Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Hrvati još nisu jednaki s ostalim građanima Europske unije

Umjesto slobode kretanja sve se više koristi i zloupotrebljava pojam migracije ili useljavanja
08. ožujka 2018. u 11:42 15 komentara 2571 prikaza
radnik
Foto: Carmen Jaspersen/DPA/PIXSELL

Ukine li austrijska vlada ograničenje za hrvatske radnike, otvorit će novu balkansku rutu, upozorio je Werner Muhm, sada umirovljeni, ali još vrlo utjecajan i često kontroverzan šef austrijske Komore radnika i namještenika, tijela koje zastupa interese tri milijuna zaposlenika u austrijskom sustavu socijalnog partnerstva.

Sebastian Kurz VELIKI DIO NEZAPOSLENIH Austrijanci ne žele da Hrvati imaju potpuno otvoren pristup austrijskom tržištu rada

Hrvati koji su sidro

Iako njegova izjava kojom nagovještava tsunami imigranata kakav smo vidjeli u imigrantskoj krizi prije par godina nije točna na više razina, i svjesno apelira na emocije, ona vrlo dobro ilustrira problematiku slobode kretanja radnika unutar Europske unije. Na stranu iseljavanje iz Hrvatske, slobodno zapošljavanje osnovno je pravo a ne povlastica svih građana EU. Hrvatska se, gotovo pet godina nakon ulaska u EU, još nalazi u situaciji da njezini građani nisu izjednačeni u pravima s ostalima građanima Unije. Uz nejednakost u viznom režimu sa SAD-om, jer velika većina građana EU ne treba vizu za putovanje u tu državu, Hrvati su najviše “diskriminirani” na tržištu rada u EU; s ograničenjem zapošljavanja u Austriji, Sloveniji i Nizozemskoj. Ograničenja postoje i u državama koje s EU imaju potpisane sporazume o slobodi kretanja radnika, kao što je Švicarska, gdje je politički manevar – referendum o imigrantima – otežao proceduru izjednačavanja prava i otvaranja tržišta rada Hrvatima zbog čega im je EU nametnuo protumjere i privremeno ukinuo sudjelovanje u znanstvenim fondovima i projektima, ali i u Velikoj Britaniji koja izlazi iz EU i gdje i hrvatske vlasti bilateralno i EU pregovarači pokušavaju postići dogovor da Hrvate nakon Brexita tretiraju jednako kao i ostale građane EU. Malta je pak donijela odluku o otvaranju tržišta rada koja je stupila na snagu odmah po slanju pisma Europskoj komisiji prije desetak dana, mjesecima ranije nego što je propisano pravilima EU.

Radnici u Austriji | Autor : VL/Carmen Jaspersen/DPA/PIXSELL Foto: VL/Carmen Jaspersen/DPA/PIXSELL

Gospodarski kriteriji morali bi biti glavni čimbenik odluke kada će koja EU država u potpunosti otvoriti tržište rada državljanima druge članice nakon njezina pristupanja Uniji, no takva odluka uvijek ima političku komponentu. Umjesto slobode kretanja sve se više koristi i zloupotrebljava – kao u slučaju kampanje za Brexit – pojam migracije ili pak useljavanja, i to s negativnim predznakom, posebice nakon migrantskog vala s Bliskog istoka i Sjeverne Afrike i dolaska migranata, zbog čega su mnoge europske vlade bile pod jakom kritikom tamošnje javnosti.

“Diskriminacija” građana nove članice dopuštena je – svaka država ima pravo uvesti prijelazna razdoblja za otvaranje tržišta rada za radnike nove članice po principu 2+3+2 godine. Nakon isteka svakog od tih perioda, država mora Europskoj komisiji detaljno objasniti kakve bi to potrese i poteškoće dolazak novih radnika izazvao na njihovu tržištu rada.

bauštela daleko iznad prosjeka Hrvati su najisplativiji strani radnici u Njemačkoj

Austrija je najavila da će iskoristiti i zadnju etapu do 2020., iako odluka još nije formalizirana. Prva dva puta – 2013. i 2015., kad su zadržali ograničenja, odgovori koje smo dobili iz tamošnjeg Ministarstva rada bili su navlaš isti: “Na žalost, zbog ekonomske situacije doživljavamo ogroman porast stope nezaposlenosti i situacija se neće promijeniti sljedećih mjeseci.” U brojkama je to izgledalo ovako – 2013. stopa nezaposlenosti iznosila je 5,3 posto, 2015. narasla je na 5,7 posto, a lani na 5,4 posto. No sada, kad se ekonomija oporavlja, Austrija uvodi novi kriterij: nezaposlenost hrvatskih građana u Austriji i u domovini, što pojašnjava Johannes Kopf, ravnatelj austrijskog Zavoda za zapošljavanje.

– Loše stanje na tržištu rada u Hrvatskoj, nezaposlenost koja je lani u studenome iznosila od 10,4 posto, što je dvostruko više nego Austrija (5,4 posto) i dobrano iznad EU prosjeka od 7,3 posto, zemljopisna i kulturna bliskost dviju država, te mnogo Hrvata u Austriji koja djeluju kao “sidro” i koji bi povukli svoje članove obitelji dovelo bi do značajnog priljeva hrvatskih radnika u Austriji, pa se u prvoj godini nakon punog otvaranja tržišta moglo očekivati po mom mišljenju do 10 tisuća ljudi – govori Kopf.

Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:

radnik
1 / 10
1. Rast će cijene u kafićima, restoranima, rekreaciji...

Austrija i princip solidarnosti

Lani je oko 28.000 radnika iz Hrvatske radilo u Austriji. Iako Austrija koristi prijelazno razdoblje, godišnje broj radnika iz Hrvatske raste za 2000 do 3000. Razlog tomu je spajanje obitelji i lakši pristup tržištu za kvalificirane radnike. – Unatoč postojećim ograničenjima za zapošljavanje, radna snaga iz Hrvatske već sada ima problema na austrijskom tržištu rada. Uz 28.000 zaposlenih, lani je bilo 4800 nezaposlenih, što iznosi 14,6 posto – dodaje Kopf.

Lani je, za usporedbu, iz Srbije u Austriji bilo 11.548 nezaposlenih, iz Turske njih 12.821, a iz Njemačke i Mađarske, za čije građane nema ograničenja 6785, odnosno 5000 nezaposlenih, kako glase podaci ZZS-a. Argumenti za ukidanje ograničenja su sljedeći, nastavlja Kopf. S jedne strane, najveći dio država EU već je otvorilo tržište rada Hrvatima i po principu solidarnosti to bi trebala i Austrija. Potom, trenutačna ekonomska situacija u Austriji mogla bi se citirati kao argument za ukidanje ograničenja – s ekonomskim rastom od tri posto ove godine i s prognozama za rast od više od dva posto, dodatni rast radne snage vjerojatno bi bio održiv i ne bi povećao nezaposlenost.

– Međutim, ne znamo je li naša ekonomija zapravo krhkija nego danas izgleda – kaže te preporučuje produženje ograničenja za Hrvate.

Austrija Austrijski model 'Učimo radeći, primamo plaću i ne mogu se zamisliti samo u učionici' Radnici na gradilištu Njemačka Rekordan broj nepopunjenih radnih mjesta, traže 100.000 građevinara otvoreni intervjui Maistra zapošljava 2700 djelatnika u hotelima, evo koja se zanimanja traže
DIVA CIJELI DAN
Jedan dan u životu beauty novinarke – puno više od pisanja o cipelama
  • Superhero:

    tako i treba da ostane, i to ne radi njih, nego radi nas - pa koji bi ludjak sa fakultetom radio ovamo za nekih €600 kad u Becu mozes imati 3x vise a na kraju krajeva zivot u Becu nike ... prikaži još! toliko skuplji u odnosu na ZG..

  • like_a_boss:

    Kako će to objasniti plenky, hrabri anemični briselski ratnik, pa ipak je on državnik novog kova, sa ogromnim utjecajem u EU?

  • Avatar babas
    babas:

    U EU su istočnjaci uvijek bili i biti će tretirani kao smeće. To smo znali i kada smo ulazili. HDZ/SDP je bio za,oni gledaju svoje dupe,a za narod ih zaboli.