Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Crna smrt - nije štedjela nikoga

Pandemija crne smrti, iza koje se po uvriježenom mišljenju skriva bubonska kuga, izbila je prema dostupnim podacima na sjeveru Crnog mora potkraj 1347. godine.
04. ožujka 2010. u 15:57 0 komentara 157 prikaza
crnasmrt

U zbiru opasnosti koje su činile život u srednjovjekovlju nesnosnim najistaknutije mjesto pripada kužnoj pošasti nazvanoj crna smrt.Sredinom 14. stoljeća zahvatila je cijelu je Europu, pa i hrvatske zemlje. S njome se jedino može mjeriti strahotna pandemija gripe koja je zahvatila velik dio svijeta potkraj Prvoga svjetskog rata pobivši čak i više ljudi.

Nestale čitave obitelji
No, učinak crne smrti na onovremeno europsko društvo bio je mnogo teži i dalekosežniji. Ponajprije zato što je stanovništvo Europe tada bilo malobrojnije pa su i posljedice razmjerno visoke smrtnosti bile i te kako ozbiljne za ukupnu demografsku sliku, svakodnevno funkcioniranje zajednica i gospodarske prilike. Potom i zato što su znanost i medicina bile slabo razvijene. To što je toliko ljudi oboljelo i umrlo bez vidljiva i objašnjiva uzroka izazvalo je neopisiv užas, tjerajući ih da na svakojake načine nastoje racionalizirati pojavu bolesti.

Krivce su nalazili i u marginaliziranim skupinama poput Židova, koji su optuživani da su zatrovali bunare te su bili podvrgnuti ubilačkim progonima.

U usporedbi s tim strahotama bojazan koja se u nama danas pobuđuje zbog posljedica ptičje i svinjske gripe priča je za malu djecu.

Pandemija crne smrti, iza koje se po uvriježenom mišljenju skriva bubonska kuga, ali je lako moguće da se tu upleo i plućni oblik bolesti, izbila je prema dostupnim podacima na sjeveru Crnog mora potkraj 1347. godine. Odatle se do 1350. proširila cijelim europskim dijelom Sredozemlja. Početkom 1348. godine pogodila je dalmatinske gradove, koji se nisu mogli oteti njezinom smrtonosnom stisku. Donijeli su je jamačno trgovci koji su brodovima prispjeli u Dalmaciju, upravo kao i u Italiji.

O njezinoj žestini svjedoče kronike, bilježnički spisi i privatne oporuke u Dubrovniku, Splitu i Zadru. Iz priobalja se pošast proširila i u unutrašnjost Hrvatske. Izazvala je velik pomor pa su, primjerice, u Zadru bile iskorijenjene čitave obitelji. Visoka smrtnost stavila je na veliku kušnju i gradske uprave jer je unatoč općoj nedaći trebalo organizirati redovito funkcioniranje grada. Oporučni izvršitelji tužili su se u Dubrovniku 1351. godine da ne stignu pravodobno i propisno obraditi sve oporuke...

Crna je smrt u ljude utjerala neizmjernu stravu jer joj nisu znali uzroka ni lijeka, a bolest nije štedjela nikoga.

Sva zla ovoga svijeta
Taj osjećaj da se sve oko čovjeka ruši i da su se na njega sjatila sva zla ovoga svijeta izrazito je upečatljivo opisao splitski kroničar iz 14. stoljeća rodom iz patricijske obitelji Kutej: “Jao, žalosti! Koji bi ljudski um ili koji jezik mogao izraziti i prikazati tako strašne, prebijedne i zlokobne dane nesreće, koji su – zbog brojnih raznovrsnih zlodjela što su ih ljudi počinili protiv Boga – u kratko vrijeme snašli ljudski rod prije i poslije izbijanja strahovite nevolje, početka kuge?

U to je vrijeme okužen zrak postao mračan i pun magle, a mnoge su strane svijeta bila zaražene smrtonosnom bolesti kuge. (...) Kad bi se čovjeku na kojem dijelu tijela pojavio kakav znak žlijezde ili čira, spopala bi ga vrućica s groznicom. (...) Trećega ili četvrtog dana on bi odjednom izdahnuo. Ostali ljudi koji su još bili zdravi, videći u kratkom vremenu tako strašan pomor i smrt mnogih ljudi i ne poznajući tu pošast, od silnog su straha bili kao bez duše i pameti jer su se bojali slične nesreće i mislili da je došao kraj svijeta”.

Trčanje
STIŽE PRAVA ZIMA
Što napraviti da trčanje ostane aktivnost u kojem uživamo, a ne noćna mora
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.