Naslovnica Vijesti Hrvatska

Hrvatska za zdravlje građana izdvaja pet puta manje nego Njemačka ili Austrija

Pred glavnim ulazom Rebra okupili su se većinom medicinske sestre i tehničari jer liječnici nemaju pravo na štrajk
04. rujna 2019. u 19:41 10 komentara 850 prikaza
Zagreb: Zdravstveni sindikati na Rebru organizirali prosvjednu akciju 'Pet do 12'
Foto: Marin Tironi/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/6

Na odjelu s 30-ak pacijenata, od kojih je nekad njih i 95 posto nepokretno, radi jedna sestra. Ona će te ljude cijeli dan presvlačiti i na kraju će dobiti – koliko? Nije smisao u povećanju oko dva posto na plaću od 6500 kuna, nego u uvjetima rada. U tome da će medicinska sestra u Njemačkoj za taj posao dobiti plaću 2500-3000 eura, a radit će ga njih pet, ne jedna – govori dr. Boris Radić, liječnik s 30 godina staža. I jedan od rijetkih liječnika koji se jučer uključio u prosvjednu pauzu na Rebru. Među nekoliko stotina zaposlenika najveće hrvatske bolnice bilo je radnika svih struka koji su okupljanjem nazvanim “Pet do 12” htjeli pokazati Vladi da postoje.

Zagreb: Zdravstveni sindikati na Rebru organizirali prosvjednu akciju 'Pet do 12' PROSVJED U BOLNICAMA 'Medicinska sestra s 20 godina staža i uza sve olakšice i rad blagdanima ima 7000 kn plaće'

Sindikalno zahuktavanje

Pred glavnim ulazom Rebra okupili su se većinom medicinske sestre i tehničari jer liječnici ionako nemaju ni reprezentativnost ni pravo na štrajk. Ali ih je Hrvatski liječnički sindikat pozvao da se priključe okupljanju koje će se ponoviti u petak. Upravo je ovaj petak “dan D” za zdravstvo i vladajuće jer, kako kaže sestra Gordana Miškulin, odgovor Vlade bit će prijeloman.

– Dalje ćemo činiti žešće akcije ovisno o tome što će biti u petak, a sigurno nećemo na ovome stati. Ovo je tek sindikalno zahuktavanje – komentirala je Miškulin, koja je pozdravila okupljene i ponovila ono što sindikalni predstavnici u zdravstvu govore – nije stvar samo u novcu.

– Mi radimo i želimo raditi, ali u uvjetima dostojnima čovjeka. Plaće nisu jedini problem, nego odnos prema zaposlenima. Dosta je da se naš javni novac troši na nekakve Agrokore i privatne firme – poručila je Miškulin, čije je kratko obraćanje prekidano pljeskom okupljenih zaposlenika Rebra. Njihovo nezadovoljstvo nije od jučer, a očito su kolektivna pregovaranja tek okidač.

– Izašao sam danas ovdje da se konačno shvati kako se radi u uvjetima koji nisu primjereni. Sigurno je trećina ljudi na poslu oboljela – govori dr. Radić, koji je svjedočio da je država oduvijek bila maćeha zdravstvu. I u onoj bivšoj, kaže, imao je plaću 300 francuskih franaka, a danas njegova kći na specijalizaciji iz kardiokirurgije radi za tisuću eura.

Opća bolnica Dubrovnik 'ŠTO VIŠE RADIŠ TAMO?' Medicinski tehničar: 'Prijatelji dignu 800 eura, a ja sam odradio 24 sata za 280 kuna'

– Nema više motiva, motiv je jedino da moramo preživjeti – izrekao je dr. Radić glavnu poruku prosvjeda koji je započeo pokušajem anonimnog djelatnika uprave da zabrani snimanje novinarima jer nisu zatražili dopuštenje. Pomoćnik ministra zdravstva Gordan Žanić, kako prenosi Hina, poručio je da vjeruje kako će se naći kompromis oko pregovora u zdravstvu.

Zagreb: Zdravstveni sindikati na Rebru organizirali prosvjednu akciju 'Pet do 12'
1 / 24
Zagreb: Zdravstveni sindikati na Rebru organizirali prosvjednu akciju 'Pet do 12'

Najniže izdvaja Rumunjska

Hrvatski zdravstveni sustav je odličan s obzirom na to da se, po osobi, za zdravlje građana izdvaja oko 800 eura – pet puta manje nego što, primjerice, izdvajaju Njemačka, Austrija ili Nizozemska. Manje od Hrvatska u zdravstveni sustav usmjeravaju samo Bugarska, Rumunjska i Letonija, objavio je jučer europski statistički ured Eurostat. No, nešto više od 3,3 milijarde eura, koliko je 2016. odlazilo za hrvatsko zdravstvo, predstavlja 7,2 posto domaćeg BDP-a, što i nije toliko tragično uspoređujemo li se s ostalim tranzicijskim državama. Mjereno udjelom u BDP-u, Hrvatska, primjerice, izdvaja za zdravstvo neznatno više nego što za zdravlje građana usmjeravaju ekonomski mnogo uspješnije Češka, Slovačka, pa i Mađarska. U prosjeku, 9,9 posto europskog BDP-a odlazi na zdravstvo, najviše u Francuskoj, gdje liječenje uzima 11,5 posto tamošnjeg BDP-a, zatim Njemačkoj i Švedskoj, gdje je taj udio oko 11 posto. Slovenija je zdravstvu namijenila 8,5 posto BDP-a, a Hrvatska se nalazi među dvanaest članica gdje zdravstvo odnosi manje od 7,5 posto BDP-a. Najniži omjer, svega 5 posto, ima Rumunjska.

Željko Jovanović Jovanović pisao Plenkoviću: 'Stanje u zdravstvu je neizdrživo. Premijeru donesite konkretan strateški plan'

Među 19 država članica EU za koje su dostupni podaci za 2011. i 2016., sve su, osim Grčke i Cipra, zabilježile rast izdataka u petogodišnjem periodu, najviše u Estoniji – 45 posto, dok je u Rumunjskoj, Bugarskoj, Litvi i Njemačkoj ukupan porast veći od 20 posto. U Hrvatskoj su 2016. izdaci za zdravstvo od 2013. narasli 11 posto. 

Prosvjedi u petak na Rebru, u Puli i Ogulinu

Viša medicinska sestra i voditeljica Dnevne bolnice na splitskoj onkologiji Damira Balić rekla je kako su jutros u smjeni njezine dvije kolegice, koje će njegovati 50 pacijenata, te dvije kolegice koje pripremaju terapije. Nedostatak kadra, odlazak ljudi u inozemstvo zbog niskih plaća i loših uvjeta rada slika je na koju su jučer upozorili i zaposlenici splitskog KBC-a te njihovi kolege iz dubrovačke bolnice. Sindikalni povjerenik sindikata medicinskih sestara i tehničara u Dubrovniku Ivan Večerin rekao je kako je prosvjed pritisak na Vladu, ali i upozorenje da će uslijediti štrajk ako se Vlada ne počne ozbiljno baviti nagomilanim problemima u zdravstvu. Ove dvije bolnice, uz zagrebačko Rebro, prve su tri zdravstvene ustanove u kojima se provodi prosvjed, a koji će se ponoviti u petak na Rebru, bolnicama u Puli i Ogulinu. (h,irl)     

Financije
Vrhunska edukacija
Kako primijeniti EXCEL® na konkretnim poslovnim zadacima?

A1 izdvaja za Vas

  • lenger:

    Ovo nije stvar štrajka nego stvar čiste matematike: drzave daju onolko koliko ljudi uplate odnosno koliko po zakonu svaki odrasli mora platiti. Prosiječni Nizozemac plati 144 eura mjesečno a prosiječni Hrvat oko 10 i to je to.

  • mare100:

    Logično da uplaćuje manje jer su i primanja manja.U Njemackoj radniku odbija 8,3%,a u Hrvatskoj 11,98% od bruto primanja logično da sam pojedinac u Njemačkoj uplaćuje više jer mu je bruto minimalne plaće tri puta veći.

  • Avatar stinatvrda
    stinatvrda:

    42 godina radnog staža u zdravstvu u Njemačkoj, moram jednostavno reći da se u članku (što se njemačkih plaća tiče) širi svijesno i namjerno neistina. Za često krajnje sramotan "rad", neodgovornost i bezobrazluk su i sestre i tehničari preplaćeni. Ne ... prikaži još!e svi - časnim iznimkama svaka čast - ali većina je.