“Stavovi i mišljenja zapadnih zemalja o predsjedničkim izborima u Siriji za mene ništa ne vrijede jer me nije briga što misli Zapad, već što misli moj narod. Zapad je licemjeran. U ime demokratizacije Sirije financirao je i naoružavao teroriste te ih slao da ubijaju sirijski narod, uništavaju našu kulturu i civilizaciju i razore naše zajedništvo, a sada bi nam dijelilo lekcije o demokraciji”, kazao je 55-godišnji sirijski predsjednik Bashar al-Assad nakon što je, u pratnji svoje supruge Asme, jučer glasao u gradu Dumi udaljenom 10 kilometara od središta Damaska.
Kontrolira 70% teritorija
Assad je odgovorio na optužbe svojih oponenata (SAD-a, Francuske, Velike Britanije i Njemačke) koji tvrde da su izbori prijevara te da nisu ni slobodni ni pošteni, dijelom i zato što su održani na 70 posto teritorija Sirije koja je pod kontrolom režima. Veliki broj sirijskih izbjeglica u Libanonu, Jordanu i Turskoj već je glasao jer izvan Sirije glasanje traje tjedan dana. Slučajno ili ne, Assad je glasao u Dumi koja je postala simbol otpora nakon što su Francuska i SAD, na temelju lažnog izvješća Bijelih kaciga o kemijskom napadu režima na taj grad, bombardirale Siriju.
Isto tako, Duma je godinama bila jedno od najvećih uporišta oružanih skupina u Istočnoj Guti u Damasku, a vladine snage su ponovno uspostavile kontrolu nad tim gradom u proljeće 2018. Od ranih jutarnjih sati tisuće Sirijaca preplavile su birališta kako bi glasale za predsjednika države. Uz aktualnog predsjednika Bashara al-Assada, Ustavni sud prihvatio je još dvije kandidature: Abdulaha Saluma Abdulaha i Mahmuda Ahmada Maraja. Jedan od protukandidata aktualnog predsjednika Assada je Ahmad Maraj iz Damaska, opozicionar koji želi demokratske promjene bez nasilja, dok je drugi protukandidat Salum Abdulah prethodno bio ministar i zastupnik u parlamentu. Izborni zakon uvjetuje da kandidati za predsjednika mogu biti samo osobe koje u Siriji žive najmanje posljednjih 10 godina, što isključuje sve oporbenjake u egzilu.
Pod sloganom svoje kampanje, “Radom do nade”, Assad ide po četvrti sedmogodišnji mandat, a očekuje se da će dobiti više od 90 posto glasova. Sirija je ušla u 11. godinu građanskog rata, a iako je većina teritorija pod kontrolom Assada, rat još nije okončan jer uz provinciju Idlib u kojoj se nalazi mnogo džihadista, Turska kontrolira veliki dio teritorija na sjeveru Sirije koji je bio pod kontrolom kurdskih snaga, kao i SAD-a koji ima i svoju vojnu bazu blizu granice s Irakom. Za rat koji je dosad odnio više od 400 tisuća života i raselio više od osam milijuna Sirijaca, nitko ne zna kada će i kako završiti jer svjetske i regionalne sile još slažu svoje ratne križaljke. Sirijci će glasanjem iskazati odanost sadašnjem predsjedniku Assadu koji je, bez obzira na sve, uspio očuvati cjelovitost Sirije. Početkom rata izvještavao sam iz Sirije i sa sigurnošću mogu reći da su Sirijci bili podijeljeni oko predsjednika Assada, pa čak i da je polovica bila protiv njega.
Saudijci o demokraciji
Međutim, pojavom tzv. Islamske države, koja je nemilosrdno ubijala i terorizirala neistomišljenike, Sirijci su stavljeni pred zid i imali su malo izbora, ili prihvatiti zapadnu “demokraciju” u kojoj bi dominirao ISIL ili “diktatora” Assada koji je svim Sirijcima, bez obzira na vjeru i naciju, jamčio jednaka prava. Redovitim održavanjem izbora Assad pokazuje da sirijske institucije funkcioniraju unatoč olujnim vremenima u kojima je sirijska ekonomija u kolapsu, obnova košta više od 960 milijardi eura, a zemlja je i pod velikim međunarodnim sankcijama zbog kojih, prema podacima UN-a, više od 80 posto sirijskih građana živi u siromaštvu.
Zbog takve situacije, mnogi izbjegli Sirijci ne žele se vratiti u Siriju jer ondje nema posla niti perspektive za život pa radije ostaju u izbjegličkim kampovima u Libanonu, Jordanu i Turskoj gdje mogu barem nešto zaraditi, a dobivaju i humanitarnu pomoć, što Assad smatra dijelom zapadne politike – osiromašiti zemlju kako bi se ispraznila.
Bashar al-Assad, oftalmolog po struci koji je školovanje završio u Francuskoj, prvi je put izabran za predsjednika na referendumu održanom 2000. , nakon smrti njegova oca Hafeza koji je Sirijom vladao 30 godina. Saudijci o demokraciji Zanimljivo je da najviše kritika na izbore u Siriji dolazi iz zemalja Zaljeva, koje su stvorile, financirale i naoružavale ISIL. Tragikomično je u medijima u S. Arabiji, Emiratima, Bahreinu..., najvećim saveznicima SAD-a, čitati da su ti izbori nedemokratski te da će na vlasti ostati diktator, kao da u tim zemljama cvate demokracija, pogotovo u Saudijskoj Arabiji gdje novinare ubijaju, komadaju i rastapaju u kiselini.
ČESTITAM OD SRCA.