Prva procjena gospodarskog rasta u drugom ovogodišnjem tromjesečju donijela je jednu odličnu i jednu lošiju vijest.
Međugodišnja stopa rasta od 16,1 posto najveća je u Hrvatskoj u posljednjih četvrt stoljeća, te peta najveća u EU. Loše je što je, prema dosad objavljenim podacima, Hrvatska ostala jedina članica EU kod koje je ekonomska aktivnost u drugom tromjesečju usporila u odnosu na prvo tromjesečje 2021. godine i to nitko nije očekivao.
Usporedbe radi, europsko je gospodarstvo u tom razdoblju ubrzalo solidnih 2 posto, turističke zemlje iz mediteranskog bazena oko tri posto, dok je Hrvatska zabilježila pad od 0,2 posto. To je na neki način zasjenilo impresivni rast od 16 posto, koji, međutim, još uvijek nije dovoljan da bi se nadoknadili gubici iz 2020. godine.
Premijer zadovoljan
Zrinka Živković-Matijević, analitičarka RBA, pojašnjava kako bi se usporavanje dinamike oporavka moglo objasniti zatvaranjem glavnine negativnog jaza u odnosu na pretpandemijsku razinu, rastom broja COVID-19 slučajeva tijekom proljeća te posljedičnom neizvjesnošću. Kako je vrhunac turističke sezone u srpnju i kolovozu prošao iznad svih očekivanja, za očekivati je da se usporavanje nije prenijelo na treći kvartal. Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta, ističe da još jedan podatak upućuje na oprez.
– Međugodišnji podaci su problematični zbog niske osnovice u prošloj godini, dok indikator u odnosu na prethodni kvartal više govori o nadolazećoj dinamici. S jedne strane možemo biti zadovoljni zbog visoke međugodišnje stope rasta od 16,1 posto, ali ima signala koji nisu dobri. Kretanje bruto dodatne vrijednosti pouzdanije oslikava stvarnu dinamiku gospodarstva, a bruto dodana vrijednost nije rasla 16, već 13,5 posto. Razlika je došla iz povećanja poreznih prihoda, bolje naplate PDV-a, povećanja trošarina, pa i inflacije – ističe Lovrinčević.
Premijera Andreja Plenkovića jučer nisu mučile te finese te je sa sjednice Vlade poručio da rast BDP-a na godišnjoj razini iznad 16% pokazuje da je gospodarstvo na putu još bržeg oporavka od naših očekivanja, što je potvrda da je hrvatska Vlada dala snažan odgovor na krizu i osigurala gospodarsku stabilnost u pandemijskim uvjetima.
– Činjenica da je danas veći broj zaposlenih nego prije COVID-19 krize potvrđuje da smo iz faze očuvanja radnih mjesta prešli u fazu kreiranja novih radnih mjesta. Hrvatski pristup balansiranja mjera za očuvanje i zdravlja ljudi i gospodarstva pokazao se djelotvornim i sudeći po rezultatima turističke sezone koji su iznad svih očekivanja – istaknuo je premijer Plenković, uz najavu da će Vlada biti posvećena provedbi reformi, ostvarenju investicija iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te obnovi potresom stradalih područja.
Ministar financija Zdravko Marić najavljuje da će korigirati procijenjenu stopu rasta za ovu godinu naviše, tako da će se i država vjerojatno približiti procjenama o godišnjem rastu oko 6 posto. Marić kaže da je naplata PDV-a bolja nego 2019. godine pa bismo, ukupno gledajući, ostvarenje iz te godine mogli dostići prije kraja iduće godine.
Kako su rasli ostali
Glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca Iva Tomić također je zadovoljna što su gotovo sve sastavnice BDP-a, kako na rashodnoj tako i na prihodnoj strani, rasle u odnosu na drugo tromjesečje 2019. godine, što je dodatna potvrda da se nalazimo u razdoblju velikog oporavka.
Jedino turizam na rashodnoj strani te određene uslužne djelatnosti uz smještaj i ugostiteljstvo na prihodnoj još uvijek zaostaju za istim razdobljem iz 2019, što govori da rast gospodarstva nije posljedica samo niske baze iz koronavirusom obilježene 2020., nego da bi, nada se Tomić, rast mogao biti održivijeg karaktera.
– S druge strane, iako se očekivalo određeno usporavanje u odnosu na prethodno tromjesečje, negativna stopa promjene sezonski prilagođenog BDP-a u iznosu od -0,2% , koja dolazi nakon tri uzastopna tromjesečja s pozitivnom stopom promjene u odnosu na prethodno razdoblje, poziva na određeni oprez. Određeni inflatorni pritisci, uz moguće ponovno razbuktavanje epidemije, mogli bi dodatno usporiti oporavak. Međutim, ipak očekujemo kako će se razine cijena stabilizirati, a nadamo se i da neće doći do ponovnih ograničenja rada. Kad bi do toga ipak došlo, nužno je da, kao i do sada, bude praćeno mjerama pomoći gospodarstvu tako da se ne ugrozi započeti oporavak – zaključuje Tomić.
Inače, međugodišnje stope rasta sastavnica BDP-a su impozantne, turizam je u plusu 56 posto, robni izvoz 35 posto dok je stopa rasta uvoza bila nešto blaža (30 posto). Potrošnja kućanstva skočila je više od 18 posto, slično kao i investicije što je sve skupa donijelo najveću stopu rasta na kvartalnoj razini u posljednjih 25 godina.
Ostale su mediteranske ekonomije ipak imale više stope rasta, Španjolska oko 20 posto, Francuska blizu 19, Italija nešto više od 17, a ugodno iznenađenje priredila je i Mađarska gdje je rast bio gotovo 18 posto. Sve su one imale i solidno ubrzanje u odnosu na prethodni kvartal, gdje smo ostali jedini gubitnici.
Ostale tranzicijske zemlje ubrzale su rast u odnosu na prethodno tromjesečje od 0,4 posto u Bugarskoj, 1,8 posto u Rumunjskoj, 2 posto Slovačkoj 2 posto do 2,7 posto u Mađarskoj.
VIDEO Milanović: Mjere više nemaju smisla, ja bih radio kao Švedska
Da smo prvi na svijetu po svemu opet bi se našli oni koji bi kritizirali da ne valja.