Iz veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj jučer su nam, na naš upit je li njihov stav u vezi graničnog spora i arbitraže Hrvatske i Slovenije još uvijek taj da je “na dvjema državama, objema članicama Europske unije i saveznicama u NATO-u, da razriješe to bilateralno pitanje” te da “bi ohrabrili obje države da se dogovore oko najboljeg puta za njegovo rješavanje” – odgovorili potvrdno.
– Da, to je još stav veleposlanstva – poručili su. Prvi put su taj stav iznijeli dan nakon izbijanja arbitražnog skandala 2015., također na upit Večernjaka. U međuvremenu su i iz američkog veleposlanstva u Ljubljani u prosincu 2016. poručili kako je rješenje bilateralnih sporova između članica EU i NATO-a odgovornost dviju vlada te da je SAD uvjeren da će pronaći rješenje.
Nedopušteno komunicirali
Potvrda iz veleposlanstva u Zagrebu o nepromijenjenom stavu, kao i izjava Europske komisije iz travnja kako je riječ o bilateralnom pitanju, važna je poruka na dan kad se u Haagu izriče odluka suda oko morske i kopnene granice. Hrvatska se povukla i iz sporazuma i postupka nakon otkrića da su arbitar imenovan od Slovenije – koji bi po pravilima morao biti neutralan – te slovenska zastupnica Simona Drenik ne samo nedopušteno komunicirali nego i dogovarali utjecaj na suce i podmetanje dokaza. Hrvatska ustraje da za nju odluka nema nikakvu važnost. Službeno je potvrđeno da danas u sudnici neće imati svoje predstavnike, a odbit će i fizički primiti tekst odluke koji se po proceduri šalje strankama nekoliko sati prije čitanja odluke.
Unatoč tomu, prvi korak nakon objave odluke Arbitražnog tribunala, bit će definitivno i diplomatska akcija. Ona već ionako traje jer obje strane i preko diplomatskih predstavništava u svijetu aktivno sugovornicima objašnjavaju svoje pozicije, a takve su naputke dobili i za sljedeće dane. No, što još stoji na raspolaganju slovenskoj strani, koja ustraje na primjeni odluke, iako već sad najavljuje da za primjenu ima šest mjeseci. Što ako Slovenija odluči provesti odluku silom?
– Nasilna provedba ili nametanje odluke suda jedne strane suprotna je međunarodnom pravu – vrlo jezgrovito odgovara profesor Stefan Talmon, odvjetnik u uglednoj firmi 20 Essex Street, profesor na Oxfordu i na Sveučilištu u Bonnu. Talmon se bavi međunarodnim javnim pravom, rješavanjem međunarodnih sporova te pravom mora.
Slučaj Krfskog kanala
Tu valja podsjetiti na slučaj Velike Britanije i Albanije i napetosti u Krfskom kanalu nakon Drugog svjetskog rata, koji je Albanija svojatala te ga osigurala minama, dok je Britanija – a i međunarodno pravo – bila stava da je riječ o međunarodnim vodama. Kad je velika Britanija krenula pokazivati mišiće, Međunarodni je sud – a bila je to njegova prva odluka – kazao kako je prijetnja ili upotreba sile apsolutno zabranjena čak i kad država primjenjuje svoje pravo.
– Jedini način na koji jedna strana može “natjerati” drugu da prihvati odluku je kroz nenasilne protumjere ili javni pritisak – kaže Talmon. I stoga je od iznimne važnosti potpora međunarodne zajednice, posebice velikih država, za koju obje strane lobiraju.
Nadam se da će naši germanofili i eurofili napokon progledati.