Bijela kuća je u utorak potvrdila da predsjednik Donald Trump i njegov tim razmatraju "niz opcija" za stjecanje Grenlanda, uključujući mogućnost korištenja američke vojske, što je izazvalo oštre reakcije europskih saveznika i upozorenja da bi takav potez mogao označiti kraj NATO saveza. "Predsjednik Trump je jasno dao do znanja da je stjecanje Grenlanda prioritet nacionalne sigurnosti Sjedinjenih Država, ključno za odvraćanje neprijatelja u arktičkoj regiji", izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt. "Predsjednik i njegov tim razmatraju niz opcija za ostvarenje ovog važnog vanjskopolitičkog cilja, a korištenje američke vojske uvijek je opcija na raspolaganju vrhovnom zapovjedniku", dodaje se. Ova izjava dolazi samo nekoliko dana nakon američke vojne operacije u Venezueli, u kojoj su elitne postrojbe uhitile i izručile predsjednika Nicolása Madura u New York, gdje se suočava s optužbama za trgovinu drogom i oružjem. Trump je nakon te operacije ponovno oživio svoju dugogodišnju ideju o Grenlandu, ističući da je otok "neophodan za nacionalnu sigurnost" zbog strateškog položaja, bogatstva rijetkim zemljanim mineralima i sve većeg utjecaja Rusije i Kine u Arktiku. Trump je već u prvom mandatu 2019. pokušavao kupiti Grenland od Danske, ali je bio odbijen,Sada, nakon venezuelanske operacije, retorika je postala oštrija. Visoki savjetnik Stephen Miller u intervjuu za CNN u ponedjeljak izjavio je da "Grenland očito treba biti dio Sjedinjenih Država" te da "nitko se neće vojno boriti protiv SAD-a oko budućnosti Grenlanda". Millerova supruga Katie objavila je na društvenim mrežama kartu Grenlanda prebojanu u boje američke zastave s natpisom "USKORO", što je dodatno podgrijalo napetosti.
Europski lideri brzo su reagirali. U zajedničkoj izjavi u utorak, čelnici Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Španjolske i Danske poručili su: "Grenland pripada svom narodu. Samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa." Naglasili su da sigurnost Arktika mora biti zajednički cilj NATO saveznika, uz poštivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta prema Povelji UN-a.
Danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je da bi američki napad na Grenland – koji je autonomni teritorij Danske i pokriven NATO-ovim člankom 5 – "značio kraj svega", uključujući NATO i sigurnosnu arhitekturu nakon Drugog svjetskog rata. Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen nazvao je američku retoriku "potpuno neprihvatljivom" i poručio da "dosta je fantazija o aneksiji".
Državni tajnik Marco Rubio navodno je u zatvorenom briefingu kongresnicima umirio ton, rekavši da je cilj kupnja Grenlanda, a ne invazija. Međutim, Bijela kuća nije isključila nijednu opciju, uključujući kupnju ili sporazum o slobodnom udruživanju sličan onima s pacifičkim otocima. Grenland, s oko 57.000 stanovnika, već je dom američkoj vojnoj bazi Pituffik (bivši Thule), ključnoj za sustav ranog upozoravanja na balističke rakete. Otok je bogat rijetkim mineralima neophodnima za zelenu tranziciju i vojnu tehnologiju, a topljenje leda otvara nove pomorske rute i resurse. Analitičari upozoravaju da bi prisilno preuzimanje Grenlanda moglo dovesti do raspada transatlantskog saveza i novih podjela na Zapadu. Situacija ostaje napeta, a diplomacija intenzivna.
Grenland - najveći svjetski otok koji nije kontinent - nalazi se u Arktiku. To je ujedno i najrjeđe naseljeno područje. Tamo živi oko 56 000 ljudi, uglavnom autohtonih Inuita. Oko 80% teritorija prekriveno je ledom, što znači da većina ljudi živi na jugozapadnoj obali oko glavnog grada Nuuka. Grenlandsko gospodarstvo uglavnom se temelji na ribarstvu, a država prima velike subvencije od danske vlade.No posljednjih godina porastao je interes za prirodne resurse Grenlanda, uključujući rudarstvo rijetkih zemnih minerala, urana i željeza. Oni bi mogli postati dostupniji kako globalno zatopljenje dovodi do topljenja masivnog ledenog pokrova koji prekriva otok. Vrijedni mineralni resursi bili su ključni fokus Trumpa i u drugim dijelovima svijeta, uključujući i u njegovim poslovima s Ukrajinom. Godine 2019., tijekom svog prvog predsjedničkog mandata, Trump je ponudio kupnju otoka, ali mu je rečeno da nije na prodaju. Obnovio je svoj interes nakon povratka u Bijelu kuću u siječnju 2025. i nije isključio upotrebu sile. Također je bilo kontroverznih posjeta Grenlandu na visokoj razini. Potpredsjednik J. D. Vance otputovao je tamo u ožujku i održao govor u kojem je optužio Dansku da ne ulaže dovoljno u zaštitu teritorija. Novi spor oko američkih namjera izbio je krajem 2025. kada je Trump imenovao posebnog izaslanika za Grenland, Jeffa Landryja, koji je otvoreno govorio o tome da otok postane dio SAD-a.Iako je dio kontinenta Sjeverne Amerike, Grenlandom već oko 300 godina upravlja Danska - udaljena gotovo 3000 km. No američki sigurnosni interes na Grenlandu također datira daleko u prošlost, a dvije američke administracije prije Trumpa poduzele su neuspješne pokušaje da ga steknu. Otok je bio kolonija do sredine 20. stoljeća. Veći dio tog vremena ostao je izoliran i siromašan. Nakon što je nacistička Njemačka okupirala kopnenu Dansku tijekom Drugog svjetskog rata, SAD su izvršile invaziju na otok, uspostavivši vojne i radio postaje. Nakon rata, američke su snage ostale na Grenlandu. Svemirska baza Pituffik, ranije poznata kao zračna baza Thule, od tada je pod upravom SAD-a. Godine 1951., obrambeni sporazum s Danskom dodijelio je SAD-u značajnu ulogu u obrani teritorija, uključujući pravo na izgradnju i održavanje vojnih baza. Godine 1953. otok je postao dio Kraljevine Danske, a Grenlandčani su postali danski državljani. Godine 1979., referendum o samoupravi dao je Grenlandu kontrolu nad većinom politika unutar teritorija, dok je Danska zadržala kontrolu nad vanjskim poslovima i obranom. Grenland je dom danskih vojnih baza, kao i američkih, piše BBC.
Otvori KEKS Pay
EU sve više podsjeća na jumbo BiH. Nikome to ne bih.