Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 161
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Usporedba s EU

Od svih građana EU Hrvati za hranu daju najviše iz budžeta

Tržnica Dolac
Foto: Filip Kos/PIXSELL, ilustracija
1/5
22.11.2017.
u 07:09

Hrvatska kućanstva 30% budžeta daju za hranu, 16% za stanovanje, u zapadnim zemljama hrana uzme manje od 10%, režije i do 30%.

Četvrtina kućnog budžeta europske obitelji odlazi na troškove stanovanja koji uključuju režije, popravke u stanu i redovito održavanje stana!

Najveće troškove stanovanja imaju Danska, Finska i Velika Britanija gdje na svakih stotinu potrošenih eura 30 odlazi za stanovanje, objavio je Eurostat na osnovi prosječnih cijena iz 2016. godine.

Štednja na istraživanju

Zadnji podaci za Hrvatsku odnose se na 2014. godinu, a po njima Hrvatska ulazi u red država s niskim izdacima za stanovanje, za što hrvatska domaćinstva troše 16 posto obiteljskog budžeta. Hrvatska je po udjelu izdataka za stanovanje treća najjeftinija članica EU, nakon sunčane Malte i hladne Litve! DZS je izračunao da smo 2014. godine za režije i ostale izdatke vezane uz stanovanje godišnje trošili nešto više od 13 tisuća kuna.

Tržnica Dolac
1/10

Po istoj toj analizi Hrvatska je rekorder po izdacima za hranu koja uzima 30% obiteljskog budžeta. Slijedi kandidatkinja za članstvo u EU Srbija gdje je lani na hranu odlazilo 23 posto tamošnjeg budžeta te Litva s udjelom od 20 posto. Kućanstva najrazvijenijih članica EU za hranu izdvajaju 7 do 10 posto obiteljskog budžeta, no zato im je trošak stanovanja najveći pojedinačni izdatak.

Kućanstva u Europskoj uniji za stanovanje i režijske troškove lani su izdvojila 2400 milijardi eura (odnosno 16,4% ukupnog BDP-a ). Stanovanje je u posljednjem desetljeću zabilježilo najznačajniji porast izdataka – s udjela od 22,7% u 2006. na 24,5% izdataka kućanstva u 2016. godini. Hrvatski izdaci za stanovanje rasli su 3 postotna boda, s 13 na 16% od 2004. do 2014. što je zadnje desetogodišnje razdoblje za koje postoje podaci. Za većinu europskih zemalja potrošnja kućanstava statistički se prati svake godine, no hrvatski DZS sebi ne može priuštiti takav luksuz.

Odlazak stručnjaka iz DZS-a

– Radi se o vrlo zanimljivom istraživanju koje nažalost nije propisano regulativom EU. Namjeravali smo ga provoditi svake druge godine, ali zbog velikih troškova ono obično bude prvo mjesto na kojem se štedi – objašnjava ravnatelj DZS-a Marko Krištof. DZS je prošle godine prekinuo već započeto prikupljanje podataka jer u proračunu nije bilo sredstava. – Ove godine situacija je nešto bolja, proračun nam je povećan prvi put od 2007. godine, ako izuzmemo troškove popisa, pa se trenutačno prikupljaju i podaci u anketi o potrošnji kućanstava.

Idući proračun je opet veći, no povećanje se uglavnom odnosi na pripremu popisa stanovništva 2021., kaže Krištof. Slično kao i ostale javne institucije, i DZS se suočava s odljevom kadrova te su im od početka godine četiri kvalitetna IT stručnjaka otišla u privatni sektor.   

Za odjeću trošimo oko 7 posto budžeta, u EU je prosjek 5 posto

Između 2006. i 2016. udio troškova stanovanja u ukupnim troškovima kućanstva porastao je u velikoj većini članica EU. Najveće povećanje tijekom ovog desetogodišnjeg razdoblja zabilježeno je u Portugalu, gdje je 2006. trošak stanovanja bio sličan kao i kod nas, 14% ukupnih izdataka kućanstava, a lani je narastao na 19%. Više od četiri postotna boda zabilježeno je povećanje u Španjolskoj i Finskoj, a više od tri u Irskoj, Danskoj i Nizozemskoj.

Nasuprot tome, smanjio se udio troškova stanovanja u Slovačkoj s 26,7% na 24,4, te Poljskoj, Malti, Njemačkoj i Švedskoj. Treću veliku stavku čine izdaci za prijevoz na što se i u Hrvatskoj i na razini EU troši 13% kućnog budžeta, slijede razna dobra i usluge (EU prosjek 11,5%, a hrvatski 8,5%), rekreacija i kultura (8,5% EU,, RH 6%), zatim odjeća na što Hrvati potroše oko 7%, a EU 5 % budžeta. Hrvati natprosječno izdvajaju za troškove komuniciranja - 5,5 % obiteljskog budžeta, za razliku od prosjeka EU gdje na komunikaciju odlazi 2,5% proračuna. Po visini tih izdataka najsličniji su nam Bugarska i Srbija, dok je ‘komuniciranje’ u ostalim postsocijalističkim zemljama jeftinije. Razvijenije zapadne zemlje imaju nešto veći udio obiteljskih izdataka za zdravlje - oko 4%.     

Komentara 33

AL
alphazulu99
07:33 22.11.2017.

Dok su poljoprivrednici prosvjedovali, rugali ste im se. Poljoprivreda u RH je svedena na minimum, gotovo je unistena. Uvoznici su sada u poziciji sa koje mogu naplatiti svoj monopol jer nema domace konkurencije. Sjetimo se kada su uvoznici prodavali jaja po 25 lipa. U to vrijeme su propadale peradarske farme. Danas je cijena 1,5 KN.

PB
Propali branitelj
07:14 22.11.2017.

Bar smo po necemu prvi!!

Avatar southman
southman
07:34 22.11.2017.

Nama je draže da imamo gdje spavati nego jesti !

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije