Cijene u Njemačkoj u posljednjim godinama porasle su do mjera koje mnogima svakodnevni život čine gotovo nepodnošljivim. S inflacijom koja je zahvatila gotovo sve aspekte života – od grijanja i hrane do frizerskih usluga – Nijemci se suočavaju s pravim izazovima. No, zašto su troškovi života narasli, koji su sektori najviše pogođeni i tko je najviše osjetio ovu promjenu?
Ako želite doznati koliko su cijene porasle u Njemačkoj, ne morate se puno truditi analizirati ekonomiju. Dovoljno je pogledati što se događa u Bundestagu, navodi Spiegel. Švapski Maultaschen (punjene njoke) s kremastim umakom i rikolom poskupjeli su za čak 57 posto, a vegetarijanska jela za 52 posto u odnosu na 2021. godinu. To nije iznimka – cijene u parlamentarnim kantinama rastu brže od općeg rasta cijena hrane i pića. Ipak, iako su značajno skočile cijene osnovnih jela u njemačkim kantinama, Spiegel podsjeća i na to da članovi Bundestaga zarađuju najmanje 11.227 eura mjesečno.
Nijemce s manjim primanjima, međutim, cijene hrane i energenata najviše pogađaju. U istraživanju Ipsos instituta 30 posto Nijemaca kao svoju najveću brigu navodi inflaciju. Prema podacima Destatisa, cijena struje porasla je od 2021. za 25,7 posto, plina za 28 posto, dok je cijena krumpira porasla za nevjerojatnih 81,6 posto. Proizvodi osnovne potrošnje, poput mesa, poskupjeli su za više od 20 posto, dok su jeftiniji proizvodi, poput kruha i maslaca, također doživjeli drastičan rast cijena. Kava i slični proizvodi poskupjeli su više od 15 posto, a mlijeko, primjerice, 7,5 posto.
Tijekom pandemije mnogi su predviđali da će visoka inflacija biti privremena, no situacija se, pojašnjava Spiegel, zapravo samo pogoršavala. Konflikti u Ukrajini samo su dodatno pogoršali cijene energenata, što je sve zajedno rezultiralo stalnim porastom troškova. Posljedice rata u Ukrajini bile su očite na vlastitim računima za plin, a među najveće faktore koji podižu cijene spadaju plin, kruh, ulje i benzin. Što se tiče hrane, tu su, iznenađujuće, najviše poskupjeli jeftini proizvodi i robne marke – također zbog povećane potražnje.
Nisko plaćeni radnici, koji ovise o jeftinijim proizvodima, među najvećim su žrtvama ove inflacije. Dok su bogatiji slojevi društva mogli podnijeti povećanje cijena, za mnoge siromašnije obitelji svakodnevni troškovi postali su nedostižni. Poput Emilie Elmer, mlade konobarice iz Hamburga, mnogi sada smatraju da je bilo kakav užitak poput brzog obroka u restoranu postao luksuz koji si ne mogu priuštiti.
Döner je drastično poskupio, navodi jedan primjer Emilie. Studentica je koja još uvijek živi s roditeljima, ali radi vikendom kao konobarica kako bi si "ponekad nešto priuštila". Döneri u Hamburgu sada često koštaju sedam eura ili više, a prije tri godine mogli su se nabaviti za pet eura. Emilie Elmer osjeća isto što i mnogi, koji su duboko upamtili inflaciju, iako su kamate sada ponovno pale. Povećanje cijena najviše je osjetila u ugostiteljstvu. Tko je prije pet godina na talijanskoj večeri za malu pizzu i piće izdvajao 12 ili 13 eura po osobi, danas mora izdvojiti 18 ili 20 eura. Elmer sada s prijateljima radije ide na ručak u "Rewe", njemačku trgovinu koja nudi različite vrste hrane.
Mnoga kućanstva moraju pažljivo planirati – posebno kada su u pitanju energija i hrana. Također, neke cijene tek sada skaču; na primjer, automobilsko osiguranje postalo je znatno skuplje od početka godine. Uz to, sve više područja pogađaju poskupljenja. "Ljudi sada imaju osjećaj da ne mogu više kupovati tako bezbrižno kao prije pandemije", kaže Jens Lönneker iz Kölna. Ovaj psiholog i istraživač tržišta izvještava o kupcima u trgovinama koji su nekada mogli bez gledanja napuniti kolica za 100 eura, a sada moraju obratiti pažnju na cijene.
Povećana inflacija svakako ostavlja trag na političkoj sceni. Zabrinuti građani teško se snalaze s visokim troškovima života, što često koristi populističkim političkim snagama. Slično situaciji u Sjedinjenim Američkim Državama, porast cijena često postaje poligon za političku manipulaciju, a populisti nerijetko uspijevaju iskoristiti osjećaj nemoći među građanima kako bi pridobili nove simpatizere. "Ova mješavina može ljude odvesti u ruke populista", kaže Lönneker.
Koliko Nijemci stvarno pate zbog poskupljenja, postaje jasno pogledom na plaće. Inflacijom prilagođene plaće u trećem kvartalu 2024. bile su dva posto niže nego u istom kvartalu 2021. godine. Gotovo četvrtina ljudi u zemlji, prema nedavnom istraživanju Zaklade Körber, sada ima samo malo povjerenja u sustav. Povećana inflacija mnogima od njih predstavlja potvrdu da trenutni politički smjer nije ispravan.
Međutim, država je poduzela određene mjere kako bi ublažila najveće teškoće inflacije: uvela je ograničenja cijena energije, omogućila neoporezive premije za kompenzaciju inflacije, a nedavno je i povećala dječji doplatak. U borbi za glasove političari obećavaju daljnje olakšice. SPD traži niže cijene energije i manju poreznu stopu na hranu, Unija želi "spriječiti opterećenja zbog inflacije". FDP traži, među ostalim, prilagodbu izuzeća od poreza za mirovinsku štednju i nasljedničke poreze, Zeleni traže višu minimalnu plaću. U izbornom programu AfD-a ta riječ ne pojavljuje – stranka se zalaže za "tržišne cijene poljoprivrednih proizvoda".
Šok zbog cijena energije pokazao je Nijemcima, naviknutima na stabilnost, koliko brzo sve može postati drugačije. Posljedično, nedostaje ekonomske sigurnosti: Samo otprilike svaki drugi Nijemac vjeruje da će mu ekonomska situacija za deset godina biti bolja nego danas. Odakle bi mogla doći ta nada? Čak i danas postoje stariji građani koji još uvijek cijene izražavaju u njemačkim markama. Osjećaj za uobičajenu cijenu kilograma maslaca ili litre benzina sada je nestao i kod mnogih mlađih generacija. Ipak, vrijedi napomenuti kako Nijemci, unatoč rastu cijena, još uvijek troše najmanji postotak raspoloživog dohotka na hranu u cijeloj EU – samo 13,4 posto. Ako inflacija ostane stabilna kroz duže razdoblje, stručnjaci predviđaju da će se Nijemci prilagoditi i naviknuti na nove cijene.
Šefica Europske središnje banke Christine Lagarde i njezini kolege iz središnje banke smatraju da je najgore prošlo. "Proces disinflacije dobro napreduje", obećala je Lagarde u prosincu. Središnja banka očekuje daljnje povećanje cijena od oko 2,1 posto ove godine, čime bi gotovo ispunila svoj cilj. Ali što ako bude drugačije? Ekonomisti se boje da bi trgovinski sukobi sa SAD-om mogli ponovo podići inflaciju. Predsjednik SAD-a Trump planira uvesti visoke carine na uvoz iz Europe, a EU bi mogla odgovoriti protucarinama. Kako će se stvari razvijati, tek ostaje za vidjeti.
FOTO Putin ima 14 jasnih meta: Kada bi doista posegnula za nuklearnim oružjem, Rusija bi prvo gađala ove lokacije
Otvori KEKS Pay
Treba AfD dovesti na vlast da skine milijune sa državne sise pa da radnicima rastereti primanja.