Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Alarmantni podaci: U Hrvatskoj nikad nije bilo manje rođenih

Porazni podaci – lani su se rodile 36.143 bebe, ali vjenčanja je bilo najviše u posljednjih 10 godina
15. veljače 2020. u 14:17 139 komentara 15882 prikaza
bebe
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Lani je u Hrvatskoj rođeno najmanje djece otkako se prate statistike, tek 36.143 bebe, čime su se, nažalost, ostvarila predviđanja demografa da postojeće ‘tanke’ demografske mjere neće imati uspjeh bez cjelovite populacijske politike.

ilustracija demografski ponor Od 1. travnja veće rodiljne i roditeljske potpore, ali ni to nije dosta

Podaci Državnog zavoda za statistiku, jučer objavljeni, pokazuju da su 2019. rođene 802 bebe manje nego 2018. kada je rođeno 36.945 beba. Istodobno, lani je u našoj zemlji sklopljeno najviše brakova u posljednjem desetljeću, njih 21.711 i zabilježeno je najmanje razvoda, njih 5642.

Vjenčaju se i isele

No, ni to što smo lani imali najviše sklopljenih brakova u proteklih 10 godina ne budi optimizam jer:

– Vrlo vjerojatno je riječ o mladima koji su se vjenčali u Hrvatskoj pa se iselili s obzirom na to da se broj sklopljenih brakova povećao, a smanjio se broj razvoda. Na to upućuje i broj rođene djece u inozemstvu u obiteljima hrvatskih iseljenika. Najmanji broj rođene djece otkako se prate statistike u Hrvatskoj, nažalost, očekivan je s obzirom na iseljavanje mladih ljudi, koje nije zaustavljeno, te starenje stanovništva. Mi imamo formu, imamo Ministarstvo za demografiju, stalno se govori kako je demografska problematika važna, od bivše predsjednice do premijera, koji je čak i s Papom razgovarao o tome, barem po naslovima u medijima, ali sadržajno nemamo ništa. Ne mogu samo veće rodiljne i roditeljske naknade te nekakve obiteljske kartice promijeniti negativne demografske trendove. Mi moramo početi s decentralizacijom države, ne može sve biti u Zagrebu kad nam cijela ruralna područja nestaju. Također, bez ozbiljnijih poticajnih poreznih mjera za obitelji ništa se neće promijeniti – govori demograf Stjepan Šterc te pita zašto se ne ugledamo u demografske mjere koje provodi jedna Mađarska.

VIDEO Sto mjera za demografsku obnovu

njemački umirovljenici CRNE PROGNOZE U Hrvatskoj 2031. milijun starih i 500 tisuća mlađih od 14: Starost će za mnoge biti mučna

Inače, Hrvatska je u usporedbi s državama EU negdje u sredini ljestvice po broju sklopljenih brakova na 1000 stanovnika. Najnoviji podaci Eurostata, također jučer objavljeni, pokazuju da su u 2018. najviše brakova na 1000 stanovnika imali Cipar (7,8), Rumunjska (7,4), Litva (7), Letonija (6,8), Malta (5,8), Slovačka (5,7) i Danska (5,6). Nasuprot njima, najmanje brakova na 1000 stanovnika imali su Luksemburg (3,1), Italija (3,2) i Portugal (3,4). Hrvatska, kao i Njemačka, u 2018. godini imala je 4,9 sklopljenih brakova na 1000 stanovnika. No, u Hrvatskoj su znatne razlike po županijama, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Po broju sklopljenih brakova na 1000 stanovnika u 2018. prednjačile su Požeško-slavonska i Brodsko-posavska županija (6,1) te Vukovarsko-srijemska županija (5,9), a najmanje sklopljenih brakova na 1000 stanovnika bilo je u Istarskoj županiji (3,8).

Dok su 50-ih, 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća najpopularniji za vjenčanja bili siječanj, veljača i prosinac, posljednjih 15-ak godina najviše brakova sklapa se u kasno ljeto i ranu jesen, odnosno tijekom rujna i listopada. Tako je bilo i 2018., kad se najviše parova odlučilo vjenčati u rujnu.

Vjenčanje ZANIMLJIVO OTKRIĆE U Hrvatskoj se u sve većoj mjeri razvode najniže obrazovani parovi

Razvodi u 40-ima

Prije više od pola stoljeća u brak se ulazilo u ranim dvadesetima, a danas žene u prosjeku ulaze u brak s 28,7 godina, a muškarci s 31,3 godine. Muškarci su u prosjeku gotovo tri godine stariji od svojih odabranica. Brak prosječno traje 14,9 godina, a parovi se razvode u prosjeku u ranim 40-ima. No, mnogi i nakon neuspjela braka daju šansu novom. Tako su u 2018. drugi brak sklopile 2064 žene te 2017 muškaraca.

Maja, Ana Maria, Andrijana, Josipa, Petra, Ema, Nikolina i Tihana: Itekako možemo biti korisne hrvatskom zdravstvenim sustavu u pandemiji COVID-19! Ako je staž obavezan, zašto ga ne omoguće, a ako je to nemoguće, neka ga ukinu
PRIPRAVNICI U NEIZVJESNOSTI
Zovete umirovljenike, a mi čekamo na posao i po nekoliko godina?!
Psorijaza
SVJETSKI DAN PSORIJAZE
Srušimo stereotipe zajedno: Međunarodni glas za bolji život
  • marli:

    Institucije su pune uhljeba koje NE RADE NIŠTA !

  • tracy:

    sve prognano posljedica politicko-ekonomskog sklopa vlasti, pogledajte tko nas vodi zadnjih 29 godina

  • eustahie:

    Četiri milijarde kuna se godišnje daje raznim udrugama,da se taj novac raspodjeli dijeci svako rođeno dijete bi dobilo 100000 kuna