Naslovnica Vijesti Hrvatska

'Ne stvaramo jugoslavenski jezik ni jezičnu anarhiju'

Bodrožić: Postoje četiri standardne varijante jezika koje se u svakoj državi mogu imenovati kako te države žele. Ne želimo kršiti Ustav
30. ožujka 2017. u 18:51 187 komentara 6758 prikaza
Ivana Simić Bodrožić
Foto: Petar Glebov/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Nekoliko inicijatora i potpisnika predstavilo je u Sarajevu Deklaraciju o zajedničkom jeziku, koja je i prije ove službene prezentacije izazvala mnogo prijepora i reakcija jezikoslovaca, ali i šire javnosti.

U deklaraciji, koja je dostupna na internetu, ističe se da je jezik koji se koristi u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori zajednički standardni jezik policentričnog tipa, ali je na predstavljanju u Sarajevu više puta ponovljeno da ovdje nije riječ o stvaranju jugoslavenskog ili balkanskog jezika. U dokumentu koji potpisuje veći broj intelektualaca iz spomenutih država navodi se i da inzistiranje na jezičnim razlikama i “nasilnom razdvajanju četiri standardne varijante” dovodi do niza negativnih društvenih pojava. Sarajevski profesor Enver Kazaz to posebno važnim smatra za BiH navodeći da je ambicija ovu inicijativu pretvoriti u model stvaranja interkulturalnih škola u kojima se nastava ne bi odvijala po pojedinim nacionalnim programima.

Identifikacija nacije i jezika

U Sarajevu se prilično blagonaklono gleda na ovakav pristup “našem jeziku” pa je i prezentacija deklaracije protekla “miroljubivo” i uz velik interes medija. Predstavljači, a osim Kazaza to su bili Vladimir Arsenijević, Borka Pavićević, Ivana Bodrožić i Balša Brković, većinu vremena iskoristili su odgovarajući na kritike iz Hrvatske i Srbije, a Bodrožić se na početku obraćanja našalila da nema prevoditelja. Ustvrdila je da mediji mnogo toga pogrešno interpretiraju, a odbacila je i tvrdnje da je ova deklaracija napad na Deklaraciju o hrvatskom jeziku iz 1967. godine.

– Postoje četiri standardne varijante koje se u svakoj državi mogu imenovati onako kako to te države žele. Ako se u 75 posto slučajeva međusobno razumijemo, znači da je riječ o jednoj lingvističkoj osnovici koja je spomenuta u deklaraciji donesenoj prije pedeset godina – ustvrdila je Bodrožić.

Cilj ove deklaracije, kaže, nije kršenje Ustava ni stvaranje jezične anarhije. Postoje jezični standardi i neka tako ostane, poručila je hrvatska književnica.

knjižnica Ante Gugo Antideklaracija ili otvoreno pismo autorima i potpisnicima Deklaracije o zajedničkom jeziku Marko Alerić Marko Alerić: 'Deklaracija je novi pokušaj buđenja ideje jugoslavenstva'

Direktorica Centra za kulturnu dekontaminaciju iz Beograda Borka Pavićević kaže da je greška što se poistovjećuju država i jezik pa čak i religija. Smatra da je identifikacija nacije i jezika proizvela nacionalistički kič.


– Rad na prisvajanju tog identitetskog proizveo je blamažu tih inzistiranja na različitosti tog jezika, a istodobno smo izgubili moć svog jezika. Počeli smo govoriti međunarodnim jezikom, svuda je international, trgovina, biznis. Svuda su nazivi od granice do granice, imate neki postkolonijalni jezik koji je po defaultu – kazala je Pavićević.

Više od 500 potpisnika

Pisac i novinar Balša Brković pozvao je sve da prvo pročitaju tekst deklaracije koja već ima više od 500 potpisnika.

– Čitav spektar reakcija pokazuje da su nacionalisti svih boja znatno iritirani, što je sjajno – rekao je Brković.     

Tekst deklaracije objavljen je na internetskoj stranici  www.jezicinacionalizmi.com 

>> Donosi se Deklaracija o zajedničkom jeziku Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca

>> Ministrica Obuljen Koržinek: Deklaracija o zajedničkom jeziku politička je inicijativa

Ne napadamo hrvatski

U Hrvatskoj se Deklaracija o zajedničkom jeziku smatra napadom na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967. Naprotiv, ove dvije deklaracije u suštini su iste. U deklaraciji objavljenoj prije 50 godina naglasak je na tome da Hrvati svoj jezik mogu zvati hrvatskim, a u našoj deklaraciji navodi se da svatko svoj jezik može nazvati kako želi, rekla je Ivana Bodrožić.

Djeca u BiH u obrazovnom su procesu izložena jezičnom rasizmu do kojeg dovode politički moćnici koji školu vide kao mentalno osnovno, srednje i visoko obrezivanje ili lobotomiju u svrhu formiranja rigidnog koncepta nacionalnog identiteta iz kojeg izbija mržnja. Ova deklaracija pomaže BiH da obrazovni sustav ne bude diskriminacijski i segregacijski, kazao je Enver Kazaz.      

Jezik je u BiH ponajprije političko pitanje

Očito je da će svoju praktičnu primjenu deklaracija imati u BiH, u kojoj se oko naziva i uporabe nacionalnih jezika vode pravne i političke bitke već godinama. U pojedinim dijelovima zemlje u kojoj su formalno službena tri jezika, administrativnim igrama onemogućava se djeci obrazovanje na svom jeziku. Hrvatima se godinama priječi pravo da unutar javnog RTV sustava imaju kanal na hrvatskom jeziku, a u Republici Srpskoj također dugo traje spor oko naziva „bosanski jezik“. Bošnjaci inzistiraju da se njihov jezik naziva tako, dok vlasti u RS-u tvrde da jedan narod ne može svoj jezik poistovjećivati s državom. Među Hrvatima i Srbima postoji mišljenje da je favoriziranje „zajedničkog“ ili bosanskog jezika pokušaj njihove majorizacije te da se koristi za potrebe unitarističkih ciljeva bošnjačke politike.

sas
PREVENTIVA
Liječnik savjetuje: U ovim situacijama je potrebno tražiti drugo mišljenje stručnjaka

A1 izdvaja za Vas

  • apolon:

    Ma želite vi to ... naime stvaranje jednog zajedničkog jezika , to je pra-davni motiv svih jugoslavena zato ste se rado ulovili na prvotnu soft ideju velikosrpskih mislilaca!

  • Burger:

    Ovi iz miješanih brakova su najviše zaraženi jugoslavenstvom

  • apolon:

    Naivno je za očekivati da će zasad time ideje yugovića pre-stati ... neće a zašto? Zato jer je velikosrpska ideja itekako živa i sukladna sa nekim idejama yugovića a yugovići su vrlo dobar alat za širenje spomenutih velikosrpskih ideja ! ... prikaži još!tih velikosrpskih ideja !