Dvodnevna konferencija Foodcooltour koja je okupila zapravo sve ključne dionike iz lanca proizvodnje hrane, od poljoprivrednika, industrije, znanosti do politike, zaključena je danas u Osijeku zanimljivim raspravama u temama kako osigurati sigurnu, zdravu i održivu prehranu u vremenu klimatskih, tehnoloških i društvenih izazova? Raspravljalo se o prehrambenim navikama Hrvata, prehrani sportaša, sigurnosti dodataka prehrani, novoj hrani – ali i prijetnji da zbog krčenja šuma ostanemo bez proizvoda koje svakodnevno konzumiramo.
Prvoga dana nastupili su predsjednik Sabora Gordan Jandroković i ministar poljoprivrede David Vlajčić koji je poručio da država planira potaknuti proizvodnju povećanim nacionalnim izdvajanjima iz strateškog plana zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), koji trenutačno iznosi 20%.
Povećati investicije
"Poljoprivrednici moraju osjetiti da se poljoprivredom isplati baviti, da ne moraju biti robovi svoga posla te da će država stajati iza njih", bila je Vlačićeva poruka s konferencije koju su zajednički organizirali Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Grad Osijek i DD produkcija. Krunoslav Karalić, v.d. ravnatelja HAPIH-a, s panela "Prehrambena sigurnost u geopolitičkom kontekstu" upozorio je na nepovoljnu strukturu poljoprivredne proizvodnje, dobnu strukturu poljoprivrednika, premalu prosječnu veličinu gospodarstva (tek oko 7 hektara) te lošu kvalitetu tla. "Čak 40 do 50 posto našega tla je degradirano", istaknuo je Karalić. "Hrvatska je na tek 35% produktivnosti zemalja Europske unije. A tako je jer smo u radno intenzivnim i tehnološki zahtjevnim sektorima, kao što su stočarstvo, voćarstvo i povrtlarstvo na nižim razinama od ostatka EU".
Državni tajnik Tugomir Majdak najavio je u budućnosti više novca za poljoprivrednike i prerađivače, Vlajčić je dodao da se o novim iznosima pregovara, dok je potpredsjednik HGK Dragan Kovačević naveo da bi taj udio trebalo podići na barem 30 posto. Kovačević ujedno podsjeća i na trgovinski rat kojem svjedočim. "Carinske prijetnje neće imati snažniji utjecaj na domaći izvoz jer tek oko 0,8% poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda izvozimo u SAD. No, indirektno bismo mogli osjetiti negativne efekte zbog vanjskotrgovinske razmjene sa zemljama koje imaju značajniju trgovinu sa SAD-om", rekao je Kovačević podsjetivši i na kronične probleme u domaćoj poljoprivredi. "Od ulaska u EU fizički obujam proizvodnje smanjen je 15,5 posto. Samo lani u segmentu poljoprivrednih proizvoda i hrane ostvarili smo vanjskotrgovinski deficit rekordnih 2,4 milijarde eura", upozorava.
Na formiranje domaće poljoprivredne politike velik će utjecaj imati i Zajednička poljoprivredna politika Unije, na temelju koje Hrvatska na raspolaganju od 2023. do 2027. ima 3,8 milijardi eura. Njezina se politika, rekla je Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva EK u Hrvatskoj temelji na viziji koja počiva na četiri stupa.
Hrvate brinu pesticidi
O dijelu tih politika, kao i trendovima u proizvodnji i sigurnosti hrane, 50-ak panelista raspravljalo je na ukupno 12 panela Coolfoodtour konferencije, a doticali su se i golemih količina bio otpada, o greenwashinga u industriji, nove hrane... Tako je drugog dana Barbara Gallani iz Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) podsjetila na posljednje dostupne podatke o tome koliko građani percipiraju rizike u prehrani. Hrvati su, prema rezultatima, među najopreznijima u EU – čak svaki drugi građanin pomno prati što se nalazi na njegovu tanjuru. Najveći izvor zabrinutosti za njih su ostaci pesticida u hrani – 43% ispitanika navodi to kao glavni razlog zabrinutosti, više od prosjeka EU27 (40%).
"Svake godine objavljujemo izvješće o usklađenosti raznih proizvoda s regulativom – i većina njih je usklađena. No, neurološke bolesti, rak i druge suvremene dijagnoze potiču nas da idemo dublje u znanstvenu analizu hrane", istaknula je Gallani. Na konferenciji je predstavljena i velika novost – EFSA je zaprimila prvi službeni zahtjev za procjenu rizika stanično uzgojenog proizvoda. Riječ je o foie gras, pačjoj pašteti proizvedenoj iz oplođenih jaja pekinške patke. Marija Pašalić iz Ministarstva zdravstva podsjetila je da je nova hrana u Hrvatskoj i dalje rijetkost: "Najzastupljenija je u obliku dodataka prehrani. Iako je popis odobrene nove hrane znatno širi, u praksi se samo mali dio tih proizvoda zaista nalazi na našem tržištu."
Suzana Rimac Brnčić, profesorica s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu, istaknula je da Hrvatska ima bogatu gastronomsku baštinu i njeguje mediteransku prehranu, koja je globalno prepoznata kao jedna od najzdravijih te da u usporedbi s drugim zemljama, "možemo reći da se u teoriji hranimo prilično kvalitetno".
>> FOTOGALERIJA Pogled na Zorana Milanovića: 'Imamo privilegij predstaviti vam stan na ekskluzivnoj lokaciji'
