- Hrvatska je vrijedna članica NATO-a koja je znatno doprijenila našoj kolektivnoj sigurnosti, ne samo na istočnom krilu i na zapadnom Balkanu, nego diljem čitavog saveza. Pozdravljam vaše napore u moderniziranju Oružanih snaga i način na koji jačate svoju vojnu industriju - rekao je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte jučer u Banskim dvorima, tijekom službenog posjeta Hrvatskoj koji je započeo razgledavanjem moderniziranih kapaciteta Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u vojarni na Plesu. Ondje je Rutte imao prilike vidjeti borbene zrakoplove Rafale, helikoptere Black Hawk i besposadne letjelice Bayraktar.
Kod stajanke i hangara s hrvatskim Rafalima dočekali su ga premijer Andrej Plenković, ministar obrane Ivan Anušić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Tihomir Kundid i drugi, a general Kundid je glavnom tajniku NATO-a objasnio kako je prelazak s MiG-21 na Rafale predstavljao “kvantni skok u operativnim sposobnostima naših zračnih snaga”. Glavni tajnik NATO-a u jednom je trenutku pitao pilota Rafalea koliko obučenih vojnih pilota ima Hrvatska, ali ipak nije dobio odgovor jer je to, pred kamerama i mikrofonima, previše klasificiran podatak, što je Rutte odmah shvatio i što je sve popraćeno smijehom okupljenih. Doček na Plesu bio je i ležeran i ozbiljan: ležeran po spontanim trenucima, ali ozbiljan jer Hrvatska kao članica NATO-a ozbiljno i sustavno provodi tranziciju s istočne vojne tehnologiije na zapadnu, što je Rutte i pozdravio, rekavši da je impresioniran viđenim.
Premijer Plenković dočekao je šefa NATO-a i informacijom da se Hrvatska uključuje u PURL, program prioritetne vojne nabave za Ukrajinu koji je pokrenut nakon što je američki predsjednik Donald Trump prekinuo vojno financiranje Ukrajine, ali pristao na to da se američko oružje Ukrajini šalje ako europski saveznici to budu sami financirali. Hrvatska je, odlukom Vlade, odlučila dati 15 milijuna eura.
- Rusija nas pokušava odvratiti od podrške Ukrajini ali neće nas odvratiti. Ukrajinska sigurnost je naša sigurnost. I pod vašim vodstvom, premijeru Plenkoviću, Hrvatska je zaista vitalni partner našim ukrajinskim prijateljima - rekao je Rutte, kojega je Plenković obavijestio da je Hrvatska u 15 paketa vojne pomoći Ukrajini od 2022. pomogla u vrijednosti 300 milijuna eura. Plenković je ponovio da sudjelovanje hrvatskih vojnika u bilo kakvoj misiji na teritoriju Ukrajine “nije opcija”, ali Hrvatska želi nastaviti pomagati Ukrajini na druge načine. Komentirajući mogućnost mirovnog sporazuma između SAD-a, Rusije i Ukrajine, premijer Plenković rekao je kako, poučen hrvatskim iskustvom Domovinskog rata, on smatra da sporazum nikako ne bi trebao biti takav da se Ukrajina “de iure” odrekne okupiranih područja” jer je to “nagrada agresoru ili koncesija koju je jako teško braniti na unutarnjepolitičkoj sceni”. Rutte i Plenković razgovarali su i o situaciji na zapadnom Balkanu i važna je ova izjava: - Uz vašu pomoć, nikad nećemo dozvoliti da se stvori sigurnosni vakuum na zapadnom Balkanu - rekao je glavni tajnik NATO-a, nakon što je spomenuo sudjelovanje oko 150 hrvatskih vojnika u misiji KFOR na Kosovu.
Čelnik NATO-a posjetio je Hrvatsku u jeku nove neizvjesnosti za savez, koja se očituje kroz veliko geopolitičko pitanje hoće li američki predsjednik Donald Trump zaista uzeti Grenland od Danske, kao što proteklih dana govori da bi mogao učiniti. Na ovaj ili onaj način, na lakši ili teži, na bezbolan ili na bolan način. Trump je ovih dana rekao da će Amerika možda uskoro doći do točke u kojoj će morati birati želi li očuvati NATO ili želi ovladati Grenlandom. Na press konferenciji u Banskim dvorima Rutte je odgovarao i na pitanja o Trumpu i Grenlandu, ali nije htio biti oštar ni stvarati dojam podjela unutar saveza po tom pitanju.
- Svi saveznici slažu se oko važnosti sigurnosti Arktika. Postoji rizik da će Rusija i Kina ondje biti prisutniji. Prošle godine raspravljali smo o tome kako se, kao savez, možemo pobrinuti da Arktik ostane siguran. Sada nastavljamo te razgovore. Moramo učiniti sve da zaštitimo taj vitalni dio NATO-ova teritorija - rekao je Rutte, stalno naglašavajući kolektivnu sigurnost i ne ulazeći u komentiranje Trumpovih izjava. Upitan je li NATO ikad bio u većoj krizi od ove u kojoj se čini da se nalazi danas, i je li se kao promašaj pokazala politika ulizivanja Trumpu kojeg je ljetos na summitu u Haagu Rutte nazivao taticom (“daddy”), glavni tajnik NATO-a rekao je kako je Trump zaslužan za povećanje izdvajanja europskih saveznika za obranu. - Bez Trumpa ne bismo bili na 2 posto BDP-a i ne bismo išli prema cilju od 5 posto BDP-a. Kad nekoga hvalim, to je utemeljeno na činjenicama. Moja je uloga da savez bude što je moguće sigurniji i zaštićeniji - odgovorio je Rutte.
Premijer Plenković također je komentirao neizvjesnost koja se stvorila oko pitanja Grenlanda. - U komunikaciji smo i s danskom vladom i danskom premijerkom. Važan je ovotjedni posjet državnog tajnika Rubia Danskoj. Poruka svih nas je da se saveznici moraju međusobno poštovati. Očito je da postoje zabrinutosti sigurnosnog karaktera na području Arktika. Siguran sam da se kroz razgovore može pronaći rješenje koje će SAD-u osigurati sigurnost, a Danskoj ono što svi poštujemo, činjenicu da je Grenland dio Danske. Kvalitetan dijalog može riješiti to na dobrobit svih, na opću sigurnost - rekao je Plenković.
FOTO Srdačni zagrljaj pored moćnih letjelica: Pogledajte kako je Plenković dočekao šefa NATO-a
Otvori KEKS Pay
Na krivom strani Plenki