Nakon što su nas potresi prodrmali, poplave podsjetile koliko smo ranjivi, a oluje pokazale koliko se klima promijenila, Hrvatska konačno gradi sustav otpornosti Akcijskim planom upravljanja rizicima od katastrofa do 2027. Dokument koji je trenutačno u postupku javnog savjetovanja možda ne zvuči uzbudljivo, ali sadržajno riječ je o pravom malom čudu birokratske hrabrosti. Na više od stotinu stranica opisano je kako će država u idućim godinama graditi sigurniji, zeleniji i pametniji sustav zaštite, i to s ulaganjima "težima" od 400 milijuna eura. Jedan od najvećih i najskupljih projekata odnosi se na Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ). On će se napokon preseliti u novu, suvremenu zgradu i dobiti superračunalo vrijedno gotovo 90 milijuna eura. Računalni sustav DHMZ-a, taj novi o kojem govorimo, bit će sposoban za modeliranje klime, predviđanje ekstremnih pojava i rano upozoravanje na opasnosti poput oluja, suša ili toplinskih valova. Postaje klimatski mozak države, da kažemo najplastičnije, i to u trenutku kad svaka minuta ranog upozorenja može spasiti živote i milijunske vrijednosti imovine.
S druge strane, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije planira osnovati nacionalni centar za prilagodbu klimatskim promjenama, vrijedan gotovo 10 milijuna eura. To će biti prvi takav centar u Hrvatskoj, svojevrsni stožer znanja o klimatskim rizicima, s ciljem objedinjavanja svih podataka, izrade karata ranjivosti i savjetovanja lokalnih vlasti kako planirati razvoj u uvjetima sve promjenjivije klime. Ideja je da se odluke o gradnji, poljoprivredi ili turizmu ne donose više "napamet", nego uz potporu znanosti i preciznih analiza. Europska komisija i Državna revizija već su godinama upozoravale da Hrvatska nema takav sustav i to se sada napokon mijenja. Državna geodetska uprava ide korak dalje i doslovno će preslikati Hrvatsku laserom. U sklopu projekta planirano je snimanje cijele zemlje tehnologijom LIDAR, koja avionima "skenira" teren i stvara trodimenzionalnu kartu Hrvatske. Rezultat će biti najprecizniji digitalni model reljefa koji smo ikada imali, koristan ne samo za prostorno planiranje i infrastrukturu, nego i za predviđanje poplava, klizišta i potresa. Takvi modeli već su standard u zapadnim zemljama, a sada i Hrvatska ulazi u taj krug. Na prvi pogled to zvuči kao nešto što će zanimati samo geodete, ali u praksi, kad se jednom aktivira, to je alat koji može odlučiti hoće li (ili neće) određeni kvart završiti pod vodom. A iz zraka stiže još jedna novost, helikopteri civilne zaštite. Do sada, kad bi negdje "zapelo", bilo da je riječ o poplavi, požaru ili potresu, na teren bi poletjeli helikopteri vojske ili policije, ako su slobodni. No sada stižu tri nove letjelice koje će biti u vlasništvu i pod upravom civilne zaštite, s vlastitim hangarom, posadama i infrastrukturom. Vrijedni oko 50 milijuna eura, ovi helikopteri koristit će se za spašavanje, medicinske evakuacije, prijevoz opreme i gašenje požara, a dio kapaciteta bit će dostupan i drugim zemljama Europske unije putem mehanizma RescEU. Hrvatska time prvi put postaje samostalna u zračnim operacijama spašavanja i pomaže stvaranju zajedničke europske flote za hitne situacije.
Akcijski plan nije zaboravio ni ljude, kariku sustava koja često trpi najveći teret. Hrvatski Crveni križ preuzeo je vodeću ulogu u razvoju projekata edukacije i psihosocijalne podrške. Planira se osnivanje centra za mentalnu i psihosocijalnu pomoć pripadnicima žurnih službi, volonterima te građanima pogođenim katastrofama, kao i provedba edukacija za djecu i mlade o ponašanju u kriznim situacijama. Poseban naglasak stavljen je i na osobe s invaliditetom koje u kriznim situacijama često ostaju nevidljive. Projekt SEE ME 2 ide upravo u tom smjeru, uvodi digitalnu platformu za dobrovoljnu registraciju osoba s invaliditetom, izrađuje planove evakuacije i provodi obuke za operatere 112, vatrogasce i spasioce. Ideja je jednostavna; da u krizama svi budu viđeni i svi dobiju pomoć. Time Hrvatska postaje jedna od rijetkih zemalja u Europi koja u planiranje zaštite uključuje i ranjive skupine. A nakon razarajućih oluja u ljeto 2023., poseban fokus dobila je i obnova šuma. Projekt Rebioforests, koji provode Hrvatske šume u suradnji s partnerima iz Srbije, bavi se obnovom Spačvanskog bazena i drugih pogođenih šumskih područja. Planira se sadnja autohtonih vrsta otpornijih na sušu, uspostava sustava nadzora i edukacija šumara. Riječ je o prekograničnoj suradnji koja povezuje ekologiju i sigurnost jer zdrave šume znače i manji rizik od poplava, erozije i požara. Iz iskustva potresa nastaju i novi standardi, zaključuje se u Akcijskom planu. Građevinski fakultet i Hrvatski centar za potresno inženjerstvo (HCPI) zato razvijaju Memorijalno-edukacijski centar "Potresi 2020" posvećen obnovi nakon petrinjskog potresa te standardizirane modele za pojačanje zgrada u blokovskoj gradnji. Prvi put u Hrvatskoj izrađuje se jedinstvena metodologija procjene potresnog rizika, koja će objediniti znanost, praksu i lokalne podatke. Takvi modeli pomoći će gradovima i općinama da se stvarno pripreme umjesto da reagiraju tek kad se dogodi najgore.
FOTO Ludnica na Aldo Drosini: Pogledajte atmosferu na utakmici Istre i Dinama
Otvori KEKS Pay
koga mažete, svi ovi podaci, snimanja, su za potrebe vojske. baš će kompjuter od 90 mil eura pogoditi prognozu vremena za 3 dana. i dalje sve ovisi o modelu, a model razvija čovjek, ako staviš naglasak na jednu stvar, program joj bude davao najveću težinu u prognozama. lasersko snimanje države je super, samo ti detaljni podaci o terenu budu ipak završili kod gazde, koji na toj razini nema takav snimak.