijetlom, za punoljetne osobe, rođene nakon 8. listopada 1991. godine. Kao izuzetak od redovitog načina stjecanja hrvatskog državljanstva na osnovi odobrenog boravka u Hrvatskoj, predlaže se mogućnost stjecanja hrvatskog državljanstva za stranca koji je započeo i završio preddiplomski i diplomski studij na hrvatskom jeziku na nekom od visokih učilišta u Hrvatskoj, iako u Hrvatskoj ne živi osam godina, ako nakon završenog studija najmanje 18 mjeseci živi u Hrvatskoj.

Valpovo Uživaju u životu Iz Njemačke došli u Slavoniju: 'Budućnost naše djece je ovdje'

U odnosu na važeći zakon, predložena je izmjena odredbe o redovitom načinu stjecanja hrvatskog državljanstva tako da se ne uvjetuje poslovnom sposobnošću osobe. Ta promjena proizlazi iz činjenice da osobe koje su lišene poslovne sposobnosti imaju glasačko pravo u Republici Hrvatskoj, a tendencija je da se u pozitivnom zakonodavstvu Republike Hrvatske eliminira institut potpunog lišenja poslovne sposobnosti, navodi se u nacrtu zakona.

U razdoblju od 1. siječnja 1992. do 31. prosinca 2017. godine, u hrvatsko državljanstvo primljene su prirođenjem (prijamom stranaca u hrvatsko državljanstvo) 1,088.662 osobe, od toga su na osnovi pripadnosti hrvatskom narodu državljanstvo stekle 679.482 osobe dok je 20.489 osoba primljeno u hrvatsko državljanstvo jer su iseljenici i njihovi potomci te bračni drugovi iseljenika. U 2017. godini Ministarstvo uprave evidentiralo je više od 27.000 upisa u maticu rođenih iz inozemstva, a u 2016. godini više od 25.000.

Ilustracija pozitivno iskustvo Hrvatica preselila u Njemačku: Sretna sam tu, naša država ne funkcionira

Večernji je list već pisao da se procjenjuje kako u svijetu danas živi gotovo tri milijuna iseljenih Hrvata i njihovih potomaka, što je samo milijun manje nego što Hrvatska ima stanovnika. Najviše iseljenih Hrvata živi u SAD-u, zatim u Argentini, Australiji, Kanadi i Čileu.

Više birača u dijaspori

Ministarstvo unutarnjih poslova navodi kako je u povodu inicijative premijera Andreja Plenkovića i radi afirmacije hrvatskog iseljeništva bila osnovana radna skupina koja je izradila nacrt izmjena Zakona o hrvatskom državljanstvu. Hrvatska je posljednjih godina suočena s valom iseljavanja cijelih obitelji koje u zemljama poput Njemačke i Irske traže bolji život, bolje poslove i bolje plaće. Javna rasprava o ovom prijedlogu zakona trajat će do 3. studenoga, a u prvim komentarima prigovara se da će se njime povećati broj birača u dijaspori. Međutim, iz dijaspore se bira fiksiran broj zastupnika, dakle njih troje.

>> Pogledajte ovog pjesnika koji je napisao pjesmu o iseljavanju iz Hrvatske

[video: 26676 / ]
Autombil, gorivo
Veliki vodič kroz goriva
Kako kaloričnost goriva utječe na vaš motor?

A1 izdvaja za Vas

  • Blagoje58:

    Svaki put kada zafali para, Hrvati se sjete 'ogromnog bogatstva' iseljeništva, a kada se ima što za lapati, onda im se ukidaju prava, bacaju klipovi pod noge kod investiranja itd. Tako je generacijama.

  • liskovaca:

    Ovdje se radi o dogovoru vlade i Pupovca! Cilj je povratak Srba i jeftine radne snage! A bome i glasačke mašinerije!

  • nada.jurincic:

    Nemate nas dovoljno za guliti, gusto ha?