Zašto su polutke Marsa različite? Vjerojatno niste ni znali da je doista tako, no naš poznati geofizičar prof. dr. sc. Hrvoje Tkalčić s Australskog nacionalnog sveučilišta koji se istakao svjetski priznatim radovima o Zemljinoj jezgri, pozabavio se upravo tim pitanjem. S prof. Weijia Sun iz Laboratorija o Zemlji i planetarnoj fizici Kineske akademije i znanosti, objavio je o tom pitanju znanstveni rad u vrhunskom geofizičkom časopisu Geophysical Research Letters, a onda je napisao i tekst o tome na utjecajnom The Conversation. Odgovor je, kako kaže, u 'marsotresima'. Da unutrašnjost 'crvene planete' nije mirna Tkalčić je otkrio još prije tri godine, a taj ga ja zaključak naveo na dodatna istraživanja prema kojem je ista pojava odgovorna i za različitosti polutki planeta koji je krajnji cilj današnjih svemirskih istraživanja.
- Mars je dom možda najveće misterije Sunčevog sustava: takozvane Marsove dihotomije, koja zbunjuje znanstvenike otkako je otkrivena 1970-ih. Tada je na snimkama koje je na Zemlju poslala sonda Viking uočeno kako postoji razlika u visini i gustoći kratera na površini Marsa. Južne dvije trećine površine Marsa uzdižu se čak pet ili šest kilometara više od sjevernih nizina. Nigdje drugdje u Sunčevom sustavu ne vidimo tako velik, oštar kontrast na ovoj razini, piše prof. Tkalčić. Gdje je ta razlika posebno vidljiva vidi se u novom radu. Dihotomija Marsove hemisfere ocrtana je značajnim razlikama u visini i debljini kore između Sjeverne nizine i Južnog gorja, navodi se. Ipak, njegovo podrijetlo ostaje kontroverzno.
- Ovdje poboljšavamo omjere signala i šuma i određujemo lokacije niskofrekventnih potresa zabilježenih tijekom misije InSight. Nalazimo novu skupinu potresa u području Terra Cimmeria, Južno gorje, uz one koji su se prethodno nalazili u Cerberus Fossae, Sjeverna nizina, kaže se u uvodu nove znanstvene objave prof. Tkalčića i Weijia Suna. Dakle, za ove nove zaključke korišteni su podaci o 'marsotresima' prikupljeni NASA-inim landerom InSight. Prema njihovim rezultatima, uzrok dihotomije Marsa leži duboko u unutrašnjosti crvenog planeta.
- Nadmorska visina nije jedina razlika između dviju strana marsovske dihotomije. Južno gorje prošarano je kraterima i smrznutim tokovima vulkanske lave. Nasuprot tome, površina sjeverne nizine je glatka i ravna, gotovo bez vidljivih ožiljaka i drugih značajnih obilježja. Iz geofizičkih i astronomskih mjerenja također znamo da je kora Marsa značajno deblja ispod južnih gorja. Štoviše, južne stijene su magnetizirane (što sugerira da potječu iz drevne ere kada je Mars imao globalno magnetsko polje), dok one u sjevernim nizinama nisu, kaže prof. Tkalčić u svojoj objavi na The Conversation. Površinska gustoća kratera može se koristiti za izračunavanje starosti površinskih stijena, jer što je površina starija, to je kratera više. Jedan zaključak koji se nametnuo pregledom snimki Marsa koje je snimila misija Viking sedamdesetih godina prošloga stoljeća i primjenom metode prebrojavanja kratera jest kako je Južno gorje starije od Sjevernih nizina. Znanstvenici vjeruju i da je postojao veliki ocean tekuće vode koji se vjerojatno nalazio gdje i sjeverne nizine, a rasprava o tome živa je iz jednostavnog razloga – ako je bilo vode, onda je sasvim moguće kako je bilo i života na Marsu. No, novi se Tkalčićev rad bavi također starom zagonetkom, a to je što je u ranoj fazi razvoja planete Mars izazvalo tu razliku, dihotomiju njegovih polutki. Prof. Tkalčić objašnjava kako su se oko toga stvorile dvije glavne hipoteze. - Prva je takozvana endogena hipoteza. Tu se tvrdi da je razlika u prijenosu topline kroz podizanje toplijeg i potonuće hladnijeg materijala unutar Marsovog plašta dovela do vidljive dihotomije na njegovoj površini. Druga je egzogena hipoteza, prema kojoj uzrok dihotomije dolazi iz svemira. To bi značilo katastrofalan udar ili jednog tijela veličine mjeseca ili nekoliko manjih tijela, preoblikujući površinu planeta, navodi naš znanstvenik. Ali, onda su tu 'marsotresi'.
- Nakon što smo razvili novu metodu za precizno određivanje potresa iz podataka Insighta, testirali smo ga na određivanju lokacija poznatih događaja kao što su udari meteoroida koje su uočile satelitske kamere. Otkrili smo da naše metode pouzdano upućuju na lokacije potresa u regiji Terra Cimmeria u Južnom gorju za šest potresa čije lokacije prethodno nisu bile određene. Zatim smo proučavali kako seizmički valovi gube energiju dok putuju kroz stijene Južnog gorja. Također smo napravili slične izračune za ranije opažene potrese u regiji Cerberus Fossae u Sjevernoj nizini. Usporedba ove dvije putanje kroz Marsovu unutrašnjost pokazala je da su valovi brže gubili energiju u Južnom gorju. Najvjerojatnije objašnjenje toga fenomena je da su stijene ispod Južnog gorja znatno toplije nego one na sjeveru, kaže prof. Tkalčić. Ova temperaturna razlika između dviju polovica dihotomije, zaključuje, podupire ideju da su razliku između Marsove dvije polutke uzrokovale unutarnje sile na Marsu, a ne neki vanjski utjecaj.
Time se, dakle, isključuje druga aktualna hipoteza o nastanku Marsove dihotomije. - Potpuno objašnjenje zašto je prilično složeno. Da pojednostavimo, znanstvenici su napravili modele kako se dihotomija mogla formirati na temelju početnih nejednakosti u debljini kore Marsa daleko u prošlosti. U jednom trenutku, Mars je imao pokretne tektonske ploče poput Zemlje. Kretanje ovih ploča i rastaljenog materijala u plaštu ispod njih moglo je stvoriti nešto poput dihotomije - koja je zatim bila zamrznuta kada su je tektonika ploča na Marsu stala i kad se formirao jedan tip dinamike unutrašnjosti planeta kojeg znanstvenici nazivaju "ustajalim poklopcem" (engl. stagnant lid) na rastaljenoj unutrašnjosti planeta. Ti su događaji možda tada omogućili obrasce konvekcije u Marsovu plaštu i kori koji mogu objasniti dihotomiju koju vidimo danas, s uzdignućem iznad Južnih gorja i spuštanjem iznad Sjevernih nizina. Naši dokazi o potresima za temperaturnu razliku u dihotomiji su u skladu s ovim modelima. Kako bismo konačno odgovorili na pitanje što je uzrokovalo dihotomiju Marsa, trebat će nam više podataka o potresima, kao i detaljni modeli o tome kako je Mars nastao te usporedbe sa Zemljom i drugim planetima. Međutim, naša studija otkriva važan novi dio slagalice, kaže prof. Tkalčić u svojem tekstu na The Conversation.
FOTO Ljudi se i dalje zafrkavaju na račun izbora. Ovo su najbolje šale s društvenih mreža