Hrvatska je pred jednom od najvažnijih prilika za očuvanje i obnovu prirode u svojoj novijoj povijesti, a ključni alat za to bit će Nacionalni plan obnove prirode, koji je trenutačno u izradi. Riječ je o dokumentu kojim će se u nacionalnom kontekstu provoditi europski Zakon o obnovi prirode, donesen 2024. godine, a koji prvi put postavlja pravno obvezujuće ciljeve za oporavak ekosustava diljem kontinenta.
Tim zakonom države članice obvezale su se obnoviti najmanje 20 posto kopnenih površina i 20 posto mora do 2030. godine, kao i sve ekosustave kojima je potrebna obnova do sredine stoljeća. Hrvatska će te ciljeve pretočiti u konkretne mjere putem Nacionalnog plana obnove prirode, čiji nacrt izrađuje Ministarstvo okoliša i zelene tranzicije, a koji treba biti predan Europskoj komisiji do 1. rujna 2026. godine. Do rujna 2027. očekuje se konačna verzija.
Plan će definirati prioritetna područja obnove, analizirati stanje staništa te odrediti mjere potrebne za njihov oporavak. Poseban naglasak stavlja se na područja unutar ekološke mreže Natura 2000, koja u Hrvatskoj obuhvaća čak 37 posto teritorija. U proces su uključeni brojni dionici – od državnih institucija i javnih poduzeća do lokalne samouprave, gospodarstva, znanstvene zajednice i organizacija civilnog društva. Stručna suradnica za politike i zagovaranje u udruzi Biom Lora Rajić ističe kako je prepoznavanje nužnosti i hitnosti obnove prirode u zakonodavnom okviru ključna prilika da se obnovi i očuvanju narušenog stanja prirode da jasan politički prioritet, i to prvi put sustavno, na razini gotovo cijelog europskog kontinenta.
– Ako se provede pravilno taj ambiciozan i prijeko potreban iskorak javnih politika u desetljeću ključnom za suočavanje s krizama u okolišu, može značajno ublažiti njihove posljedice i usmjeriti društvo prema sigurnijoj i održivijoj budućnosti za buduće generacije – kaže Lora Rajić.
Uz institucionalni okvir, naglašava se i potreba uključivanja šire javnosti. Udruga Biom pokrenula je komunikacijsku kampanju s ciljem informiranja građana o važnosti obnove prirode i procesu izrade plana, a prijedlozi konkretnih područja za obnovu mogu se dostavljati do kraja lipnja 2026. godine. Obnova prirode podrazumijeva aktivno ili pasivno pomaganje narušenim ekosustavima kako bi se vratili u stabilno i funkcionalno stanje. Takvi ekosustavi imaju ključnu ulogu u pročišćavanju zraka i vode, zaštiti tla od erozije, ublažavanju posljedica klimatskih promjena te osiguravanju održive proizvodnje hrane. Podaci pokazuju da je čak 80 posto europske prirode u lošem stanju, što dodatno povećava rizike od požara, poplava i drugih ekstremnih događaja.
Važan element uspjeha Nacionalnog plana bit će i osiguravanje financijskih sredstava te učinkovito praćenje provedbe mjera na terenu. Europski fondovi, ali i nacionalni izvori, trebali bi omogućiti provedbu konkretnih projekata obnove, dok će sustavi praćenja i izvještavanja osigurati da se postavljeni ciljevi zaista ostvaruju.
Poseban izazov bit će usklađivanje interesa zaštite prirode s gospodarskim aktivnostima, poput poljoprivrede, šumarstva i turizma, što zahtijeva pažljivo planiranje i dijalog svih uključenih dionika. Upravo zato stručnjaci naglašavaju da je kvaliteta početnog plana ključna jer će odrediti smjer upravljanja prirodnim resursima u desetljećima koja dolaze. Zdravi ekosustavi zato nisu samo pitanje zaštite prirode već i sigurnosti i kvalitete života ljudi. Obnovljena priroda doprinosi otpornosti gradova, ali i očuvanju ruralnih područja i tradicionalnih načina života, koji su u Hrvatskoj posebno ugroženi.
– Obnovom prirode kakva se očekuje postići u idućim desetljećima otvaraju se mogućnosti ponovne uspostave presječenih koridora za širenje i rekolonizaciju vrsta i staništa ili očuvanje i obnovu staništa koja će dugoročno moći služiti kao mjesta s kojih će se vrste moći prirodno proširiti na područja s kojih su zbog ljudskih aktivnosti bile istisnute – ističe Tomislav Hudina, voditelj Programa za botaniku i staništa u Udruzi Biom.
Izazov, ali i prilika
Dosadašnja iskustva pokazuju da su takvi projekti već dali konkretne rezultate. Među značajnijim inicijativama ističu se projekti usmjereni na obnovu travnjaka i slatkovodnih ekosustava, kao i aktualni projekti koji obuhvaćaju stotine hektara prirodnih staništa u različitim dijelovima Hrvatske. Pred Hrvatskom je sada izazov, ali i prilika – osmisliti kvalitetan plan koji neće ostati samo na papiru, nego će donijeti stvarne promjene na terenu. Uspješna provedba mogla bi označiti početak dugoročnog oporavka prirode i stvaranje održivijeg okruženja za buduće generacije.
Otvori KEKS Pay
