Udruga profesionalaca za fondove EU Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) jučer je izrazila zabrinutost zbog niske razine korištenja sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) 2021.–2027. Početkom srpnja ušli smo u drugu polovinu provedbenog razdoblja, koje traje do 31. prosinca 2029., a prema posljednjim podacima Europske komisije, Hrvatska je do sada realizirala samo 5,7% ukupne alokacije od nešto više od 14 milijardi eura, u što su uključeni programi Konkurentnost i kohezija, Europski fond za regionalni razvoj, Poljoprivreda i ribarstvo te fondovi za unutarnje poslove, kao i predfinanciranje. Usporedbe radi, u ovom trenutku Češka je iskoristila 19%, Rumunjska 15%, Poljska 12%, a Mađarska 10% sredstava.
Zabrinuti zbog sporosti
– Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) ima još samo jednu godinu do kraja roka za ispunjavanje reformskih i investicijskih planova, a oni su dosad na razini 36%. Čak 64% ostalo je ispuniti u zadnjoj godini, a ta nas napetost zabrinjava. Ako je izvjesno da se neki veliki javni infrastrukturni projekti neće završiti na vrijeme, dio alokacije hitno bi se trebao preusmjeriti prema projektima s visokom spremnošću u privatnom sektoru s kapacitetima za realizaciju – tvrde iz Udruge, zadovoljni što su odlukom Europske komisije i Vijeća EU u lipnju barem odobrene Vladine izmjene NPOO-a. Time je omogućeno uklanjanje, smanjenje ili prilagodba ciljeva kod 30 mjera te preusmjeravanje sredstava u one aktivnosti koje imaju veći učinak i izvedivost. Ova realokacija, objašnjavaju, potvrđuje nužnost fleksibilnog pristupa i otvorila je prostor za brže uključivanje privatnog sektora u provedbu Plana.
– Unatoč službenom odobrenju programa i dostupnosti sredstava, usporena dinamika objave poziva, složeni administrativni postupci te izostanak pravovremene pripreme i strateškog planiranja doveli su do ozbiljnog kašnjenja u apsorpciji EU sredstava. Natječaji bi se trebali planirati i objavljivati ravnomjernije tijekom godine, uz izbjegavanje istovremenih objava većeg broja poziva, osobito tijekom ljetnih mjeseci. Također, bilo bi korisno smanjiti razdoblje u kojem su pozivi u najavi, a sve kako bi prijavitelji imali dovoljno vremena za kvalitetnu pripremu projektnih prijedloga – naglasila je Natalia Zielinska, predsjednica Udruge profesionalaca za fondove Europske unije HUP-a. Ana Fresl, dopredsjednica Udruge profesionalaca za fondove Europske unije HUP-a, kaže kako sustav mora hitno promijeniti pristup. – Nužno je uspostaviti jasan i redovit kalendar objave poziva, držati se isplaniranih rokova termina objave poziva i rokova završetka postupaka evaluacije pristupnih projektnih prijedloga i ugovaranja projekata. Kada se usporedi Indikativni plan objave poziva iz siječnja sa stvarnom situacijom u lipnju, čak 83 poziva su kasnila ili se nisu objavila – poručila je Fresl.
Iz Udruge naglašavaju da bi trebalo ukloniti prepreke koje su uočene u prijašnjem razdoblju – nedovoljna koordinacija među institucijama, dugi evaluacijski postupci, administrativno opterećenje prijavitelja te izostanak dosljedne interpretacije pravila – a koje stvaraju nesigurnost u sustavu, osobito za privatni sektor, koji je važna skupina krajnjih korisnika. Ako se zadrži trenutačna dinamika korištenja sredstava, ozbiljno je ugrožen cilj potpune apsorpcije do kraja programskog razdoblja, upozoravaju. Uz postojeće mehanizme automatskog povlačenja neiskorištenih sredstava (tzv. pravilo N+2), stvaran je rizik da dio alokacije ostane neiskorišten. – Učinkovita apsorpcija sredstava ključna je za gospodarski rast, očuvanje i otvaranje radnih mjesta te jačanje otpornosti i konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Svako daljnje čekanje izgubljena je prilika, koju će druge zemlje brzo iskoristiti – izjavila je jučer Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.
Inovacije dižu produktivnost
Iz Udruge profesionalaca za fondove EU pozivaju tako sve nadležne institucije, a posebno koordinacijska i upravljačka tijela, da hitno ubrzaju dinamiku objave poziva, ostvare kontinuitet objave poziva u skladu s indikativnim planovima, pojednostave administrativne postupke, ojačaju kapacitete za evaluaciju i uključe poduzetnike u pravovremeno planiranje daljnjeg procesa programiranja za novo razdoblje kako bi se bez odgađanja u 2028. maksimalno iskoristila dodijeljena sredstva. Dio institucija je, napominju, do sada bio vrlo kooperativan u razjašnjavanju dilema i komuniciranju razloga problema, partnerska je suradnja ojačana i pohvalna, no važno je pojačati rezultate povlačenja EU sredstava. Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić jučer je izjavio da su ulaganja u inovacije glavna stvar želi li Hrvatska podignuti svoju razinu produktivnosti, koja je na samo dvije trećine prosjeka EU. Treba stvarati uvjete da bi poduzeća više aplicirala za one EU fondove koji financiraju ulaganja u inovacije, smatra Stojić. Više relevantnih istraživanja pokazalo je da ulaganja u istraživanje i razvoj na jedan uloženi euro ekonomiji donose prinos od osam do 11 eura unatoč tome što neki projekti propadnu.
