Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić sudjelovao je u Bruxellesu na predstavljanju Trećeg izvješća Europske komisije o demografiji, jednom od najvažnijih europskih događanja posvećenih demografskim promjenama i budućnosti europskih društava. U hrvatskom izaslanstvu bili su i državni tajnici Željko Josić i Mladen Barać.
Na poziv Europske komisije i povjerenice Dubravke Šuice, ministar Šipić uvodno se obratio predstavnicima država članica i europskih institucija, govoreći o izazovima s kojima se suočavaju europske zemlje, poput smanjenja i starenja stanovništva, niskog nataliteta, depopulacije pojedinih područja, manjka radne snage te dugoročne održivosti mirovinskih, zdravstvenih i socijalnih sustava.
Kako navode iz Ministarstva, predstavljanje Izvješća bilo je prilika za razmjenu iskustava i oblikovanje zajedničkih europskih odgovora na demografske izazove. Poseban naglasak stavljen je na potporu obiteljima i roditeljstvu, stvaranje uvjeta za ostanak i povratak mladih, jačanje teritorijalne kohezije, ravnomjeran regionalni razvoj te očuvanje gospodarske konkurentnosti i društvene otpornosti Europske unije.
Tijekom boravka u Bruxellesu ministar Šipić održao je i bilateralni sastanak s povjerenicom Dubravkom Šuicom, na kojem su razgovarali o daljnjim zajedničkim inicijativama u području demografskih politika i jačanju europske suradnje u suočavanju s demografskim promjenama. U svom obraćanju zahvalio je Zajedničkom istraživačkom centru na izradi Trećeg izvješća o demografiji, kao i povjerenici Šuici na, kako je istaknuo, kontinuiranom zalaganju da demografska pitanja ostanu visoko na europskom političkom dnevnom redu.
Naglasio je kako Izvješće potvrđuje ono što Hrvatska već dulje vrijeme zagovara – da je demografija pitanje opstanka, sigurnosti i budućnosti svake države jer izravno utječe na gospodarski razvoj, održivost javnih sustava, vitalnost lokalnih zajednica i kvalitetu života obitelji. Govoreći o podacima iz Izvješća, upozorio je da je Europska unija tijekom 2024. godine zabilježila svega 3,55 milijuna rođenih uz stopu fertiliteta od 1,34 djeteta po ženi, dok se između 2025. i 2050. godine očekuje prosječni godišnji gubitak od 1,2 milijuna osoba radne dobi. Posebno je istaknuo važnost ulaganja u ruralna i demografski oslabljena područja, poručivši da Europa ne može biti snažna ako se njezini krajevi prazne i ostaju bez jednakih razvojnih prilika.
Ministar je predstavio i prve pozitivne demografske pokazatelje u Hrvatskoj. Prema podacima koje je iznio, u 2025. godini rođeno je više od 500 djece više nego godinu ranije, dok je u prvih pet mjeseci 2026. zabilježeno još 653 novorođene djece više nego u istom razdoblju prošle godine. Istaknuo je pritom kako ti rezultati pokazuju da su promjene moguće, ali i da nijedna pojedinačna mjera nije dovoljna. „Potreban nam je cjelovit i dugoročan pristup koji povezuje potporu obiteljima, dostupno stanovanje, vrtiće i škole, kvalitetna radna mjesta, zdravstvenu i dugotrajnu skrb, uspješnu integraciju, povratak iseljenika i ravnomjeran razvoj svih naših krajeva“, poručio je.
Pozdravio je i mjere Europske komisije, među kojima su Paket instrumenata za demografiju, Dugoročna vizija za ruralna područja, Europski plan za priuštivo stanovanje, Strategija međugeneracijske pravednosti te Strategija EU-a za borbu protiv siromaštva i jačanje Europskog jamstva za djecu.
Naglasio je kako demografija u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru mora imati jasno mjesto i odgovarajuću financijsku potporu. „Demografska politika ne mjeri se brojem donesenih dokumenata, nego dostupnošću stana, vrtića, škole, radnog mjesta i javnih usluga u zajednici u kojoj ljudi žele ostati živjeti“, istaknuo je.
Govoreći o hrvatskim mjerama, podsjetio je da je osnovano Ministarstvo demografije i useljeništva, uspostavljena koordinacija na razini Vlade te da je u pripremi Zakon o demografskoj obnovi. Istaknuo je i kako je proračun Ministarstva za 2026. godinu povećan na 822 milijuna eura, roditeljske potpore dosegnule gotovo 967 milijuna eura, a za doplatak za djecu osigurano je 269 milijuna eura. Maksimalna naknada za roditeljski dopust povećana je s 995 na gotovo 3.000 eura, čime je puna plaća osigurana za oko 97 posto rodilja. Također je podsjetio da je udvostručena jednokratna potpora za novorođeno dijete, produžen plaćeni očinski dopust, u dječje vrtiće i igrališta uloženo više od 40 milijuna eura, dok je dodatnih 30 milijuna eura usmjereno u razvoj poduzetništva i zadržavanje stanovništva u manje razvijenim područjima.
Zaključno je poručio kako je cilj hrvatske demografske politike omogućiti svakom djetetu jednake prilike, bez obzira odrasta li u velikom gradu, na otoku ili u ruralnoj sredini, te stvarati zajednice u kojima će mladi graditi svoju budućnost, obitelji imati sigurnost za podizanje djece, a iseljenici razlog za povratak. Na predstavljanju Izvješća govorila je i povjerenica Europske komisije Dubravka Šuica, koja je istaknula da demografske promjene ostaju jedan od ključnih strateških izazova Europske unije te da će demografija i dalje biti među prioritetima europskih politika. „Demografija nije pitanje jednog mandata ni jedne politike – ona je temelj opstanka europskih naroda i najvažnije ulaganje koje danas činimo za generacije koje dolaze“, poručila je Šuica.
Otvori KEKS Pay
