U Bruxellesu je 18. studenog održan Forum o proširenju Europske unije na kojem su sudjelovali predstavnici država kandidatkinja među kojima su bili Srbija, Crna gora, Albanija i Moldavija. Prije početka panela na kojem je sudjelovala predsjednica Narodne skupštine Srbije, Ana Brnabić, za RTL je govorila o ulasku Srbije u EU, te o pitanju nestalih, jednoj od najosjetljivijih tema u odnosima Hrvatske i Srbije. Hrvatska i dalje traga za 1740 nestalih iz Domovinskog rata. Brnabić je, na pitanje o mogućem roku ulaska Srbije u EU, istaknula da napredak ne ovisi samo o Beogradu, nego o spremnosti članica da odobre daljnje otvaranje poglavlja. Navela je primjer klastera 3 naglasivši: "mi smo bili spremni i ispunili sve uvjete za otvaranje klastera 3 još 2021. godine. Sad imamo 5. konstitutivni izvještaj o napretku Europske komisije o Srbiji, koja petu godinu za redom poziva članice da se otvori klaster 3, a on još nije otvoren. Srbija može provoditi reforme, ali je na kraju politička odluka država članica kada će biti spremne i za koga otvoriti vrata EU".
Upitana može li pitanje nestalih usporiti ulazak Srbije, Brnabić je podsjetila na slučaj Sjeverne Makedonije. "Vidjeli smo u slučaju Sjeverne Makedonije da bilo koje bilateralno pitanje, nažalost, može zakočiti ulazak bilo koje države koja želi postati punopravni član EU, što mislim da nije u redu i nije u skladu s europskim vrijednostima jer bilateralna pitanja ne trebaju spriječiti ulazak kandidata u članstvo u EU. Vidjet ćemo hoće li bilateralna pitanja i dalje moći zaustavljati i dalje neke članice da postanu dio EU", rekla je. Govoreći o nestalima, dodala je da obje strane moraju surađivati: "O nestalima — to je pitanje važno i za Hrvatsku i Srbiju i bilo bi važno zajedno raditi na tome. To nije nešto na čemu mora raditi samo Srbija, nego bi i Hrvatska morala biti spremna raditi na tome".
Odgovarajući na navode hrvatskih obitelji nestalih da se dokumentacija nalazi u Srbiji, Brnabić je uzvratila tvrdnjom da i srpske obitelji imaju slične primjedbe. "I obitelji nestalih Srba, koji su živjeli u Hrvatskoj i protjerani iz Hrvatske, također kažu da u mrtvačnicama Zagreba, Osijeka, ali i Rijeke postoje posmrtni ostaci koji tamo desetljećima stoje, koje Hrvatska još nije željela identificirati, ali ono što je moje pitanje, kad pričamo o europskim vrijednostima, otkud Thompsonov koncert u Zagrebu s 400.000 ljudi koji viču 'Za dom spremni'? Kako je moguće da članica EU kao što je Hrvatska nije dozvolila predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću da posjeti Jasenovac kao najveće srpsko stratište — ni kao privatna osoba ni kao državnik, odnosno predsjednik Republike Srbije. To je u suprotnosti s europskim vrijednostima i svakako bih voljela da se te stvari zatvore", rekla je.
Otvori KEKS Pay
Tko bi rekao, Ana ima isto viđenje stvari kao i "naša" ljevica....