Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Gore od prognoza: Čak 63.611 ljudi umrlo je 2021. u Hrvatskoj, što je rekordan broj umrlih od davne 1945.!

Šterc: Ovi podaci su za mene još tragičniji nego oni koje smo dobili popisom stanovništva jer oni koji su napustili Hrvatsku nisu izgubljeni za zemlju
28. siječnja 2022. u 23:33 76 komentara 8530 prikaza
Zagreb: Covid odjel u KB Dubrava
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Ni u jednoj godini Domovinskog rata hrvatsko stanovništvo koje se ubraja među sedam najstarijih nacija svijeta nije tako desetkovano kao lani tijekom pandemije. Čak 63.611 ljudi umrlo je 2021. u Hrvatskoj prema danas objavljenim privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku što je rekordni broj umrlih od davne 1945.!

Još nepovoljnije je što smo lani imali više od 27.000 umrlih nego rođenih što se nije dogodilo ni za cijelo vrijeme trajanja Domovinskog rata, a ni, primjerice, ratne 1943. godine. Napomenimo da je i pandemijska 2020. godina bila rekordna po broju umrlih nakon 2. svjetskog rata, jer su preklani umrle 57.023 osobe.

Stručnjaci dobro upoznati s dobnom strukturom hrvatskog stanovništva, lošijim zdravljem naših građana od prosjeka EU, ali i jednako tako posljedicama liberalnih mjera u pandemiji su, nažalost, prognozirali da ćemo ove godine doseći više od 60 tisuća mrtvih, ali ni najveći pesimisti nisu predviđali da ćemo u 2021. imati više od 63 tisuće mrtvih. Inače, od hrvatske samostalnosti, kada se izuzmu pandemijske godine 2020. i 2021., najlošija je po smrtnosti bila ratna 1991., kada su umrle 54.832 osobe u Hrvatskoj.

Od korone umrlo 8618 ljudi

Samo od COVID-a od početka pandemije u Hrvatskoj je umrlo 13.690 ljudi, dok je lani od COVID-a umrlo 8618 građana i, da nije bilo toliko mrtvih od korone, lani bismo zabilježili 54.993 umrla, a ne njih više od 63,6 tisuća. Istodobno, lani se rodilo 36.505 djece, što je 660 beba više nego 2020. godine kada smo imali najmanje rođenih otkako se prate statistike, njih 35.845.

No, nažalost, 660 rođenih više ne znači ništa kada je lani razlika između broja umrlih i rođenih bila veća od 27.000 u korist umrlih i kada stručnjaci upozoravaju da je potrebno da se u Hrvatskoj rađa oko 55-56 tisuća djece da bi se osigurala zamjena generacija. Posljednji put 55,5 tisuća rođenih imali smo 1997. godine.

Hrvatska je inače po stopi fertiliteta od 1,48 (prosječan broj rođene djece po ženi u reproduktivnoj dobi od 15 do 49 godina) ispod prosjeka EU (1,53) i daleko od održive stope fertiliteta od 2,1 koja jamči zamjenu generacija. Usput, u EU države s najvećim stopama fertiliteta su Francuska (1,86), Rumunjska (1,77), Švedska, Češka i Irska (1,71) te Danska (1,70).

Kada smo demografu doc. dr. sc. Stjepanu Štercu, voditelju Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Fakultetu hrvatskih studija iznijeli podatke o rođenima i umrlima u 2021., samo je kazao: "Isuse Bože! Nevjerojatno! Postoji li itko racionalan u ovoj zemlji koga prirodni pad stanovništva veći od 27 tisuća neće zabrinuti. Hrvatska koja je spala ispod 3,9 milijuna stanovnika ima na godišnjoj razini 27 tisuća više umrlih nego rođenih i pritom se bilo kakva politička odgovornost izvršne vlasti skida riječima 'to se događa i drugima' i 'neće Hrvatska nestati'.

Najviše ostajem začuđen političkom reakcijom na sve ove demografske negativnosti koje su nas sustigle popisom stanovništva i s prvim privremenim rezultatima Državnog zavoda za statistiku o prirodnom kretanju stanovništva. Porast smrtnosti je dijelom uvjetovan COVID krizom, ali najviše starošću hrvatske populacije. Ovi podaci su za mene još tragičniji nego oni koje smo dobili popisom stanovništva jer oni koji su napustili Hrvatsku u nekakvoj razvojnoj koncepciji kad bi je država postavila nisu izgubljeni za Hrvatsku jer je iseljeništvo bogatstvo koje se mora uključiti u ukupni razvoj Hrvatske.

Ali kako nadoknaditi ovakav prirodni pad stanovništva?" Kako je Šterc dodao, predviđao je prirodni pad stanovništva od oko 25 tisuća, ali ne ovako drastičan.

To što je barem 660 djece rođeno više ove godine nego lani može li biti ikakav pokazatelj pomaka na bolje?

– Broj od 660 rođenih više ove godine, nažalost, spada u očekivane oscilacije i nije pokazatelj demografskog oporavka. Opći trend pada rođene djece s oscilacijama, nažalost, postoji od 1991. godine, a izraziti pad broja rođene djece od ulaska Hrvatske u Europsku uniju – ističe Šterc.

Naime, još 2009. imali smo 44,5 tisuća rođene djece godišnje da bi 2013. kada je Hrvatska ušla u EU prvi puta broj rođene djece pao ispod 40 tisuća i od tada smo stalno padali da bi se zaustavili na sadašnjih oko 36 tisuća rođenih. S ulaskom u EU počelo je i intenzivno iseljavanje mladih.

Demograf s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, prof. dr. sc. Nenad Pokos ističe da se očekivalo kako će prirodni pad za prošlu godinu iznositi oko 25 tisuća stanovnika, no ovo je čak za dvije tisuće više, ponajprije zbog znatno većeg broja umrlih.

- Najpesimističnije prognoze bile su da će umrijeti oko 60.000 osoba, no ovi podatci kazuju kako je taj broj za 6 % veći. Premda je i zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 4. studenoga prošle godine izjavila kako je prošle jeseni smrtnost manja u odnosu na jesen 2020. ovi podatci pokazuju sasvim suprotno. Naime, u posljednja tri mjeseca 2020. umrlo je 17 509 stanovnika što je gotovo tisuću stanovnika manje nego u ista tri mjeseca lani (18 473). Ako se analiziraju konačni podatci za 2020. oni su za broj umrlih čak 366 stanovnika veći, a broj živorođenih za 111 stanovnika manji od privremenih podataka koji svaki mjesec, kao i danas, objavljuje DZS. Stoga možemo očekivati da će iskazani prirodni pad za 2021. biti još veći od 27.106, kao što je i konačni podatak o prirodnom padu za 2020. bio veći za čak 457 stanovnika od privremenih podataka. Prirodni pad 2021. koji na kraju može rezultirati s čak 27,5 tisuća stanovnika veći je od prirodnog pada u svih pet godina Domovinskog rata (1991.-1995.) kada je on iznosio 26.184 stanovnika. Također je veći i od primjerice 1943. godine kada je po procjeni umirovljenog profesora demografije Jakova Gele, Hrvatska imala oko četiri milijuna stanovnika, a prirodni pad iznosio je 25,4 tisuće stanovnika – ističe Pokos.

Hrvati su lošeg zdravlja

Među stručnjacima koji su predviđali da će Hrvatska ove godine imati oko 60 tisuća mrtvih i 36 tisuća rođene djece bio je i znanstveni savjetnik s Ekonomskog instituta dr. sc. Željko Lovrinčević koji nam je u studenom upozoravajući na loše demografske trendove, ali i hrvatski liberalni način nošenja s COVID krizom kazao da su i Hrvatska i EU podcijenile COVID i njegovu sposobnost izbacivanja društva iz ravnoteže.

Lovrinčević je, tada, kazao da svako društvo mora za sebe odrediti koja mu je razina smrtnosti prihvatljiva, dodajući da je njemu osobno 60 tisuća mrtvih godišnje katastrofalan broj za Hrvatsku koji će izazvati demografske i poremećaje na tržištu rada i tržištu nekretnina. Upozorio je da je u COVID krizi smrtnost zahvaćala i radnu populaciju, ljude u 50 -tim i 60 -tim godinama i da teško oboljeli, a preživjeli neće više biti funkcionalni na tržištu rada kao prije, te da u krizi moramo voditi računa da imamo i sve više ljudi s kroničnim bolestima kojima je nedostupna adekvatna zdravstvena skrb jer je sustav zakrčen oboljelima od korone zbog čega će ti ljudi više umirati.

Kazao je i da će ovim tempom za četiri godine nestati cijeli Osijek s okolicom jer imamo strahovito visok višak smrtnosti i da ćemo, ako se ništa ne učini, imati prešutnu eutanaziju ljudi.

Inače, tijekom pandemije je trebalo voditi računa da su hrvatski građani lošijeg zdravlja od prosjeka EU jer hrvatski muškarci u dobrom zdravlju u prosjeku dočekaju tek 57,1 godinu života, žene 58,7 godina, dok u EU u prosjeku muškarci u dobrom zdravlju dočekaju 63,5 godina, a žene 64,2 godine.

Ako nešto možemo istaći za pozitivno to je da smo lani imali skoro 20 tisuća sklopljenih brakova, dok ih je 2020. bilo tek malo više od 15 tisuća, čime smo se u 2021. vratili na razinu pretpandemijskog prosjeka. S druge strane u 2021. zabilježeno je 4861 razvoda što je manje od pretpandemijskog prosjeka kada se u Hrvatskoj bilježilo oko 6000 razvoda godišnje. No, poznato je da se u krizama ljudi manje razvode, pa ćemo tek nakon što COVID kriza prođe vidjeti što će se događati s razvodima.

>> VIDEO Prvi rezultati popisa: RH ima 3,888.529 stanovnika, to je čak 396.360 manje od 2011.!

ISTRAŽILI SMO Koliko košta medicinski potpomognuta oplodnja i zašto parovi čekaju? Na Jadranu krenuo novi trend Zoran Milanović i  Andrej Plenković kratko popričali na obilježavanju pada Vukovara  DENIS ROMAC Hrvatska je u prvom redu demografski opustošena po balkanskom, a ne samo po europskom modelu Po popisu stanovništva vukovarsko-srijemska županija najviše izgubila OBIŠLI SMO VUKOVARSKO-SRIJEMSKU ŽUPANIJU 'Još malo i od Iloka će ostati nekoliko salaša za tajkune, svi drugi će otići'
NIJE IMAO DRUGU
Obnavljao krovište svinjca pa izvjesio krivu zastavu. Odmah mu došla policija
Argeta
Zero Food Waste
Svaki dan sam naviknut bacati ostatke kruha. Evo zašto sam to odlučio promijeniti
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • rimac444:

    Ogroman broj ljudi umro je zbog antivakserea kao što su ćuprijaši , koje bi trebalo optužiti za sudjelovanje u masovnom homocidu.

  • Avatar Foton
    Foton:

    Zalosno je da nas je sve manje, ali zalosno je da imamo 40% antivaxera i tisuce onih koji uopce ne vjeruju u. Corone. Sto to govori o prosjecnom IQ nacije? Ako napisem, biti cu izbrisan. A i susjedi su nam slicni.

  • Avatar Idler
    Idler:

    A kolko bi meli stanovnika brez masovnih pokolja 45-e ?