Sjeverna Koreja više ne želi ujedinjenje s Južnom. Zatvorena država uklonila je iz ustava sve referencije na ponovno ujedinjenje dviju država u jednu, prema dokumentu koji je predstavljen zapadnim medijima u Seulu. Riječ je o jednoj od prijelomnih točaka u povijesti odnosa između dvije zemlje koju obuhvaćaju jedan narod, ali su se zbog povijesnih okolnosti odvojile i međusobno zaratile prije više od 70 godina.
Sjeverna i Južna Koreja razdvojene su tijekom Drugoga svjetskog rata, a 1948. formirane su dvije države, ona na jugu pod američkim patronatom i sjeverna pod sovjetskim. Dvije su države vodile rat između 1950. i 1953. te su postale zakleti ideološki protivnici, ali kako je riječ o jednom narodu, obje su svih ovih godina zapravo tvrdile da se žele jednog dana ponovno ujediniti, kada dođe vrijeme za to. Službena politika Sjeverne Koreje tako je od 1948. ujedinjenje dviju država proklamirala kao nacionalni cilj. Naravno, svaka od dvije Koreje željela je da do ujedinjenja dođe pod njezinim uvjetima, ili barem u sklopu širokog kompromisa.
No, tomu više nije slučaj, od ove godine. Na tiskovnoj agenciji južnokorejskog ministarstva ujedinjenja u Seulu ministar je predstavio dokument koji pokazuje da Sjeverna Koreja od ožujka ove godine službeno tvrdi da, osim s Kinom i Rusijom, graniči i s “Republikom Korejom” na jugu, koristeći tako službeno ime svoje bratske, a istovremeno i suparničke zemlje. Sjeverna Koreja također je drugačije titulirala svojeg lidera Kim Jong-una, definirajući ga kao šefa države, umjesto kao “vrhovnog vođu”, kako je to bilo dosad. Tek treba vidjeti hoće li ova promjena u tituli neprijepornog diktatora također donijeti neku promjenu.
Iako je Sjeverna Koreja uklonila ponovno ujedinjenje kao cilj svoje države, to ne znači da se nužno radi o lošoj vijesti za mirovne napore na Korejskom poluotoku. Naime, južnokorejski politolog Lee Jung Chul rekao je kako bi nova politika zapravo mogla stvoriti osnovu za “miroljubivu koegzistenciju” između dvije korejske države, i da bi moglo sugerirati da Pyongyang zapravo želi izbjeći konfrontaciju u idućem periodu.
Kim Jong-un posljednjih je godina zaoštrio svoju retoriku prema južnom susjedu nazvavši 2023. Južnu Koreju “glavnim neprijateljem” te je naredio rušenje spomenika u čast budućeg ponovnog ujedinjenja koji je bio postavljen u glavnom gradu. Zatim je 2024. naredio donošenje ustavnog amandmana koji Južnu Koreju opisuje kao “primarnog suparnika i nepromjenjivoga glavnog neprijatelja”, proklamirajući pritom da je sjevernokorejski teritorij odvojen od južnokorejskoga.
Razvoj odnosa između dvije zemlje pomalo podsjeća na Istočnu i Zapadnu Njemačku tijekom hladnog rata. Nakon što su one razdvojene u 1940-ima, najprije su obje i u ustavu polagale pravo na cijeli njemački teritorij želeći se ponovno ujediniti, samo pod različitim uvjetima. No, dok je Zapadna Njemačka nastavila do kraja hladnog rata Istočnu Njemačku gledati kao na budući dio svojeg teritorija te ju je na kraju i integrirala 1990., komunistička Istočna Njemačka od amandmana na ustav iz 1974. krenula je u suprotnom smjeru. Tada je započela sa stvaranjem posebnog identiteta brišući referencije na zajedničku njemačku naciju. Čini se da je tim putem krenula i Kimova Sjeverna Koreja.
Družio sam se s bivšim kanibalima, Sjeverna Koreja srušila je sve moje predrasude
Otvori KEKS Pay
