Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 145
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
01.08.2018. u 09:11

Dva vjetra, jedan koji puše s Atlantika, drugi s Balatona, i iščekivanje velike oluje koja će, Bannonovim i Orbánovim riječima, pomesti europsku političku elitu

Dvije grandiozne sheme obilježavaju ovo ljeto na konzervativnoj desnici i populističkoj sceni. Prvu je iznio Steve Bannon, strateg Trumpove izborne pobjede, najuren iz Bijele kuće uz Trumpovo objašnjenje da je “sišao s uma”, ali i dalje umno vrlo blizak američkom predsjedniku.

I dalje utjecajan na političkoj sceni Amerike, a uskoro, nada se, i Europe. Drugu je iznio mađarski premijer Viktor Orbán.

Dva su, dakle, vjetra desničarskog populizma koja pušu ovog ljeta i nadaju se da će stvoriti oluju tijekom jeseni, zime i proljeća 2019., kad se održavaju izbori za Europski parlament, središnji politički događaj za uspjeh ili neuspjeh obje ove grandiozne sheme.

Dva vjetra, jedan koji puše s Atlantika, drugi s Balatona, i iščekivanje velike oluje koja će, Bannonovim i Orbánovim riječima, pomesti europsku političku elitu.

Bez obzira hoće li ti vjetrovi zahvatiti ili zaobići Hrvatsku, važno ih je na vrijeme prepoznati i razumjeti. Nema sumnje da će se i poneki Hrvati, koji se u toj političkoj platformi prepoznaju, htjeti nakačiti na Bannonov paneuropski pokret protiv Europske unije kakvu poznajemo i protiv europskog političkog mainstreama, no treba imati na umu dva detalja iz Bannonove grandiozne sheme, iznesene u intervjuu za Daily Beast prije desetak dana.

Prvo, Bannon se u stvaranju svog pokreta želi fokusirati na velike europske zemlje, a Hrvatska nije takva. Drugo, možda važnije, Bannon kaže da ne želi u svoj pokret uključiti “bilo kakve etno-nacionalističke stranke”, a to je, manje više, glavna značajka njegovih potencijalnih partnera u Hrvatskoj.

Zbog toga je važnije prepoznati i razumjeti Orbánovu najnoviju grandioznu shemu. Mađarski premijer iznio ju je u svom sad već tradicionalnom govoru na ljetnoj političkoj akademiji Bálványos u mjestu Băile Tuşnad u Sikulskoj zemlji, dijelu Rumunjske u kojem živi mađarska zajednica.

Postoje, naravno, velika preklapanja između Bannonove i Orbánove sheme, jer obojica rade na postizanju istog cilja. Uostalom, Bannon je za Orbána u svibnju ove godine rekao da je bio “Trump prije Trumpa”. Ali obično su Orbánove sheme važnije za Hrvatsku jer smo susjedi i jer on u svojim idejama obuhvaća i Hrvatsku.

U svakom njegovom mandatu Orbánovi postupci doticali su se i Hrvatske. Njegova politika izgradnje ograda na granicama stvorila je barijeru na hrvatskim granicama sa susjednim članicama EU, što je bila dotad nezamisliva stvar, ali danas je stvarnost.

Njegov novi ekonomski model za Mađarsku donio je Hrvatskoj gaženje naših nacionalnih interesa u Ini. I korupcijsku aferu, koja još nije dovršena, na što nas podsjeća i prošlotjedna odluka Suda EU koja kaže da mađarske vlasti ne mogu štititi Zsolta Hernadija tako da besramno ignoriraju i domaćim pravosudnim igrokazima izigravaju hrvatske pravosudne organe.

U ovom mandatu, Orbán smatra da ga dvotrećinska većina obvezuje na izgradnju nove ere. Ne političkog sustava, koji je već izgradio, nego ere, koja je puno veća i šira od političkog sustava. A možda i veća od današnjih mađarskih granica, daje naslutiti Orbán u svom govoru.

On, naime, tvrdi da se “mađarskih sto godina samoće bliži kraju” i da je “sada vrijeme da ponovno izgradimo Karpatsku kotlinu zajedno”. U prijevodu, Panonsku nizinu.

Kako obnoviti? Orbán to zamišlja tako što će se druge zemlje okupiti oko njega i Mađarske, odnosno surađivati s Mađarskom jer “posljednjih par godina dokazali smo da napreduje svatko tko surađuje s Mađarskom”. Nije, doduše, precizirao misli li i na Sanadera u Marcellinu...

Orbán bi htio obnoviti i srednju Europu kao širi skup zemalja koje, po njemu, odbacuju multikulturalizam i koncept otvorenog društva, a žele braniti kršćanske korijene i nacionalni identitet.

Orbán će biti predvodnik te “posebne kulture” srednje Europe, on će osmisliti i ostvariti tu novu eru, i to će biti izlazak Mađarske iz svojih sadašnjih granica, iz svojih “sto godina samoće” – to je suština Orbánova govora. “Mislili smo da je Europa naša budućnost", kaže, ali "danas vjerujemo da smo mi budućnost Europe".

Sve u svemu, govor na koji treba obratiti pažnju. Nije kao jedan drugi na Gazimestanu, ali ni ovaj Orbánov ne isključuje "oružani sukob"; doduše ne u ovom našem, nego u kontekstu Trumpovih nastojanja da obuzda Kinu (što je, opet, Bannonov teren).

Kako da se Hrvatska postavi prema toj grandioznoj shemi? To je važno pitanje, ali nije na ovoj ili onoj kolumni da na to odgovori, barem ne prije nego što odgovore izabrani predstavnici našeg naroda i države.

>> Tko je Viktor Orban, čovjek koji je iz temelja promijenio Mađarsku?

Viktor Orban
1/6
Ključne riječi

Komentara 7

DU
Deleted user
11:14 01.08.2018.

Čemu strahovi? Mi moramo misliti na sebe i o sebi, sa ili bez EU, suradnjom s drugim zemljama poštujući vlastite interese! Samo to i samo to! Sve drugo je po nas neprihvatljivo! Ići na izbore, birati najbolje, sankcionirati loše i stvar rješena! Nitko nam neće ništa pokloniti, za sve se treba izboriti! Nije da nismo spretni, snalažljivi i borbeni! Mediji se često trude pokazati suprotno! A nije! Kada malo bolje razmislite vidjeti ćete da se mi znamo boriti za sebe, ali je to često borba za sebe same i to od političara koji su plaćeni i izabrani da se bore za nas! Bez pritiska javnosti na njih i sankcioniranja na izborima promjena neće biti! Stvar moramo uzeti u svoje ruke! Toga mora biti svjestan svaki građanin a ne stalno se ponašati koda će naše probleme riješiti neki drugi! Ako i budu rješavali drugi riješiti će to sebi u korist!

Avatar #PrskatorVlado
#PrskatorVlado
09:20 01.08.2018.

Ljevičari i građokrkani na aparatima

DU
dubrix
10:43 01.08.2018.

Današnja Orbanova politika će za 5 godina biti "main stream" europske politike. Naravno da se današnji tzv. "lijevi" političari s pravom plaše Orbana, ne zbog zabrinutosti za europsku budućnost već za svoje stražnjice.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije