Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

'Hrvati u BiH su diskriminirani, a Ukrajina želi vojno iskustvo iz Oluje'

Izborna reforma mora se provesti na temelju Daytonskog sporazuma, kazao je ruski ministar vanjskih poslova nakon sastanka sa svojim hrvatskim kolegom Grlićem Radmanom u Moskvi
17. siječnja 2022. u 23:38 14 komentara 4139 prikaza
Foto: Russian Foreign Ministry/Newscom/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Bosna i Hercegovina (uz posebnu napomenu da Rusija vidi "očiglednu diskriminaciju" Hrvata) te potreba da se provede izborna reforma na temelju Daytonskog sporazuma, ali i upozorenje preneseno Zagrebu da Moskva smatra kako Ukrajina, dok joj Hrvatska dijeli iskustvo mirne reintegracije Podunavlja, želi iskoristiti njezino vojno iskustvo iz Oluje, nametnuli su se, uz ekonomsku suradnju, kao glavne teme sastanka s ponedjeljka hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana i njegova domaćina, ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova u Moskvi.

Upozorenje Moskve

Riječ je o uzvratnom posjetu, dogovorenom za boravka Lavrova u Zagrebu potkraj 2019. U međuvremenu, a posebno uoči posjeta, situacija na međunarodnom planu se promijenila i zaoštrila i posjet se događa u jeku zdravstvene, političke, sigurnosne i energetske krize. No Hrvatska smatra da treba razgovarati i da se zaoštrena situacija s EU, NATO-om i SAD-om treba rješavati diplomatski. Uz to, posjet se poklopio s 30. obljetnicom obilježavanja samostalnosti Hrvatske, a Zagreb je više puta - pa i u ponedjeljak u Moskvi - naglasio važnu ulogu Rusije u osamostaljenju Hrvatske.

Danas su odnosi s Rusijom pragmatični - nakon godina zaleđenih odnosa, situacija se pomalo mijenjala od 2017. Hrvatska već neko vrijeme vidi Rusiju kao partnera i kada je riječ o stanju u BiH. Stavovi Rusije i Hrvatske o BiH se dijelom poklapaju, pogotovo u dijelu koji govori o inzistiranju na Daytonskom sporazumu, koji pak podrazumijeva jednakopravnost triju konstitutivnih naroda. Grlić Radman je tako u ponedjeljak naglasio kako su i Rusija i Hrvatska zabrinute za stabilnost i funkcionalnost BiH.

- Hrvatska kao članica EU dijeli jedina najdužu granicu s BiH te je potpisnica Daytonsko-pariškog sporazuma. Kao autohtoni starosjedilački narod, Hrvati su u BiH konstitutivan narod. Ali od 2000. godine razni povjerenici mijenjali su tzv. puzajućim reformama izborni zakon tako da je išao na štetu hrvatskog naroda. Sada je nužno raditi na izmjeni izbornog zakona koji će ukloniti sve oblike diskriminacije i nejednakosti u izbornom procesu - kazao je Grlić Radman.

 | Autor : Russian Foreign Ministry/Newscom/PIXSELL Foto: Russian Foreign Ministry/Newscom/PIXSELL

Ruski ministar Lavrov složio se s tim stavovima, koji su osnova uređenja države, no ruska optika kao nepoželjne vidi intervencije izvana, iz SAD-a i EU.

- Postoje planovi da se BiH pretvori iz države sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda u unitarnu državu. Uz mentorstvo SAD-a demonizira se Republika Srpska. Vidimo mi i očiglednu diskriminaciju bosanskohercegovačkih Hrvata. Izborna reforma mora se provesti na temelju Daytonskog sporazuma. Uz sve naglaske da se ne upleće u unutarnja pitanja drugih zemalja, SAD je imenovao svog specijalnog izaslanika za provođenje izborne reforme u BiH - kazao je Lavrov.

Ruski je stav da se sva pitanja moraju rješavati unutar BiH, a Lavrov je izrazio nadu da će i EU pomoći da se BiH vrati izvorima Daytonskog sporazuma. No, prema njegovim riječima, zapadni Balkan ne smije biti zona ničijeg utjecaja, ni SAD-a ni EU.

- Nadam se da se EU neće više odnositi prema zapadnom Balkanu kao zoni svog utjecaja. Naime, prije nekoliko godina Federica Mogherini, kao šefica diplomacije EU, naglasila je da je zapadni Balkan područje gdje će EU djelovati i neće dopustiti da netko drugi tamo dođe. Ti su primjeri slikoviti i vezano za pregovore koje sada vodimo o sigurnosnim jamstvima - dodao je Lavrov.

Gordan Grlić Radman u Moskvu je stigao kao ministar države članice EU, NATO-a te države koja ima jasne stavove o teritorijalnom integritetu Ukrajine. Ruska strana te stavove uvažava, nazvala je Hrvatsku vrijednim partnerom u EU, ali ima i primjedbe. Prema njima, iskustvo mirne reintegracije Podunavlja koje Hrvatska nudi Ukrajini u toj se zemlji želi iskoristiti za vojne svrhe gledajući prema operaciji Oluja.

- O tome smo razgovarali kratko s ministrom. Kad Hrvatska govori o spremnosti da razgovara s Ukrajinom o iskustvu reintegracije nacionalnih manjina, misli na rješavanje humanitarnih aspekata, osiguranje neophodnih prava u području kulture, obrazovanja i jezika. Ukrajinci, odnosno neki od ukrajinskih dužnosnika, istodobno tu temu predstavljaju kao da je riječ o mogućnosti korištenja iskustava iz vojnih sukoba sredinom 90-ih u toj regiji. Takve su namjere jako opasne, pogotovo s obzirom na izjave predsjednika Zelenskog da oni Ukrajinci koji se smatraju Rusima mogu slobodno otići u Rusiju, i nadam se da do toga neće doći. Naš razgovor s ministrom Grlićem Radmanom pokazao je da u Zagrebu shvaćaju rizike pokušaja ukrajinskog režima da protumači razgovore koji se vode između Zagreba i Kijeva u okviru svojih namjera i pokušaja da silom riješe situaciju na istoku Ukrajine - upozorio je Lavrov.

Hrvatski ministar replicirao je da u bilateralnoj suradnji s Ukrajinom Hrvatska ne namjerava provoditi nikakve radnje koje nisu u skladu sa sporazumom iz Minska.

- Hrvatsko-ukrajinska radna skupina ne promiče politike koje ne bi bile u skladu s mirnim rješenjem sukoba - dodao je Grlić Radman.

Sankcije ili dokumenti

U kontekstu šire sigurnosno-političke situacije, Lavrov je rekao kako, dok se zapadni partneri bave sankcijama, oni čvrsto računaju na obećane dokumente kao odgovor koji je Rusija dala SAD-u i NATO-u.

 | Autor : Russian Foreign Ministry/Newscom/PIXSELL Foto: Russian Foreign Ministry/Newscom/PIXSELL

- Naše je pitanje kako će Zapad odlučiti ispunjavati obveze koje je preuzeo potpisivanjem dokumenta u Istanbulu 1995. i ostalih dokumenata. U tim se dokumentima naglašava da države članice OSCE-a neće jačati sigurnost na račun drugih. U bilo kojem slučaju, mogu vas uvjeriti da rusko rukovodstvo posjeduje svu moć koju možemo primijeniti za zaštitu naših interesa, kako sigurnosti, tako i prava naših sunarodnjaka - upozorio je ruski ministar, a njegov hrvatski kolega kazao je kako je dobro otvoreno razgovarati o razlikama i pogledima na europsku sigurnost i pokušati razlike premostiti te kako su svjesni da je najteži dio uspostaviti povjerenje.

Uz političku komponentu, posjet hrvatskog ministra Gordana Grlića Radmana Rusiji ima i gospodarsku komponentu. Uz održani poslovni klub u nazočnosti 15-ak hrvatskih tvrtki, o toj se temi razgovaralo i s Lavrovom. Lani je bilo 800.000 noćenja i 145.000 dolazaka Rusa u Hrvatsku, istaknuo je Grlić Radman, a za bolju gospodarsku suradnju založio se i Lavrov te naglasio doprinos Sberbanke i Zarubežnjefta.

Grlić Radman se u ponedjeljak sastao i s mitropolitom Hilarionom te članovima Rusko-hrvatskog društva prijateljstva, gdje ga je dočekao bivši veleposlanik Rusije u Hrvatskoj Anvar Azimov. Nakon Grlića Radmana, u Moskvu danas iz Kijeva dolazi i njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock. 

>> VIDEO Demograf Šterc o doseljavanju stranaca: Zamjena stanovništva u Hrvatskoj počela je prije dvije godine

BMin Baerbock travels to Kiev NAPETOSTI OKO UKRAJINE Njemačka upozorava Rusiju: 'Svaki daljnji agresivni čin imat će visoku cijenu' Gordan Grlić Radman i Sergej Lavrov susret sa Sergejem Lavrovom Grlić Radman: Dobri odnosi s Ukrajinom ne isključuju dobre odnose s Rusijom Šetači i turisti na riječkom Korzu posjet Grlića Radmana Moskvi Šef predstavništva HTZ-a u Rusiji: Hrvatska ove godine očekuje oko 200 tisuća ruskih turista
Zagreb: Prometna policija kontrolira vozače povodom Martinja
Neobičan proces
Policija ga prijavila jer se koristio mobitelom u vožnji, no sutkinja im nije povjerovala. Evo i zašto
5G pokreće gospodarski rast u Hrvatskoj
5G ATLAS HRVATSKOG TELEKOMA
5G pokreće gospodarski rast u Hrvatskoj
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • stefj:

    Da je nešto pametno radio, dogovorio bi normalnu cijenu i isporuku plina u Hrvatsku, mimo Njemačke...

  • Ana_Ban:

    Znači, ovo me baš nasmijalo.... JNA bila 4.... Prvi Nato, drugi Varšavski... treće nije ni bilo pa eto jna 4.... Znači, vrh :-)

  • stomiovotreba:

    Naravno, Grlić Radman je iz BiH, pa se mora brinuti za svoju domovinu.