Europska unija dogovorila je u srijedu novi paket sankcija protiv Rusije, unatoč pritiscima američkog predsjednika Donalda Trumpa za pregovore o budućnosti Ukrajine. Američki državni tajnik Marco Rubio sugerirao je da će Europa prije ili kasnije biti uključena u pregovore o mogućem ublažavanju sankcija Moskvi. "Postoje i druge strane koje su nametnule sankcije. Europska unija će u nekom trenutku morati sudjelovati za pregovaračkim stolom jer su i oni uveli sankcije," rekao je Rubio u utorak nakon sastanka sa svojim ruskim kolegom u Saudijskoj Arabiji, piše piše Euronews.
Rubio je naglasio da će biti potrebni ustupci "sa svih strana". Kada su ga pitali hoće li Europa biti isključena iz procesa, odgovorio je: "Nitko nije ostavljen po strani." Ipak, EU i dalje inzistira na svojoj strogoj politici – barem za sada. "Odlučni smo nastaviti vršiti pritisak na Kremlj," izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Sporazum europskih ambasadora tempiran je da stigne uoči treće godišnjice početka invazije na Ukrajinu, koju će Kolegij povjerenika obilježiti zajedničkim posjetom Kijevu. Ovo je već 16. paket sankcija od veljače 2022. godine.
I welcome the agreement on our 16th package of sanctions.
— Ursula von der Leyen (@vonderleyen) February 19, 2025
The EU is clamping down even harder on circumvention by targeting more vessels in Putin’s shadow fleet and imposing new import and export bans.
We are committed to keep up the pressure on the Kremlin.
Novi paket sankcija uvodi zabranu uvoza ruskog primarnog aluminija, ideju koja se ranije razmatrala, ali nije bila odobrena zbog zabrinutosti pojedinih članica EU-a oko gospodarskih posljedica. Ruski sirovi aluminij čini oko 6% uvoza aluminija u EU, a taj se udio smanjivao posljednjih godina kako su europski proizvođači postupno prekidali suradnju s ruskim dobavljačima. EU je već zabranio određene aluminijske proizvode iz Rusije, poput žica, cijevi i cjevovoda, ali sada se zabrana proširuje i na primarni aluminij, uključujući ingote, ploče i blokove, koji čine najveći dio uvozne vrijednosti.
Osim zabrane aluminija, novi paket sankcija dodatno proširuje crnu listu tankera iz ruske "sjenovite flote", koju Kremlj koristi kako bi zaobišao zapadne zabrane na trgovinu naftom i time osigurao ključni izvor prihoda za financiranje rata u Ukrajini. Ova flota sastoji se od starih, neosiguranih brodova za koje se sumnja da koriste obmanjujuće taktike, uključujući prijenos lažnih podataka, isključivanje transpondera kako bi ostali nevidljivi i provođenje višestrukih prijenosa nafte s broda na brod radi prikrivanja njezinog podrijetla. Zbog lošeg stanja tih plovila, Bruxelles strahuje da bi moglo doći do izlijevanja nafte i ekološke katastrofe u blizini teritorija EU-a.
Politički pritisak dodatno je pojačan nakon nekoliko incidenata u Baltičkom moru, gdje je "sjenovita flota" optužena za sabotažu podmorskih kablova. Procjenjuje se da "sjenovita flota" broji oko 600 plovila, ali zbog tajnovitosti Kremlja ne postoji službeni broj. Kina i Indija trenutno su glavni kupci ruske nafte, koja se često rafinira na njihovom teritoriju i zatim prodaje natrag na tržište EU-a pod drugim oznakama.
Prema diplomatskim izvorima, novi paket sankcija EU-a na crnu listu dodaje 73 broda za koje se sumnja da su dio "sjenovite flote", čime se ukupni broj sankcioniranih plovila povećava na više od 150. Svi oni su isključeni iz europskih luka i zabranjena im je upotreba usluga unutar EU-a. Pravni tekst EU-a sada omogućuje i uvođenje sankcija vlasnicima i operaterima plovila iz "sjenovite flote", uključujući kapetane. Dodatno, novi paket sankcija isključuje 13 ruskih banaka iz globalnog SWIFT sustava elektroničkih plaćanja te suspendira licence za emitiranje osam ruskih medijskih kuća. Očekuje se da će paket sankcija biti službeno usvojen u ponedjeljak, kada se ministri vanjskih poslova sastanu u Bruxellesu.
>>> VIDEO Vesna Pusić: Malih Trumpova ima posvuda, ne daj Bože da se približe vlasti
Vladajuća EU elita sve više tone u ludilo. Europa se treba riješiti tog tereta. Izbori u Njemačkoj su prva prilika.