Naslovnica Vijesti Hrvatska

Arbitražni sud objavio kako treba izgledati granica na Piranskom zaljevu

Junction će biti širok oko 2,5 nautičkih milja i bit će spojen na granicu
29. lipnja 2017. u 15:25 411 komentara 158115 prikaza
Pogledajte galeriju 1/4

Gilbert Guillaume, predsjednik Arbitražnog suda u Den Haagu, danas je objavio odluku o teritorijalnom sporu Hrvatske i Slovenije na moru i kopnu. Tijekom izlaganja su između ostalog prikazane i karte predložene granice između Hrvatske i Slovenije u Piranskom zaljevu, a prema kojoj većina zaljeva pripada Sloveniji. Pokazano je i mjesto takozvanog junctiona, koji bi trebao biti širok 2,5 nautičkih milja te će povezati slovenske vode s međunarodnim. Predstavnici Hrvatske nisu bili u sudnici, sukladno odluci Hrvatskog sabora iz srpnja 2015. o povlačenju iz arbitraže zbog "teške povrede arbitražnog postupka".

Marija Pejčinović Burić PEJČINOVIĆ BURIĆ 'Arbitraža je kompromitirana, Hrvatska neće biti na izricanju presude'

U nastavku pratite tijek događaja:

16.35 - Premijer Andrej Plenković rekao je da je prva i glavna poruka Vlade da nas današnja odluka ni na koji način ne obvezuje niti namjeravamo primjenjivati njen sadržaj. Na pitanje kako će Hrvatska odgovoriti ako Slovenija krene primjenjivati odluku rekao je da ne očekuju jednostrane poteze te da Hrvatska ima načine da štiti svoj teritorij i svoje interese. Više čitajte ovdje.

16.25 - Bivši ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier nakon arbitražne odluke o granici sa Slovenijom poručuje kako ta odluka nije bitna, te kako je za Hrvatsku ključan trenutak bio 2015. kada je Sabor naložio Vladi da se u skladu s Bečkom konvencijom povuče iz arbitraže jer je bila kompromitirana, odnosno Slovenija ga je prekršila i kontaminirala tako da se nije moglo nastaviti s procesom. Više čitajte ovdje.

16.20 - Svjesni smo odluke Stalnog arbitražnog suda  o odluci arbitražnog vijeća u arbitraži između Hrvatske i Slovenije, poručili su danas iz američkog veleposlanstva u Zagrebu, odmah nakon čitanja odluke. I Sloveniji i Hrvatskoj smo jasno kazali da ne zauzimamo strane u ovom sporu. Na dvjema je državama, objema članicama Europske unije i saveznicama u NATO-u, da razriješe to bilateralno pitanje i uvjereni smo da će u tome uspjeti. Potičemo obje strane da brzo rade kako bi došli do rješenja, kažu. Više čitajte ovdje.

15.37 - Trošak arbitraže jednako snose obje strane.

15.35 - Tribunal je odredio i režim koji treba jamčiti integritet teritorijalnog mora, ali i slobodu komunikacije Slovenije s otvorenim morem. Ključno je da na području junctiona postoji sloboda komunikacije neprekinutog pristupa za Sloveniju, uključujući njezino teritorijalno more i zračni prostor - sloboda navigacije, nadlijetanja, polaganja podvodnih kabela i cjevovoda i drugih prava uređenih međunarodnim pravom. Pravo komunikacije na području junctiona ne može se ukinuti ni pod kojim okolnostima. Tribunal smatra da je pošteno prema Hrvatskoj da može usvojiti regulativu koja se odnosi na nehrvatske brodove i letjelice na području junctiona. Neophodno je da junction bude područje gdje Hrvatska ima pravo reagirati na zahtjev diplomatskog časnika ili zapovjednika broda za pomoć od strane hrvatskih vlasti.

15.24 - Trenutačno nema mjesta gdje je teritorijalno more Slovenije izravno spojeno na otvoreno more, rekao je Guillaume. Tribunal ima dužnost odrediti slovenski junction. Tribunal odlučuje da je junction između slovenskog teritorijalnog mora i otvorenog mora područje gdje brodovi i zrakoplovi uživaju ista prava od strane Slovenije, kao što ih uživaju na otvorenom moru. Junction će biti širok oko 2,5 nautičkih milja i bit će spojen na granicu.

 | Autor :

15.20 - Po pitanju junctiona Slovenije: Tribunal je zaključio da na Sredozemlju nema područja gdje bi se moglo primijeniti režim otvorenog mora. To su znale i strane koje su pozvale Tribunal da more izvan unutarnjih voda smatra teritorijalnim međunarodnim vodama.

Strane su podijeljene po terminu junctiona - znači li to da mora postojati veza s otvorenim morem ili da to znači ne fizički kontinuitet, nego da treba postojati neprekinuti pristup između otvorenog mora i slovenskih voda, kao što želi Hrvatska. Tribunal smatra da riječ junction ima posebno značenje i konotaciju u standardnom rječniku engleskog jezika. Temeljno značenje je mjesto gdje se spajaju dvije ili više stvari, npr. ceste, rijeke, pruge... Rječnici ne pružaju dokaze da junction znači smjer kao što tvrdi Hrvatska. Dakle, Tribunal zaključuje da junction označava fizičku lokaciju između dva ili više područja, a u ovom slučaju Tribunal definira tu riječ kao vezu između teritorijalnog mora Slovenije i područja izvan teritorijalnog mora Hrvatske i Italije. Tribunal također smatra da se junction može smatrati kao doslovno geografska linija ili područje, primjerice junction između Atlantika i Sredozemlja je na području Gibraltara. Dakle, može biti riječ o liniji ili o području.

15.13 - Tribunal je i objavio karte predložene granice na moru:

granica | Autor :

15.00 - Tribunal smatra da je Slovenija patrolirala područjem s dva plovila i da je uspostavljena crta između opservatorija i slovenskih vlasti, a barem u dvije prilike slovenske vlasti su privukle pozornost hrvatskih na rizik ilegalne migracije s njihove obale i tražile su aktivnost i djelovanje po tom pitanju. Hrvatska je predala dokaze koji utvrđuju da je umaška policija isto tako patrolirala ovim područjem. Hrvatska spominje pomorsku nesreću iz 1973. s talijanskim tankerom koji se nasukao na hrvatskoj obali u zaljevu. Hrvatska je također navela da su plovilo pregledale hrvatske vlasti i da je naredba vlasniku broda da se makne iz zaljeva bila izdana od strane hrvatskih vlasti te da je Hrvatska pokrenula postupak uklanjanja nafte iz broda. Nema sumnje da se nesreća dogodila u dijelu zaljeva na koji Hrvatska polaže pravo, ali Tribunal je zaključio da je nesreća prvo detektirana od strane slovenskih vlasti. Tri tjedna nije bilo učinjeno ništa da se eliminira opasnost onečišćenja, a na inicijativu Slovenije održan je sastanak o mjerama koje treba poduzeti. Odmah nakon toga nafta i sedimenti su uklonjeni i to je učinila brodica policije iz Kopra. Dakle, nesreća se dogodila u neposrednoj blizini hrvatske obale, a mjere su poduzele obje strane. To pokazuje da je u to vrijeme slovenska policija bila aktivnija u zaljevu od hrvatske policije i da je bila puno više angažirana u sprečavanju onečišćenja. Tribunal smatra da je Hrvatska pri uspostavi hrvatskog pojasa priznala da nema ekskluzivno pravo jurisdikcije nad cijelim zaljevom, no Hrvatska nije provodila jurisdikciju nad cijelim područjem jugozapadnim zaljeva, pa Tribunal smatra da delimitacija mora slijediti liniju između linija koje su predložile strane. Ta linija treba spojiti kraj kopnene granice na ušću Dragonje do točke na kraju zaljeva koja je trostruko na većoj udaljenosti od Rta Madona. Tribunal smatra da bi to trebala biti granica, rekao je Guillaume. 

14.48 - Sada je na redu Piranski zaljev. Slovenija tvrdi da je zaljev imao status unutarnjih voda Slovenije prije raspada Jugoslavije. UN-ova konvencija o pravu mora ne isključuje mogućnost zajedničke granice više država. Slovenija tvrdi da su granice u tom zaljevu u skladu s tim principima koje idu u korist Sloveniji za područje cijelog zaljeva. Hrvatska osporava tvrdnje Slovenije i tvrdi da zaljev nikada nije bio i ne može biti područje međunarodnih voda, to su bile teritorijalne vode Jugoslavije, rekao je Guillaume.

Tribunal je razmatrao je li se zaljev sastojao od unutrašnjih voda prije raspada Jugoslavije. Prije raspada obala je bila unutarnja voda Jugoslavije. Tribunal zaključuje da je 1987. Jugoslavija donijela zakon u pogledu obalnog područja, prema tome zaljev nije unutar unutarnjih voda, no Hrvatska tvrdi da Jugoslavije nikad nije povukla granicu koja zatvara zaljev i nikada nije izdala službenu kartu i prema Hrvatskoj stoga zaljev nikada nije postao područje unutarnjih voda. Suprotno hrvatskim tvrdnjama, Ženevska konvencija nije iznijela zahtjeve za tiskanje takve karte. Isto tako u ovom slučaju nema sumnje da se ne možemo prikloniti ovim tvrdnjama Hrvatske, rekao je Guillaume. Stoga Tribunal zaključuje da je 1991. proglašavanjem nezavisnosti Slovenije i Hrvatske zaljev bio unutarnje vode Jugoslavije. Tako je nastavljeno i nakon 1991. s prethodnim granicama. Raspad i prijenos prava na države nije zahtijevao promjenu tog statusa. Strane se slažu da nije bilo formalne podjele zaljeva između republika prije raspada i nijedna država nije dobila pravo vlasništva. Slažu se i da nije uspostavljeno zajedničkog pravo upravljanja zaljevom.

14.33 - Tribunal je razmotrio i zahtjev Hrvatske da nijedan slovenski entitet ne smije ostati u postrojenju na Svetoj Geri u hrvatskoj općini koja se tamo nalazi. Tribunal zaključuje da je to dio hrvatskog teritorija, ali nema jurisdikciju da odgovori na ovaj zahtjev u pogledu slovenskog civilnog i vojnog osoblja na tom području.

14.25 - U pogledu regije Mura, Tribunal zaključuje da se općenito međunarodna granica poklapa s katastarskim granicama. Također smatra da je ustav iz 1931. Kraljevine Jugoslavije, na koji se Slovenija pozvala, nije definirao granicu između Drave i Save, nego je u to vrijeme granica Badovine bila vanjska granica periferijalnog distrikta Badovine, koja još uvijek odgovara katastarskoj granici, rekao je Guillaume. U slučaju Murskog Središća, Tribunal zaključuje da je granica na sredini rijeke Mure.

14.13 - Guillaume čita odluku u pogledu kopnene granice.

- Tribunal razmatra pravo koje određuje granicu. U ovom slučaju stranke su se složile da granicu treba utvrditi prema međunarodnom pravu. Taj sporazum ima neposredne posljedice. On definira dužnosti Tribunala, on nema niti pravo niti pravnu moć da odluči o granici osim toga da primijeni pravila i načela međunarodnog prava - rekao je, dodajući da Tribunal odluku donosi s pravnog, a ne povijesnog ili političkog stajališta.

14.10 - Nakon prvog proceduralnog sastanka, države su izmijenile svoja stajališta tri puta i to je sve popratilo 3000 dokumenata i karata. 2013. je održano i ročište u Palači mira tijekom kojeg su obje strane iznijele stajališta. Tribunal je donio odluku na temelju tih materijala, rekao je Guillaume.

14.05 - Počelo je čitanje odluke. Gilbert Guillaume čita detalje iz arbitražnog sporazuma iz 2009. godine.

13.48 – 24ur navodi kako bi prema neslužbenim informacijama ishod arbitraže trebao biti povoljan za Sloveniju.

13.25 – SDP-ov saborski zastupnik Orsat Miljenić (SDP) rekao je u četvrtak da je Slovenija iskompromitirala arbitražni postupak istaknuvši da trebamo poduzeti kontramjere ako Slovenija bude poduzimala mjere suprotne hrvatskim interesima.

"Ako oni budu poduzimali bilo kakve mjere koje su suprotne hrvatskim interesima, onda od sadašnje hrvatske Vlade očekujem, i kao opozicija ćemo ih podržati i inzistirat ćemo na tome, da poduzmemo kontramjere. Ali to je loše", rekao je Miljenić novinarima u Hrvatskom saboru. No smatra da Slovenija neće raditi protiv svojih interesa i protiv Hrvatske poduzimati neke mjere.
Smatra da će i Slovenija shvatiti da nam ne mogu nametnuti rješenje, da nas ne mogu ucjenjivati Schengenom, jer ako nas budu time ucjenjivali, onda ćemo mi njih nečim drugim.

Pozvao je Sloveniju da napravi korak unatrag, da sagledaju svoje ponašanje, uvide da su sami iskompromitirali mehanizam na kojem su inzistirali i povuku se iz toga.

Miljanić je negativno odgovorio na novinarski upit ima li Slovenija argumente za tužbe protiv Hrvatske. "Ne, jer smo mi izašli iz sporazuma i to smo napravili sukladno proceduri koja za to vrijedi. Svatko može svakoga tužiti i izgubiti. To će se i njima dogoditi. Sloveniji se dosta često događa da gubi na međunarodnim sudovima", rekao je.

Bulj: Hrvatska ne smije prihvatiti presudu Arbitražnog suda

Da Hrvatska ne smije prihvatiti presudu Arbitražnog suda, smatra i Mostov saborski zastupnik Miro Bulj rekavši da se nije štitio nacionalni interes još od  sporazuma Račan – Drnovšek i bivših HDZ-ovih vlada, a u cilju ulaska Hrvatske u EU.

"Nismo poštivali pravne postupke već arbitražu koja je očito koruptivna i koja će nanijeti štete Hrvatskoj. Hrvatska treba štititi svoj interes, prije svega i zbog strateškog interesa riječke luke", kazao je.

13.15. – Švedski političari i aktualni predsjedatelj Europskog vijeća za vanjske odnose Carl Bildt, na svom je Twitteru objavio kako će međunarodna zajednica snažno podržati zaključak arbitraže. 

12.35 – Iz veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj jučer su nam, na naš upit je li njihov stav u vezi s graničnim sporom i arbitražom Hrvatske i Slovenije još uvijek takav da je “na dvjema državama, objema članicama Europske unije i saveznicama u NATO-u, da razriješe to bilateralno pitanje” te da “bi ohrabrili obje države da se dogovore oko najboljeg rješenja", odgovorili: – Da, to je još stav veleposlanstva. Prvi put su taj stav iznijeli dan nakon izbijanja arbitražnog skandala 2015., također na upit Večernjaka. U međuvremenu su i iz američkog veleposlanstva u Ljubljani u prosincu 2016. poručili kako je rješenje bilateralnih sporova između članica EU i NATO-a odgovornost dviju vlada te da je SAD uvjeren da će pronaći rješenje.

Više pročitajte OVDJE

12:30 – U 17.00 sati na Trgu maršala Tita Zoran Milanović dat će svoju izjavu vezanu uz međunarodni spor Hrvatske i Slovenije te odluke Arbitražnog suda. 

11.40 – I Njemačko veleposlanstvo u Zagrebu komentiralo je skorašnju odluku arbitražnog suda o hrvatsko-slovenskom međunarodnom sporu. 

„Međunarodno arbitražno sudstvo vrijedan je instrument međunarodnog prava te igra važnu ulogu u rješavanju međudržavnih sporova. U vezi s jednim bilateralnim pitanjem, Slovenija i Hrvatska su se zajedno podvrgnule međunarodnom arbitražnom postupku sporazumom od 4. studenoga 2009. godine. Stoga je, posve neovisno o sadržaju odluke, s gledišta njemačke vlade važno načelo međunarodnog prava da se odluke arbitražnih sudova moraju poštivati te da ih stranke moraju implementirati. Očuvanje integriteta međunarodnog sudstva u zajedničkom je interesu svih država. Države članice Europske unije u tome moraju prednjačiti dobrim primjerom.“

Savudrijska vala PORUKA HRVATSKOJ Njemačka poručuje: 'Arbitraža se mora poštovati. Članice EU trebaju biti dobar primjer'

11.30 – Predsjednik HSU-a Silvano Hrelja rekao je u četvrtak kako, bez obzira na to kakva bila presuda Arbitražnog suda, očekuje da se ne dižu tenzije oko toga i da se ni s Hrvatske ni sa Slovenske strane ne stvaraju euforična raspoloženja.

"Nakon presude, kakva god ona bila, trebalo bi očekivati da se ne dižu tenzije oko toga i da se ne stvaraju euforična raspoloženja ni s jedne niti druge strane. Dizanje tenzija koristi samo političkim elitama u jednoj i u drugoj zemlji, a to ne koristi građanima koji tamo žive ", kazao je Hrelja novinarima u Hrvatskoj saboru upitan o presudi Arbitražnog suda koja se očekuje poslijepodne.

Dodao je i da je u ovom slučaju i osobno opterećen jer mu teta živi u Piranu.

Smatra i da se ne može očekivati da će netko agresivno provoditi presudu Arbitražnog suda, ma kakva ona bila. Apeliravši na razum ma što se dogodilo, Hrelja je ocijenio kako je "sjesti i razgovarati" najbolji lijek za to.

10.43 – Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar (HNS) izjavio je u četvrtak, vezano za presudu Arbitražnog suda, da neće biti incidenata sa slovenske strane, a ako ih i bude, Hrvatska ima stabilnu Vladu kako bi mogla rješavati sve probleme.

"Neće biti incidenata, zato imamo stabilnu Vladu kako bismo mogli rješavati sve probleme koji bi se eventualno mogli dogoditi", rekao je Štromar novinarima uoči Vladine sjednice.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić (HDZ) rekao je da zapravo ne očekuje ništa od presude. "Ono što su počinili u postupku naši susjedi nešto je što mi ne možemo prihvatiti i za nas današnja presuda ne znači ništa". Na pitanje očekuje li neke incidente, rekao je: "Ne, naravno da ne, mi imamo dobrosusjedske odnose i nastavit ćemo ih i dalje razvijati".

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, upitan što očekuje od arbitraže, kratko je rekao "vidjet ćemo", dok je ministar turizma Gari Cappelli rekao da razmišlja isto kao predsjednica i premijer.

Arbitražni sud tijekom popodneva objavljuje presudu o graničnom sporu Hrvatske i Slovenije. Hrvatska se iz arbitraže povukla jer je smatra nepovratno kontaminiranom teškom slovenskom povredom arbitražnog postupka. Službeni Zagreb nikakvu presudu neće priznati i neće imati svoga predstavnika u sudnici.

10.30 – Kao što znate, danas se objavljuje odluka o arbitraži sa Slovenijom. Za nas je taj arbitražni proces zbog krivnje Slovenije i kompromitiranja od njihove strane nevažeći. Poštujemo arbitražu, ali ne prihvaćamo takve uvjete i njihove postupke. Kakva god bila današnja presuda, Hrvatska njome neće biti obvezana niti na bilo koji način. Donijeli smo vrlo jasnu i čvrstu odluku da ne prihvatimo odluku presude o arbitraži, zaključio je Plenković na sjednici Vlade.

Više pročitajte OVDJE. 

10.20 – Veliko uzbuđenje koje potiču mediji i politika vlada od jutros u Sloveniji u očekivanju objave presude Arbitražnog suda o graničnom prijeporu s Hrvatskom.

Slovenska televizija, koja je pojačala svoju ekipu izvjestitelja iz Haaga, gdje će popodne odluku arbitara pročitati predsjednik arbitražnog sudišta Gilbert Guillaume, prenosit će događaje iz Haaga u izravnom prijenosu, a svi javni servisi očekuju i vijesti svojih posebnih izvjestitelja "s terena", odnosno iz pograničnih krajeva prema Hrvatskoj te iz Zagreba, Bruxellesa i europskih prijestolnica.

Kako je danas u svojim jutarnjim vijestima objavila Slovenska televizija, Ljubljana u vezi s presudom očekuje i stajalište Europske komisije, odnosno njenu  potporu svom stavu da će arbitražna odluka biti obvezujuća i za Hrvatsku, iako je ona iz procesa arbitraže izašla te da će Zagreb biti označen kao onaj koji krši međunarodno pravo.
Slovenski javni servisi ističu kako će presuda nakon 26 godina donijeti pravno obvezujuću odluku o granici na moru i kopnu, da će to biti "konačno" i povijesno rješenje.

Njime će prvi put poslije 1991. biti "zaokružena slovenska državnost", navela je Slovenska televizija.
Iako u sudnici Stalnog arbitražnog suda (PCA) u Haagu neće biti hrvatskih predstavnika, slovenske radio i televizijske postaje navode kako je znakovito da će se u njoj naći predstavnici 15-ak drugih država te slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec na čelu izaslanstva u kojemu su slovenski odvjetnici i pravni stručnjaci koji su se bavili arbitražom.

Iako će presuda o graničnom prijeporu biti pročitana popodne, o njoj će slovenska vlada, navode, biti informirana i ranije, pa će premijer Miro Cerar u 13 sati otvoriti izvanrednu sjednicu vlade, a kasnije se sastati i s liderima svih političkih stranaka u parlamentu, te zatražiti jedinstvo u nastupima i izjavama.

Iako je osobno sklon da otiđe u Dubrovnik na Dubrovnik summit koji upravo započinje, slovenski predsjednik Borut Pahor – koji je 2009. godine kao premijer potpisao arbitražni sporazum uime Slovenije – o tome još nije donio konačnu odluku i konzultirat će se s premijerom Cerarom, objavili su slovenski mediji, pojačavajući dramatični učinak.

Noćno jako nevrijeme, koje je u Sloveniji izazvalo dosta štete, prvi je put u zadnjih sedam dana vijest o arbitraži smijenilo s prvog mjesta novosti o kojima su javljali mediji.

Plenković: Arbitraža je kompromitirana i kontaminirana

Hrvatski sabor krajem srpnja 2015. donio je odluku o povlačenju iz arbitražnog sporazuma koji su dvije zemlje potpisale 2009., a Sloveniji predložio da počnu pregovori o alternativnom rješavanju spora.

Zagreb je tada ocijenio da je arbitražni proces nepovratno kompromitiran nakon što je otkriveno da su se slovenski predstavnik u arbitražnom sudu Jernej Sekolec i djelatnica slovenskog ministarstva vanjskih poslova Simona Drenik dogovarali o iznošenju slovenskih argumenata i lobiranju kod drugih arbitražnih sudaca. I Sekolec i Drenik nakon toga su odstupili.

Hrvatska je izašla iz arbitraže pozivajući se na članak 60. Bečke konvencije koji dopušta razvrgnuće sporazuma u slučaju njegove "teške povrede".

"Hrvatska se neće odazvati pozivu na čitanje odluke arbitražnog suda. Neće tamo sjediti, neće biti prisutna. To će za nas biti dan kao i svaki drugi i nemamo namjeru toj odluci pridavati veliku pozornost", potvrdili su uoči objavljivanja odluke hrvatski diplomatski izvori.

Ta odluka, tvrde, "neće imati nikakav učinak prema nama i Hrvatska neće prema njoj postupiti".

Hrvatska vlast i oporba jedinstveni su u stavu da je arbitražni sporazum za Hrvatsku "mrtvo slovo na papiru" te da na miran i trezven način treba tražiti drugi način rješavanja teritorijalnog spora vezanog uz morsku granicu. Također pozivaju na izbjegavanje bilo kakvih jednostranih poteza.

Premijer Andrej Plenković prošli je petak u Bruxellesu izjavio da je arbitraža za njega nepovratno završena te da pitanje granica treba riješiti na drukčiji način.

"Arbitraža je kompromitirana i kontaminirana i mi smo iz nje izišli jednoglasnom odlukom Sabora, obavili notifikaciju i u njoj ne sudjelujemo", rekao je premijer.

Istaknuo je i da "Hrvatska ne želi nikakve jednostrane aktivnosti nakon što Arbitražni sud objavi odluku".

Slovenski premijer Cerar tijekom dvodnevnog summita čelnika EU snažno je lobirao ne bi li dobio potporu za svoje stajalište da se odluka Arbitražnog suda o graničnom sporu Hrvatske i Slovenije mora poštovati.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u intervjuu za ljubljansko Delo kazala je da se Hrvatsku arbitražni postupak o graničnom prijeporu sa Slovenijom više ne tiče i da se u četvrtak ništa posebno neće dogoditi.

"Hrvatska neće niti prihvatiti niti odbiti rezultat arbitraže budući da ona za nas ne postoji", kazala je predsjednica, podsjetivši na jedinstvena stajališta Hrvatske kako je arbitraža nepovratno kompromitirana i da dijalog između dvije države o bilateralnom sporu treba tražiti u drugom okviru.

Novoimenovana ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić također smatra da odluka Arbitražnog suda u Den Haagu 29. lipnja neće donijeti ništa dramatično jer je hrvatska pozicija jasna, naglašavajući kako vjeruje da Slovenija zbog toga neće pokušati blokirati hrvatski ulazak u Schengen.

"Hrvatska i Slovenija dvije su susjedne zemlje, odgovorne članice EU i NATO-a, i u tom kontekstu imamo puno više interesa i tema koje nas spajaju. To nas obvezuje da radimo i tražimo sporazume u bilateralnom dijalogu i da tamo gdje se ne možemo usuglasiti to stavimo u kontekst u kojem ga možemo rješavati", rekla je Pejčinović Burić.

Hrvatska upozoravala na neprimjerene istupe Slovenije

Hrvatska, koja je u arbitražni proces ušla pod pritiskom slovenske blokade pristupnih pregovora, bila je ispočetka zadovoljna potpisanim arbitražnim sporazumom jer je u dokumentu uspjela osigurati da se teritorijalna pitanja, dakle pitanje granice Hrvatske i Slovenije na kopnu i na moru, odredi u skladu s međunarodnim pravom prema članku 3.1.a.

No u više je navrata morala upozoriti sud na neprimjerene izjave slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjavca koji je istupao u medijima i tvrdio da će odluka biti u korist Slovenije i pritom se pozivao na slovenske odvjetnike i na druge neslužbene izvore bliske sudu.

Andrej Plenković Summit u Bruxellesu Cerar lobirao za slovenski stav o arbitraži. Plenković: Nema ni milimetra pomaka

No prvi teški udarac sporazumu, smatra hrvatska strana, zadan je još 2013. kada je predsjednik Odbora za vanjsku politiku slovenskog parlamenta Jože Horvat objavio da je donesen službeni zaključak da će Ljubljana smatrati da arbitražni sporazum nije ispunio svoju zadaću ako Slovenija ne dobije teritorijalni kontakt s otvorenim morem i time najavio da će prihvatiti samo ono rješenje koje njoj odgovara.

Hrvatski pravni stručnjaci slažu se u ocjeni da je Slovenija tijekom postupka svjesno i 'mala fide' (zlonamjerno) prekršila Sporazum o arbitraži u tolikoj mjeri da njegovi svrha i predmet više ne mogu biti ostvareni te je Hrvatska donijela odluke u skladu s raspoloživim instrumentima međunarodnog prava o pokretanju postupka za prestanak Sporazuma o arbitraži i, istovremeno, o prestanku njegove primjene.

Istupanjem iz arbitraže Hrvatska je posegnula za legitimnom mjerom zaštite vlastitih interesa, a sama odluka za Hrvatsku nema nikakav pravni učinak, smatraju pravnici i pojašnjavaju da je specifičnost međunarodnog prava da ne postoji mehanizam prinudne provedbe odluke.

Za arbitražne odluke nema mehanizma prisile, a čak i prijetnja silom, a kamoli upotreba sile, bila bi neprihvatljiva i predstavljala bi "najtežu povredu međunarodnog prava" (...). Stranama u postupku prepušta se dobrovoljna provedba odluke suda ", tvrde pravni stručnjaci i podsjećaju da je arbitražni sud niže gradacije od međunarodnog suda.

Dan D u Sloveniji

U međuvremenu u Sloveniji sve više raste napetost, a politička i medijska atmosfera uzavrele su uoči objavljivanja odluke arbitražnih sudaca u Haagu.

Najviši slovenski političari ovih su dana objavu presude nazivali povijesnim i presudnim danom za svoju državu i pomorsku orijentaciju Slovenije, koja očekuje da će arbitražom dobiti kontakt s otvorenim morem. Neslužbeno se očekuje da će odluka biti na tragu sporazuma Drnovšek-Račan.

"Proglašenje arbitražne presude bit će 'treća prijelomnica' u životu naše mlade države. Prva je bila kad se Slovenija osamostalila prije 26 godina, druga kad je 2004. godine ušla u  EU i NATO. Treća će se prijelomnica dogoditi  u četvrtak, kad će biti određena naša 'konačna granica' s Hrvatskom", kazao je u utorak za mariborski list "Večer" predsjednik parlamenta Milan Brglez.

Premijer Miro Cerar očekivanu je presudu ovih dana u istupima za medije nazivao "povijesnim događajem" za obje države u sporu, ali i "Danom D" za Sloveniju.

Cerar će u četvrtak,  u tzv. "gluhoj sobi" ( tehnički zaštićenoj od mogućeg prisluškivanja),  u podrumu parlamenta u Ljubljani, nazočiti posebnoj sjednici parlamentarnog odbora za vanjsku politiku, na kojoj se očekuju i svi drugi politički i stranački lideri.  

Slovenska televizija i u četvrtak će u elitnom večernjem terminu objaviti specijalne priloge vezane uz arbitražu i pitanje Piranskog zaljeva (Savudrijske vale), a javni servisi i medijske platforme bliske vladi već zadnjih nekoliko dana o tome objavljuju specijalizirane priloge kojima se javnosti dokazuje da je Slovenija u pravu te da će rješenje koje objave arbitražni suci biti pravedno i pošteno.

Jedinstveno je mišljenje da presuda arbitražnog suda nema alternative. Uz to, nekadašnji ministar prometa i stručnjak za trgovačko pomorsko pravo Marko Pavliha govori o mogućnosti tužbe protiv Hrvatske u slučaju neprihvaćanja presude.

On je za Slovenski radio izjavio da u implementaciji presude arbitara ne očekuje incidente te kaže da Slovenija u prvim danima nakon objave presude mora djelovati suzdržano, ustrajno koristeći diplomatska, a ne druga sredstva. No ako bi Hrvatska i dalje odbijala svaku pomisao da prihvati arbitražnu presudu, onda bi Slovenija kao o krajnjem sredstvu trebala razmišljati o tužbi protiv Hrvatske pred sudom Europske unije u Luksemburgu, smatra Pavliha.

Ministar vanjskih poslova Karl Erjavec u četvrtak će, kao zastupnik slovenske vlade, u Haagu nazočiti čitanju presude za koju je, navode mediji, i osobno vrlo zainteresiran jer ga je oporba neuspješno pokušala smijeniti prije dvije godine, u vrijeme tzv. arbitražne afere, kada su objavljene snimke razgovora njegove diplomatkinje Simone Drenik s tadašnjim slovenskim arbitrom Jernejem Sekolecom, u kojem su se među ostalim dogovarali o strategiji utjecaja na suce i nedopuštenom dodatnom ulaganju dokumenata u sudski spis. Mediji već odavno špekuliraju da bi Erjavčev položaj u Cerarovoj vladi bio ugrožen ako arbitražna presuda ne bi bila prema slovenskim očekivanjima te da bi došlo do krize vlasti.

Andrej Plenković PLENKOVIĆ Unatoč Den Haagu, Hrvatska ni fizički neće prihvatiti presudu Miro Cerar Slovenija: Nakon arbitražne odluke Cerarova vlada neće pristati na nove razgovore Miro Cerar ARBITRAŽA Cerar: Slovenija će odluku poštovati, no spremni smo za 'dan D'
  • mikrogrizzly:

    Ovo je velika pobjeda hrv. diplomacije i naročito obavj. službi RH, a koja će imati duboke reperkusije na međunarodno pravo i pravo mora jer je Slovenija bjelodano pokazala kako je lako potkupiti članove arb. vijeća odnosno tek sad slijedi lavina ... prikaži još! stručnih napisa o ovoj aferi. Hrvatsku nitko ne može prisiliti na prihvaćanje arbitražne presude - čisto de iure govoreći (države su subjekti međunarodnog prava i osvrnite se na slučaj Mađarska vs Slovačka oko HE Gabčikovo) - a moralno smo 100 % čisti pred svijetom jer ostavka slovenskog arbitra je samo krunski dokaz da je Slovenija oduvijek htjela manipulirati arbitražom. Uostalom, Rupel je još 2007. u whiskey blaženstvu govorio po Ljubljani da "arbitre bomo najedli, napili in €€€€€€, šele potem bodo Hrvati ugotovili kje bo potekala mejna črta". Uglavnom, ucjenjivačka platforma Slovenije je ovom presudom definitivno pala u vodu i ovo je velika pouka hrv. pučanstvu da nikad više ne prihvaća nikakve igrice oko ozemlja i mora - što je evidentno bio slučaj kad je Kosor, onako šišmišareći u svojim crvenim opravama, potpisala nevjerojatno štetan deal za Hrvatsku i njene interese. Kako je dogovor bio uvijek nemoguć, sada preostaje samo ICJ (Međunarodni sud pravde) koji je pak za SLO neprihvatljiv u cijelosti jer znaju da tamo ne mogu dobiti ni desetinu "južnih sanja", a i članove Suda bi bilo nemoguće potkupiti jer bi izbio svjetski skandal. Zaključno, samo se treba bojati hrv. političara u budućnosti - kao što je bio pok. Račan, Kosor

  • IvanLu:

    Utemeljitelj "hrvatske" diplomacije je Budimir Loncar, veleposlanik u Parizu Ivica Goldstein u EU parlamentu sjede Jozo Rados, Jakovcic i Borzan. Kako da mi dobijemo spor? Kako da mi uopce mozemo ostvariti nas interes kroz vanjsku politiku? Nemoguce

  • Tigrus:

    Evo razlike između mentaliteta Slovenaca i Hrvata. Pa ne bi se mi ovako blamirali nikada. Jbt imaju mentalitet sitnih lopova i prevaranata. Kakvi likovi iz bajke.... Hahahaha